Pravobraniteljica o ubojstvima: 'Mi živimo kulturu sile prema ženama i neravnopravnosti'

I godinu iza nas karakterizira povećan broj ubojstava žena. Od 18 ubijenih žena ove godine dvije su majke ubile svoju maloljetnu kćer, jedna je žena ubila svoju majku, a za jednu ženu još nema točnih informacija o tome tko ju je ubio. U dva slučaja sin je ubio majku. U preostalih 12 slučaja za ubojstva sumnjiče partnera žrtve, navodi pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.

- Nažalost, društvena klima za sve oblike nasilja izrazito je 'pogodna' jer zapravo i globalno i lokalno živimo kulturu sile, nasilja i kompetitivnosti, a ne uvažavanja različitosti, dijaloga i solidarnosti. To, naravno, povratno djeluje i na rodno utemeljeno nasilje, odnosno femicide kao njegov najgori oblik. Uočeni trendovi glede rodno utemeljenog i obiteljskog nasilja nisu značajnije odstupali od prethodnih godina, a kad je riječ o ubojstvima žena, i pogoršali su se - upozorila je.

Pravobraniteljica je ponovno, kao i nebrojeno mnogo puta do sada, izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog nastavka eskalacije ubojstava žena. Napomenula je kako je uspješna prevencija femicida shvaćanje nadležnih tijela da je riječ o najpredvidljivijem ubojstvu, koje ima svoju dinamiku, obrasce i okidače, koji se više-manje uvijek ponavljaju.

'TREBA RADITI NA PREVENCIJI' Habijan: Ne vidim prostor za pooštravanje kazni za femicid

- Jedan od osnovnih problema našeg sustava suzbijanja rodno utemeljenog i obiteljskog nasilja i dalje je taj što te izmjene ne prate sustavno prikupljanje podataka, stručna i dubinska analiza sustava te strateški dokumenti izrađeni od strane struke nego se uglavnom radi o izmjenama zakona izazvanim najčešće slučajevima teškog nasilja ili ubojstvima žena koji mobiliziraju javnost, koja onda izvrši pritisak na političare, odnosno izvršnu vlast. Osim ovog problema, uočen je deficit preventivnog djelovanja - upozorila je Ljubičić.

Nedostaje nam sustavan pristup obrazovanju na svim društvenim razinama o ravnopravnosti spolova i pogubnosti rodno utemeljenog nasilja te o načinima njegovog ranog sprečavanja, a posebice je vidljiv deficit obrazovanja djece i edukacije struke, odnosno policije, pravosuđa i državnog odvjetništva, nastavila je.

- Rezultat takvog načina borbe protiv rodno utemeljenog nasilja redovito su niske kazne, koje se u Hrvatskoj i dalje izriču gotovo uvijek uvjetno i u okviru zakonskih minimuma, kao i daljnja brutalizacija nasilja - napominje.

Pravobraniteljica već godinama upozorava da izmjene kaznenog i drugih represijskih zakona same po sebi neće nužno doprinijeti rješenju problema jer se zakonodavnom represijom uvijek adresiraju posljedice nasilja a ne uzroci. Prevencija je tu posredna, preko osude i poruke koju ona nosi, a ne direktna i učinkovita, te ne štiti žrtvu, navodi. Njezin je stav da je nužna pravilna i stroga primjena postojećih propisa. Uz to nužna je kontinuirana edukacija onih koji primjenjuju zakone i propise.

NA SJEDNICI Ministar Piletić: Vlada će uskoro donijeti novi Nacionalni plan suzbijanja nasilja nad ženama

- Problem rodno utemeljenog nasilja problem je svih nas, odnosno cijelog društva. I jedino promjenom svijesti, negativnih stavova i obrazaca otvara se put razumijevanju, uvažavanju i slobodi u različitostima - zaključila je.

Ministar obitelji i socijalne politike Marin Piletić najavio kako će Vlada uskoro donijeti novi Nacionalni plan za suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te je naveo kako je već niz komentara iz javnog savjetovanja na sam dokument uvaženo. Naveo je kako je edukacija najbolji način da se tragični slučajevi više ne događaju te napomenuo kako su u suradnji s Akademijom socijalne skrbi i Autonomnom ženskom kućom organizirali niz edukacija za stručnjake koji se suočavaju sa žrtvama nasilja.

Na poruke Ženske mreže da je za ovogodišnjih 18 femicida odgovorna Vlada jer nije zakonski zaštitila žene od rodno uvjetovanog nasilja Piletić je odgovorio kako je Vlada poslala jasnu poruku da niti jedna vrsta nasilja nije opravdana. Naveo je kako Vlada provodi niz politika te u dogovoru s civilnim društvom jača mrežu savjetovališta i skloništa za žrtve nasilja, koja su izgrađena u svakoj županiji.

- Naši strateški dokumenti definiraju tri predmeta djelovanja. Prvo je prevencija tamo gdje se nasilje pojavljuje, gdje želimo poslati jasnu poruku da čitav niz stručnjaka u odgoju i obrazovanju, socijalnoj skrbi i zdravstvenome mora raditi na prevenciji nasilničkog ponašanja. Zbog toga rade i međuresorni timovi, zbog toga imamo koordinacije na županijskoj razini - zaključio je Piletić. 