Operacija koja je trebala biti kirurški precizna, brzo se pretvorila u fijasko obilježen navigacijskim pogreškama, lošom procjenom i, na kraju, smrću nenaoružanih civila
Propala misija u Sjevernoj Koreji: Kako se tajna operacija Tima 6 pretvorila u katastrofu
Početkom 2019. godine, uoči ključnih nuklearnih pregovora, elitna postrojba američkih mornaričkih specijalaca infiltrirala se na obalu Sjeverne Koreje. Misija, koju je osobno odobrio tadašnji predsjednik Donald Trump, imala je za cilj postaviti uređaj za prisluškivanje i dati Americi stratešku prednost nad Kim Jong Unom. No, operacija koja je trebala biti kirurški precizna, brzo se pretvorila u fijasko obilježen navigacijskim pogreškama, lošom procjenom i, na kraju, smrću nenaoružanih civila, navodi New York Times, koji je prvi objavio priču.
Visoki ulozi uoči summita
U jeku priprema za sastanak s Kim Jong Unom u Vijetnamu, Trumpova administracija tražila je način da zaviri iza neprobojne zavjese sjevernokorejskog režima. Rješenje je bila tajna operacija čiji je cilj bio instalirati elektronički uređaj koji bi mogao presretati komunikaciju sjevernokorejskog vođe. To bi Washingtonu pružilo neprocjenjiv uvid u Kimove namjere i pregovaračku strategiju.
Zadatak je povjeren najelitnijoj jedinici unutar američkih specijalnih snaga – Crvenom eskadronu Tima 6 (SEAL Team 6), istoj onoj koja je 2011. godine eliminirala Osamu bin Ladena. Mjesecima su uvježbavali svaki detalj misije: od isplovljavanja iz nuklearne podmornice u mini-podmornicama, preko sati provedenih u ledenim vodama, do neprimjetnog postavljanja uređaja i nestanka bez traga.
Operacija u tami
Za razliku od operacija u Iraku ili Afganistanu, gdje su dronovi i satelitske veze pružali podršku u stvarnom vremenu, Sjeverna Koreja bila je informacijska crna rupa. Tim je morao djelovati gotovo naslijepo, oslanjajući se na odgođene satelitske snimke niske rezolucije. Svaki pokušaj komunikacije riskirao je otkrivanje cijele misije, što je značilo da su specijalci na terenu bili potpuno odsječeni.
Lanac kobnih pogrešaka
Plan je počeo pucati gotovo odmah po dolasku u ciljano područje. Prvo je jedna od dviju mini-podmornica promašila planiranu poziciju za iskrcavanje. Prilikom pokušaja ispravljanja kursa okrenula se u suprotnom smjeru od partnerske podmornice, što je stvorilo zbrku i poremetilo strogo definiran raspored.
Dok su se piloti pod vodom borili s repozicioniranjem, tim od osam specijalaca već je bio na putu prema obali. Vjerovali su da je područje pusto. Međutim, u blizini se nalazio mali ribarski brod koji nije bio uočen. Ronioci na brodu nosili su mokra odijela koja su, ohlađena ledenom vodom, bila nevidljiva za termalne kamere na noćnim naočalama specijalaca. U međuvremenu, manevri mini-podmornica, buka njihovih električnih motora i slabašno svjetlo iz otvorenih kokpita privukli su pažnju ribara, koji su se počeli približavati i osvjetljavati površinu vode.
Pucnji koji su prekinuli misiju
Za tim na obali, odsječen od komunikacije, približavanje broda izgledalo je kao siguran znak da su otkriveni. Nisu mogli znati radi li se o znatiželjnim ribarima ili sjevernokorejskoj patroli. Tenzije su dosegle vrhunac kada je jedan od muškaraca s broda skočio u vodu.
U tom trenutku, bez mogućnosti konzultacije, zapovjednik tima na obali donio je odluku. Bez riječi je podigao pušku i zapucao. Ostali specijalci instinktivno su učinili isto. U nekoliko sekundi, svi na brodu bili su mrtvi.
Misija je trenutačno prekinuta. Specijalci su doplivali do broda i utvrdili da su žrtve, njih dvoje ili troje, bili nenaoružani civili koji su vjerojatno ronili u potrazi za školjkama. Kako bi prikrili tragove, tijela su odvukli u dublju vodu, a prema jednom izvoru, čak su im probili pluća noževima kako bi osigurali da potonu.
Zataškavanje i posljedice
Cijeli tim je sigurno evakuiran, ali uređaj za prisluškivanje nikada nije postavljen. Ni Sjedinjene Države ni Sjeverna Koreja nikada nisu javno priznale incident. Kako navodi New York Times, koji je prvi objavio priču, Trumpova administracija o misiji nije obavijestila ni ključne članove Kongresa, što potencijalno predstavlja kršenje zakona.
Interna istraga Pentagona kasnije je zaključila da je upotreba sile bila opravdana prema pravilima borbenog djelovanja, a smrti civila opisane su kao rezultat "nesretnog niza okolnosti". Nekoliko sudionika misije kasnije je promaknuto. Nekoliko tjedana nakon neuspjele operacije, pregovori između Trumpa i Kima u Hanoju su propali. Od tada, Sjeverna Koreja je značajno ubrzala svoj program nuklearnog naoružanja i balističkih projektila, a diplomacija je u potpunosti zamrla. Tajni incident iz 2019. ostaje mračni podsjetnik na to kako se i najpažljivije planirane tajne operacije mogu pretvoriti u tragediju s dalekosežnim posljedicama.