Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Na kraju se Klasić osvrnuo na novi film Lordana Zafranovića 'Djeca Kozare', oko kojeg su se pojavile brojne političke i povijesne polemike. Posebno je komentirao činjenicu da je film financijski podržala Srbija
Povjesničar Hrvoje Klasić komentirao je političku situaciju u Bosni i Hercegovini i Srbiji, rezultate izbora, stanje društva u Srbiji te polemike oko novog filma Lordana Zafranovića 'Djeca Kozare'. Govoreći o izborima u Bosni i Hercegovini, Klasić je posebno istaknuo tehnološke novosti koje su, prema njegovu mišljenju, pomogle u sprječavanju izbornih nepravilnosti, piše N1.
Kao jednog od pobjednika izbora izdvojio je Milorada Dodika i njegovu stranku, ali je pritom ocijenio da je najveći gubitnik zapravo srpski narod.
- Mislim da je srpski narod najveći gubitnik, svojom voljom. Živjeti u prošlosti, a ne budućnosti je poražavajuće, rekao je.
Klasić je govorio i o položaju Hrvata u BiH te o izboru Željka Komšića. Smatra da činjenica da dio Hrvata glasuje za Komšića u Hrvatskoj nije dovoljno poznata. Dolazak kandidata HDZ-a u Predsjedništvo BiH, smatra, mogao bi otvoriti prostor za određeno smirivanje odnosa Zagreba i Sarajeva. Ipak, ne očekuje velike promjene preko noći. Pitanje izmjene izbornog zakona i dalje će biti prisutno, ali bi se, smatra, odnosi mogli donekle relaksirati.
Klasić je BiH opisao kao izrazito složenu državu u kojoj postoje duboke nacionalne podjele. Posebno se osvrnuo na Republiku Srpsku i Dodikovu politiku prema budućnosti BiH.
- Kad imate gotovo polovicu teritorija i veliki broj stanovnika koji želi nešto slično, kako vjerovati da žele dobro toj državi?, kaže.
Istodobno je naglasio da odgovornost ne treba tražiti samo na jednoj strani. Problem vidi u dugotrajnom političkom modelu u kojem se gotovo sve promatra kroz odnose Srba, Bošnjaka i Hrvata. Govoreći o Srbiji, Klasić je upozorio da je riječ o zemlji koja je desetljećima važan čimbenik nestabilnosti u regiji, ali i zemlji koja se posljednjih godina suočava s ozbiljnim unutarnjim problemima. Uoči parlamentarnih izbora 25. listopada posebno je izdvojio pitanje izbornog procesa, birača iz dijaspore i studentskog pokreta.
Klasić smatra da je situacija za Aleksandra Vučića složenija nego što se na prvi pogled čini. Njegova politička baza i dalje postoji, ali smatra da predsjednik Srbije ne može računati na očekivanu veliku prednost.
Posebno je upozorio na moguće probleme s glasovanjem birača izvan Srbije te na činjenicu da će nakon parlamentarnih uslijediti i predsjednički izbori. Klasić je govorio i o studentskom pokretu, koji smatra važnim elementom mogućih političkih promjena. Istaknuo je da hrvatska javnost često pojednostavljeno promatra srpsko društvo te da je potrebno razumjeti koliko su se ondje tijekom posljednjih desetljeća normalizirale pojave koje bi u drugim europskim društvima bile teško prihvatljive.
- Ljudi u Hrvatskoj generalno ne razumiju srpsko društvo. Ono je devastirano u posljednjih 30 godina, rekao je.
Unatoč svim problemima i unutarnjim proturječjima studentskog pokreta, smatra da mu treba pružiti podršku jer predstavlja mogućnost za početak promjena. Klasić ipak ne očekuje brzu transformaciju Srbije. Prema njegovu mišljenju, za približavanje europskim vrijednostima bit će potrebno više generacija. Upozorio je i da bi eventualna Vučićeva pobjeda, osobito ako bi bila praćena izbornim nepravilnostima, mogla dodatno produbiti političku i društvenu polarizaciju.
Na kraju se Klasić osvrnuo na novi film Lordana Zafranovića 'Djeca Kozare', oko kojeg su se pojavile brojne političke i povijesne polemike. Posebno je komentirao činjenicu da je film financijski podržala Srbija. Smatra da sama činjenica da je film dobio novac iz Srbije nije dovoljna da bi se osporila njegova vrijednost. Ključno je, kaže, utvrditi je li nakon dobivanja novca došlo do promjena scenarija i prilagođavanja sadržaja srpskim političkim interesima. Klasić smatra da eventualne povijesne ili filmske pogreške ne bi trebale biti razlog da se prestane snimati filmove o Jasenovcu i stradanju tijekom Drugog svjetskog rata. Posebno je kritizirao one koji napadaju Zafranovića zbog same teme ili financiranja filma, smatrajući da bi Hrvatska trebala puno više ulagati u vlastite filmove koji se bave tim povijesnim razdobljem. Na kraju je postavio i pitanje zašto takve projekte, ako već nisu problematični zbog sadržaja, ne financira više Hrvatska.
24sata © 2026
