Prema predloženom ruskom sporazumu, Kijev bi se potpuno povukao iz istočnih regija Donjecka i Luhanska u zamjenu za rusko obećanje da će zamrznuti bojišnicu u južnim regijama Herson i Zaporižja
ŽELI PUNO, DAJE MALO
Reuters objavio nacrt Putinove ponude za prestanak rata
Čitanje članka:
3
min
Rusija bi se odrekla malenih džepova okupiranog ukrajinskog teritorija, a Kijev bi morao ustupiti veće dijelove svog istočnog teritorija koje Moskva nije uspjela osvojiti, prema mirovnim prijedlozima o kojima su u Aljasci razgovarali ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Donald Trump, rekli su izvori upoznati s ruskim razmišljanjem, piše Reuters.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:34
Ovaj nacrt prijedloga za mir pojavio se dan nakon što su se Trump i Putin sastali u vojnoj bazi na Aljasci – prvi susret američkog predsjednika i šefa Kremlja otkako je počeo rat u Ukrajini.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trebao bi u ponedjeljak otputovati u Washington kako bi s Trumpom razgovarao o mogućem rješenju rata koji je Putin pokrenuo u veljači 2022.
Iako summit nije uspio donijeti prekid vatre za kojim je Trump rekao da je težio, on je u intervjuu na Fox Newsu izjavio da je s Putinom razgovarao o prijenosu teritorija i sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu, te da su se "uglavnom složili".
- Mislim da smo prilično blizu dogovoru. Ukrajina se mora složiti. Možda će reći 'ne' - rekao je.
Dva izvora, koja su tražila anonimnost zbog osjetljivosti teme, rekla su da je njihovo znanje o Putinovim prijedlozima uglavnom temeljeno na razgovorima između europskih, američkih i ukrajinskih čelnika te su napomenuli da nije potpuno.
Trump je u subotu rano izvijestio Zelenskog i europske lidere o raspravama na summitu.
Nije bilo odmah jasno jesu li Putinovi prijedlozi tek početna ponuda zamišljena kao polazište za pregovore ili više nalik konačnoj ponudi koja ne podliježe raspravi.
Ukrajinska zemlja za mir
Na prvu, barem neki od zahtjeva predstavljali bi ogromne izazove za ukrajinsko vodstvo da ih prihvati.
Putinova ponuda isključuje prekid vatre dok se ne postigne sveobuhvatan sporazum, čime se blokira ključno traženje Zelenskog čija je zemlja svakodnevno pogođena ruskim dronovima i balističkim projektilima.
Prema predloženom ruskom sporazumu, Kijev bi se potpuno povukao iz istočnih regija Donjecka i Luhanska u zamjenu za rusko obećanje da će zamrznuti bojišnicu u južnim regijama Herson i Zaporižja, rekli su izvori.
Ukrajina je već odbacila bilo kakvo povlačenje s ukrajinskog teritorija, osobito iz regije Donjeck, gdje su njezine trupe duboko ukopane i koju Kijev smatra ključnom obrambenom strukturom za sprječavanje daljnjih ruskih napada dublje na svom teritoriju.
Rusija bi bila spremna vratiti relativno male dijelove ukrajinskog teritorija koje je okupirala u sjevernoj regiji Sumi i sjeveroistočnoj regiji Harkiv, rekli su izvori.
Rusija drži džepove teritorija u regijama Sumi i Harkiv koji zajedno čine oko 440 četvornih kilometara, prema ukrajinskom projektu mapiranja bojišta Deep State. Ukrajina kontrolira oko 6.600 četvornih kilometara Donbasa, koji čine regije Donjeck i Luhansk, a na koje Rusija polaže pravo.
Iako Amerikanci to nisu eksplicitno izrekli, izvori kažu da znaju kako ruski vođa također traži – barem – formalno priznanje ruskog suvereniteta nad Krimom, kojeg je Moskva zauzela od Ukrajine 2014. godine.
Nije jasno znači li to priznanje od strane američke vlade ili, primjerice, svih zapadnih sila i same Ukrajine. Kijev i njegovi europski saveznici odbacuju formalno priznanje moskovske vlasti na poluotoku.
Rečeno je i da bi Putin očekivao ukidanje barem dijela širokog spektra sankcija protiv Rusije. Međutim, nije bilo jasno odnosi li se to i na američke, kao i na europske sankcije.
Trump je u petak izjavio da ne mora odmah razmatrati uvođenje odmazdnih carina na zemlje poput Kine koje kupuju rusku naftu – koja je podvrgnuta nizu zapadnih sankcija – ali bi mogao "za dva ili tri tjedna".
Ukrajini bi također bilo zabranjeno pridruživanje NATO-u, iako se činilo da je Putin otvoren za to da Ukrajina dobije neku vrstu sigurnosnih jamstava, rekli su izvori.
Međutim, dodali su da nije jasno što to znači u praksi. Europski čelnici rekli su da je Trump tijekom razgovora u subotu govorio o sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu te spomenuo ideju o jamstvu nalik članku 5 izvan NATO-ova vojnog saveza. NATO smatra svaki napad na jednog od svojih 32 člana napadom na sve, prema članku 5. Pridruživanje Atlantskom savezu strateški je cilj Kijeva koji je zapisan u ukrajinskom ustavu.
Rusija bi također zahtijevala službeni status ruskog jezika u dijelovima ili diljem Ukrajine, kao i pravo Ruske pravoslavne crkve da slobodno djeluje, rekli su izvori.
Ukrajinska sigurnosna služba optužuje crkvu povezanu s Moskvom da pomaže ruskom ratu protiv Ukrajine širenjem proruskih poruka i skrivanjem špijuna, što crkva poriče, tvrdeći da je prekinula kanonske veze s Moskvom.
Ukrajina je donijela zakon kojim zabranjuje vjerske organizacije povezane s Rusijom, među koje ubraja i tu crkvu. Međutim, zakon još nije počela provoditi.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
