News

Komentari 139

Tomašević o pucanju vrelovoda: Za ovaj je bilo predviđeno da se sanira u idućih nekoliko godina

Tomašević o pucanju vrelovoda: Za ovaj je bilo predviđeno da se sanira u idućih nekoliko godina

Ove godine smo imali dosta radova, potrebno je obnoviti mrežu u cijelom gradu. Međutim, ovaj vrelovod je predviđen da se sanira u idućih nekoliko godina, rekao je Tomašević

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević u predvorju Gradske uprave održao je redovnu konferenciju za novinare. 

POGLEDAJTE VIDEO: Presica gradonačelnika Zagreba 

Tomašević je kao prvu temu naveo imenovanja u Holdingu. 

- Naime, kao Skupština jutros smo u sastavu nas troje, gradonačelnik i zamjenici, održali sjednicu i imenovali nakon natječaja novog člana uprave Dubravka Karačića, za područje financija. On ima više od 20 godina iskustva, ovlašteni je revizor, u Holding dolazi nakon desetljeća u ZABI, a prije toga je obnašao vodeće funkcije u reviziji i poslovnom savjetovanju. Imat ćemo četiri člana Uprave, on dolazi za financije. Iskoristio bih priliku da podsjetim na još jedan natječaj, traju natječaji za podružnice o čemu odlučuje Uprava. Završio je rok za Arenu Zagreb, Gradska Groblja, Zrinjevac - rekao je. 

Dodao je kako je bilo preko sto prijava za šest podružnica te da kreće proces selekcije. 

- Sutra je zadnji dan natječaja za voditelje Robnih terminala, Tržnice, Zagreb Parking, Zagrebačke ceste, Gradsku plinaru i Zagreb plakat. Ovih još šest tvrtki i podružnica je u tijeku izbor - rekao je. 

75 posto građana cijepljeno barem jednom dozom 

Tomašević je komentirao cijepljenje i testiranje. Rekao je da je Zagreb na 75 posto cijepljenih u udjelu odraslog stanovništva. 

- Od četiri odrasla građanina, tri su dobila barem jednu dozu. Ako gledamo završeno cijepljenje, u Zagrebu je riječ o 55,6 posto ukupnog stanovništva. Po tome daleko prednjačimo u odnosu na prosjek - rekao je. 

O pucanju vrelovoda 

- Znate da se ne radi o ingerenciji Grada, nego HEP-a kao državne tvrtke, ali to utječe na kvalitetu života zapadnog dijela grada - rekao je gradonačelnik i poručio i kako su u kontaktu s HEP-om u vezi pucanja vrelovoda. 

- Radi se o magistralnom vrelovodu, u tom dijelu grada su problemi. Kao što znate, HEP je krenuo iz EU sredstava i vlastitih sredstava obnavljati vrelovodnu mrežu. Ove godine smo imali dosta radova, potrebno je obnoviti mrežu u cijelom gradu. Međutim, ovaj vrelovod je predviđen da se sanira u idućih nekoliko godina. Grad će biti partner HEP-u da se ide u tom smjeru - rekao je. 

Stipendije grada 

Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec pričala je o stipendijskim programima. 

- Novost je da program stipendiranja deficitarnih zanimanja sada nudimo i za studente. Radi se o svim nastavnim smjerovima prirodoslovnih studija, o studijima edukacijske rehabilitacije, logopedije, te ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Grad je tu direktno zainteresiran, trebam odgojitelje. Stipendiramo i medicinu i sestrinstvo. Natječaj je otvoren do 27. 12. i kada pogledamo sve stipendiste iz ranijih godina i dodamo novi program, Zagreb će imati preko 1100 stipendista, što je povećanje od 20 posto - rekla je. 

Nove zgrade društvene namjene 

Zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet rekao je kako se otvaraju nove zgrade društvene namjene. 

- Svi postupci su došli kraju. To je OŠ Miroslav Krleža na Kaptolu, OŠ Pongračevo na Selskoj cesti i trodijelnoj dvorani uz OŠ Dragutina Domjanića u Podsusedu. OŠ Miroslava Krleže ima 262 đaka u 16 razreda, cjelovita obnova s ojačanjem na razinu 3. Sve škole, preostalih 13 na području Donjeg Grada su vrlo zahtjevne bile za obnovu jer se radi o arhitektonski vrijednim ostvarenjima koje je trebalo ojačati. Pomiriti zahtjeve nije bilo jednostavno. Takva je i ova škola. Projekt je financirao Grad Zagreb, ali nastojat ćemo vratiti sredstva kroz Fond solidarnosti. S idućim polugodištem đaci se vraćaju u ovu zgradu. To je prva obnovljena školska zgrada - rekao je. 

'Dugo vremena se nije ulagalo pa dolazi do ovakvih pucanja' 

Tomašević je odgovarao na pitanja o cjevovodima i vrelovodima u gradu. 

- Mi u suradnji s Ministarstvom gospodarstva planiramo projekt vrijedan milijardu i 800 milijuna kuna u sljedećih devet godina. Tu će biti modernizacije cjevovoda, drugačiji sustav kontrole tlakova u cijevima, sustav koji će bolje detektirati gubitak u cijevima. Imamo situaciju da uskoro nastupa europska direktiva koja će penalizirati sve gradove koji će imati ovakve gubitke, to si ne možemo ni financijski dozvoliti - rekao je. 

Što se tiče vrelovoda, ona je u ingerenciji HEP-a, ponovio je. 

- Nema alternative da ovo unaprijedimo, moramo nadoknaditi dosta vremena što se u to nije adekvatno ulagalo pa dolazi do ovakvih pucanja - poručio je. 

- U Zagrebu ćemo 40 posto više povući sredstava iz EU fondova, što je nekoliko puta više nego prije dvije-tri godine. Povući ćemo iz Fonda solidarnosti, uskoro će ići i natječaji za dječje vrtiće, to ćemo ići u projekte. Imamo spremno i spremamo projekte u vrijednosti od 800 milijuna kuna, samo ulaganja u dječje vrtiće u idućih nekoliko godina - rekao je. 

O žičari 

Na pitanje o žičari, Tomašević je rekao da će proći skoro godinu dana da nema posljednju dozvolu. 

- Radi se o buci, budući da je za nekoliko decibela preglasna u odnosu na pravni okvir koji definira da žičara nije prometna infrastruktura, što je meni nelogično. Iako ona prevozi putnike, iako je ZET, ona u postojećom pravnom okviru ona nije prometna infrastruktura. Imat ćemo sastanak sutra s ministrom prometa i predstavnicima ministarstva zdravstva da vidimo kako se to može riješiti - rekao je. 

Poručio je kako rade i na privremenoj dozvoli. 

- Imamo i proces dodatnih radova na samoj postaji žičare kojom bi se dodatno smanjila buka. Na ta tri paralelna kolosijeka radimo kako bismo što prije otvorili žičaru. Ja se nadam da će barem jedna od te tri opcije dati rezultate. Krajnje je vrijeme, ja se slažem, obzirom na sezonu i da je prošlo previše vremena, vjerujem da je svima u interesu da se stavi u funkciju - rekao je. 

Dodao je kako bi s privremenom dozvolom mogli smanjivati buku kada bi žičara bila u pogonu. 

- Sutra ćemo znati nakon sastanka, ali u svakom slučaju htjeli smo raditi paralelno da bi se što brže to riješilo - poručio je. 

O mjeri roditelj-odgojitelj 

Pričao je i o mjeri roditelj-odgojitelj. Rekao je kako je bilo zabranjeno upisivati djecu i vrtić, kao i zaposlenje. To će im se sada omogućiti. 

- Mi govorimo o ovim pravima koja su do sad bila njima uskraćena. Radi se o odluci o novčanoj pomoći u kojoj ne postoji ni ugovor, nego rješenja. Demografsku politiku vidimo na način da se svoj djeci omogući odlazak u vrtić - rekao je. Dodao je kako vide tu politiku i kroz obrazovanje, zdravstvo... 

- Ako govorimo o tome na razini države, ona mora biti nacionalna politika i koordinirana. Jedino je Zagreb imao ovakvu mjeru, mislim da nije dobro imati ovakvu politiku koja se bazira na financijskim transferima u glavnom gradu. To dovodi do depopulacije ostatka Hrvatske što je već sad problem. Demografska politika bi morala biti na razini države, a ne jednog grada - rekao je. 

Najčitaniji članci