Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Hoće li odluka suda usmjeriti daljnji tijek štrajka radnika Zagrebačkog holdinga i ZET-a? Sindikalna povjerenica Sandra Crnković kaže da se nakon sudske odluke mora nastaviti razgovor o zahtjevima radnika, ističući da su pregovori dugo trajali bez konkretnih ponuda poslodavca.
Sandra Crnković, povjerenica Sindikata komunalnih, prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske za Grad Zagreb, govorila je o trećem danu štrajka u Zagrebu i očekivanoj odluci suda o njegovoj zakonitosti. Istaknula je kako bi odluka suda mogla usmjeriti daljnji tijek štrajka, no nije željela prejudicirati kakva će biti. Naglasila je da se zapravo radi o dva štrajka, dva pregovaračka odbora i dva kolektivna pregovora. Kolektivni ugovor u ZET-u istekao je 30. ožujka 2026., dok je ugovor u Zagrebačkom holdingu istekao 15. svibnja 2026. Prema njezinim riječima, pozicije sindikata u ZET-u i Holdingu vrlo su slične, zbog čega su se dva štrajka održala istodobno.
- Pozicije su jednake. Zato smo se našli isti dan u štrajku koji se pretvorio u megaštrajk - rekla je Crnković u razgovoru za HRT.
Tvrdi da su pregovori trajali dugo, ali da sindikati tijekom kolektivnih pregovora nisu dobivali konkretne ponude poslodavaca. Prvo su, kaže, razgovarali o nematerijalnim pravima, a potom o materijalnim zahtjevima.
Prve konkretne ponude, prema njezinim riječima, stigle su tek početkom rujna, tijekom postupka mirenja.
- U vrijeme kolektivnih pregovora bilo je odugovlačenja. Prve ponude dobili smo tek u postupku mirenja oko 1. rujna - kazala je.
Navela je kako su sindikati u pregovorima prvotno tražili povećanje osnovice od 19 posto, ali su tijekom mirenja svoj zahtjev smanjili na 12 posto.
Crnković tvrdi i da se ono što se danas komunicira u javnosti razlikuje od ponuda koje su sindikati dobivali za pregovaračkim stolom.
Posebno je istaknula pitanje povećanja od 4,4 posto. Prema njezinim riječima, sindikati su ranije pristali da se to povećanje primijeni od 1. siječnja 2026., iako je ono trebalo biti dio povećanja za 2025. godinu.
Na posljednjem sastanku mirenja, tvrdi, dobili su i ponudu za dodatnih 4,5 posto.
Crnković je posebno kritizirala činjenicu da sindikati, prema njezinim riječima, nisu imali izravan sastanak s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem.
Kaže da sindikati o svojim zahtjevima razgovaraju s upravama ZET-a i Holdinga, dok gradonačelnik o pregovorima javno govori.
- Gradonačelnik s nama razgovara isključivo sa svoje pozicije s govornice u Poglavarstvu. Nikad nismo imali sastanak gdje bismo mogli objasniti naše zahtjeve - rekla je.
Dodala je da je u Holdingu postojao paket prijedloga koji je kasnije, prema njezinu tumačenju, razbijen na pojedinačne ponude po principu "ili, ili, ili".
Jedno od važnih pitanja u pregovorima je i indeksacija plaća. Sindikati, kaže Crnković, traže model indeksacije kakav imaju radnici Grada Zagreba i neka druga gradska društva.
Prema njezinim riječima, njihova ideja bila je vezati rast plaća uz rast bruto plaća u Gradu Zagrebu, dok je ponuda koju su dobili za pregovaračkim stolom bila vezana uz razinu inflacije, uz mogućnost dodatnih pregovora ako inflacija dosegne četiri ili pet posto.
- I tu smo morali dobiti jasnu ponudu - rekla je.
Sindikalna povjerenica odbacila je tvrdnje da iza štrajka stoje politički interesi.
- Na to se ne obazirem jer znam da iza mog rada i rada mojih kolega ne stoji politika - rekla je.
Dodala je kako nije sigurna kojoj bi politici u ovom trenutku odgovarao veliki štrajk u Zagrebu.
Ponovila je da Tomašević dosad nije izravno razgovarao sa sindikatima niti ih je, prema njezinim riječima, pozvao na sastanak.
- Štrajk se mora završiti za pregovaračkim stolom, druge nema, samo je pitanje kada - poručila je.
Crnković se osvrnula i na objavljivanje platnih lista zaposlenika Zagrebačkog holdinga.
Kaže kako nema problem s time da se javno objavi njezina vlastita plaća, ali smatra problematičnim način na koji su objavljeni podaci o primanjima radnika.
Istaknula je da plaće pojedinih radnika uključuju smjenski i prekovremeni rad, različite dodatke i druge okolnosti koje se ne mogu jednostavno uspoređivati.
- Osobno nemam problem sa svojom platnom listom. Molim mog poslodavca neka je slobodno komunicira, dajem dopuštenje - rekla je.
Dodala je da ima 32 godine staža i da je do najvećeg koeficijenta za srednju stručnu spremu došla nakon 25 godina rada.
Smatra da javno objavljene liste ne prikazuju dovoljno konteksta o tome kako su pojedini iznosi nastali.
- Šokirana sam listama koje su izašle u javnost. To nisu liste koje su trebali komunicirati - rekla je.
Na kritike da sindikati nisu dovoljno dobro komunicirali svoje zahtjeve odgovorila je kako sindikati nisu marketinške organizacije.
- Sindikati se ne bave marketingom, oni zastupaju radnike koji stoje iza njih potpisima - kazala je.
Prema njezinim riječima, radnici su sindikatima dali legitimitet za pokretanje štrajka, dok sindikati nemaju mogućnost voditi komunikaciju na isti način kao gradska uprava ili poslodavac.
Govoreći o funkcioniranju Holdinga tijekom štrajka, Crnković je rekla da je odaziv u dijelu sustava u kojem radi vrlo velik.
Riječ je o administraciji i naplati potraživanja, gdje je, kako tvrdi, velik broj radnika stupio u štrajk.
Istodobno, štrajkaški odbor mora osigurati obavljanje nužnih poslova.
- Mi kao štrajkaški odbor Holdinga imamo odgovornost. U sektoru u kojem ja radim, administraciji i naplati potraživanja, odaziv na štrajk je ogroman - rekla je.
Dodala je da je tijekom štrajka potrebno organizirati rad na nužnim poslovima te da se o tome štrajkaški odbor dogovara s poslodavcem.
Naglasila je kako sindikati odgovornost prema javnosti ne stavljaju ispred odgovornosti prema radnicima koje zastupaju.
- Što se tiče javnosti, imamo odgovornost prema onima koje zastupamo, a to su radnici i članovi naših sindikata - rekla je.
Na kraju je potvrdila i da je bilo pritisaka na dio zaposlenika kako bi odustali od sudjelovanja u štrajku.
U Zagrebačkom holdingu radi oko 5500 radnika, a Crnković kaže da štrajkaški odbor reagira kada dobije prijave takvih slučajeva.
- Bilo ih je, to je ogroman sustav, 5500 radnika, ali štrajkaški odbor reagira na sve njih. Ima i pritisaka koje ljudi ne žele prijaviti - rekla je.
Naglasila je kako je pravo na štrajk ustavno pravo radnika te da se, prema njezinim riječima, pojedine zaposlenike pritišće da u njemu ne sudjeluju.
24sata © 2026
