Klisović je dodao da Odbor za mir ne vidi kao ozbiljnu konkurenciju UN-u
News
Komentari 6
Klisović je dodao da Odbor za mir ne vidi kao ozbiljnu konkurenciju UN-u
Godinu dana nakon početka drugog mandata Donalda Trumpa, prosvjedi koji potresaju američke gradove samo su vanjski simptom dubokih promjena koje Washington projicira na ostatak svijeta. Njegova doktrina "America First 2.0" i niz unilateralnih poteza bili su u fokusu analize domaćih stručnjaka Joška Klisovića u emisiji Novi dan na N1 te Gordana Akrapa i Gorana Bandova u HRT-ovoj emisiji U mreži Prvog.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:10
SDP-ovac Joško Klisović ističe da ga formiranje Odbora za mir nije iznenadilo.
- To je modus operandi Donalda Trumpa. Trebamo li pristati na takvo nešto? To je pitanje naše odluke. Mogu reći što SDP misli o pozivu. Konzultacije se nisu obavile. S obzirom na to da premijer Andrej Plenković nema namjeru započeti konzultacije ili će ih imati pod pritiskom javnosti i pozivom predsjednika, ali važno je da će SDP sigurno imati jasan stav o vanjskopolitičkim pitanjima važnim za budućnost Hrvatske - objasnio je.
Oštro je kritizirao hrvatsku vanjsku politiku, ocijenivši je „potpuno impotentnom“. Govoreći o mogućem sudjelovanju Hrvatske u tzv. Odboru za mir, poručio je da se zemlja na takvu inicijativu treba ljubazno zahvaliti i reći - ne, hvala. Smatra da se time stvara paralelni sustav uz Ujedinjene narode, koji narušava postojeći međunarodni poredak i vodi u nepredvidljive odnose.
- Danas umjesto UN-a trebamo dobiti gentlemanski klub u koji ulaziš po pozivnici i još moraš debelo platiti ako hoćeš stalno članstvo. Time se narušava poredak koji je osigurao kakav takav mir i ulazi se u potpuno nepredvidljivi paralelni sustav za koji ne znamo kako će točno funkcionirati - rekao je Klisović za N1.
Govoreći o Gazi, istaknuo je da Hrvatska ne pripada ni krugu velikih sila, ni državama s izravnim interesima na Bliskom istoku, kao ni skupini malih država koje bi, kako kaže, ulazile kao poslušnice bez vlastite politike. „Mi ne želimo takvu Hrvatsku“, poručio je.
Klisović je komentirao i SDP-ovu deklaraciju o Arktiku, naglasivši da je sigurnost Arktika pitanje sigurnosti NATO-a te da Hrvatska treba zajedničku arktičku politiku Vlade i predsjednika. Upozorio je i na geopolitičke projekte u regiji, navodeći gradnju aerodroma u Trebinju kao primjer mogućnog strateškog preslagivanja velikih sila.
Zaključno je poručio da Vlada vodi „politiku čekanja gospodara“, istaknuvši da je važno imati jasan stav i samostalno voditi vanjsku politiku, umjesto čekati da je drugi formuliraju.
Rukovoditelj Središnjeg ureda za međunarodne odnose Sveučilišta u Zagrebu Goran Bandov rekao je u emisiji U mreži Prvog da je američko društvo već dugo obilježeno snažnim podjelama.
- Represivni aparat u SAD ima šire ovlasti no što je nama u Europi poznato i te šire ovlasti se puno koriste. Dosta utjecajnih ljudi pozivaju na smirivanje tenzija u zemlji - istaknuo je.
Govoreći o političkoj dinamici u SAD-u, Bandov je dodao da će Donald Trump reagirati pragmatično ako procijeni da situacija ne nailazi na dobar odjek kod njegovih birača.
- Donald Trump, ako procijeni da njegovo biračko tijelo ne reagira pozitivno na ovu situaciju u SAD-u, on će povući poteze kako bi zadržao podršku birača - rekao je Bandov.
Pomoćnik rektora Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ Gordan Akrap smatra da aktualni prosvjedi u SAD-u imaju manji utjecaj na Trumpovu globalnu politiku nego što se često procjenjuje.
- Ovo što se događa u SAD-u nije od jučer. Već od 2012. godine vide se duboke podjele u biračkom tijelu i one su eskalirale zadnjih godina. Veliku odgovornost za to imaju i Demokrati koji su razvodnjavali sustav vrijednosti i koji su vodili do politike da je sve dozvoljeno i sada imamo reakciju koja je Trumpa dovela na vlast - istaknuo je.
Dodao je i da se posljednjih mjeseci vidi porast nasilja prema državnim službenicima.
- Nepoštivanje državnih autoriteta dovodi do ovakvih ozbiljnih stvari - rekao je.
Na pitanje može li Trump voditi ozbiljnu globalnu politiku dok u zemlji eskalira nasilje, Akrap je odgovorio da Trump smatra da može.
Bandov je upozorio da bi promjena odnosa snaga u Kongresu mogla otežati provedbu predsjednikovih politika, iako smatra da je takav scenarij još uvijek daleko.
- Sigurno je da će Trump poduprijeti sebi lojalne zastupnike i to će činiti što je moguće snažnije - rekao je.
Akrap je pritom istaknuo da je ekonomska situacija u SAD-u relativno pozitivna.
Govoreći o Odboru za mir, Bandov je rekao da je ključno pitanje njegova stvarna uloga.
- Znamo da je on zamišljen da bude fokusiran isključivo na pitanje Bliskog istoka. U ovom momentu vidimo da on izmiče toj priči i fokus mu se širi na sve potencijalne konflikte. Ima dosta međunarodno pravnih kontroverzi oko Odbora za mir i pitanje je može li međunarodno pravo funkcionirati kao što je funkcioniralo u nekim prošlim vremenima - kazao je.
Dodao je da Odbor za mir ne vidi kao ozbiljnu konkurenciju Ujedinjenim narodima.
- Danas UN nema opseg koji je imao nekada i nužne su reforme u njemu, no Odbor za mir nije realna prijetnja UN-u - naglašava.
Osvrćući se na širi međunarodni kontekst, Akrap je rekao da je ruskom agresijom na Ukrajinu došlo do dubokih promjena u globalnom poretku.
- Prihvaćanje činjenice da se prelazi u više polarni svijet, da SAD više neće biti svjetski policajac te da dozvoljava Kini da u svom susjedstvu provodi svoje interese, ali ne na uštrb SAD-a. No, Europa treba shvatiti da se mora osloniti sama na sebe, da treba postići formacijski, teritorijalni i digitalni suverenitet u svom prostoru te da radi na novim strateškim savezništvima - istaknuo je.
Zaključio je kako Hrvatska treba jasno definirati svoje interese na zapadnom Balkanu, u skladu s ustavnim okvirom te zaštitom prava, sigurnosti i stabilnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i manjina u Srbiji.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+