Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Kampanja prisilne kontracepcije na Grenlandu, koja se provodila pretežito 1960-ih i 1970-ih godina, kršila je ljudska prava žena, ali ne zadovoljava pravnu definiciju genocida, zaključila su dva stručna izvješća objavljena u petak
Oba su izvješća utvrdila da je primjena kontracepcije bez valjanog pristanka prekršila pravo žena na poštovanje njihova privatnog i obiteljskog života te da ih je u nekim slučajevima podvrgnula ponižavajućem postupanju. Izvješća se razlikuju u tome je li praksa bila sustavna. Najmanje 4000 grenlandskih žena i djevojčica, od kojih su neke imale samo 12 godina, primilo je unutarmaternične uloške (spirale) ili kontracepcijske injekcije između 1966. i 1991. godine, često bez svojeg pristanka ili znanja, utvrdila je zajednička dansko-grenlandska istraga 2025. godine.
Ta je istraga utvrdila da je svrha te prakse bila smanjiti stopu nataliteta i veličinu obitelji, što su danske vlasti u to vrijeme smatrale načinom za poboljšanje životnog standarda te socijalnih i zdravstvenih uvjeta na Grenlandu, arktičkom otoku i polusuverenom teritoriju Danske s 57.000 stanovnika.
Dokumentirane posljedice za neke žene uključivale su obilna krvarenja, teške infekcije, ožiljke na jajovodima, uklanjanje maternice i nemogućnost imanja djece.
Godine 2024. tadašnja je vlada u Nuuku zadužila tri pravna stručnjaka i jednog psihologa da utvrde "je li bilo povreda univerzalnih ljudskih prava i prava domorodačkih naroda" te "ispunjavaju li te povrede definiciju genocida". Panel se razišao tijekom rada, pri čemu su dva člana podnijela ostavke i predala zasebno izvješće.
Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen izjavio je da će vlada započeti postupak osnivanja komisije za pomirenje za koju se nada da će surađivati s danskom vladom.
"Rad komisije za pomirenje ne bi se trebao baviti pripisivanjem krivnje, nego otkrivanjem istine s ciljem istinskog pomirenja koje će stvoriti budućnost kakvu želimo kao društvo", rekao je.
"Mi kao vlada ne možemo reći da se dogodio genocid", rekla je ministrica pravosuđa Mariane Paviasen Jensen.
Ured danske premijerke nije odmah odgovorio na upit za komentar.
Nalazi izvješća osjetljivi su jer je američki predsjednik Donald Trump najavio preuzimanje Grenlanda, koji teži potpunoj neovisnosti. Njegova je administracija istaknula optužbe o nepravilnom postupanju danskih vlasti prema stanovništvu svoje bivše kolonije u nastojanju da ih uvjeri da se okrenu Washingtonu.
Konvencija UN-a o genocidu ne zabranjuje samo masovna ubojstva, nego i "mjere usmjerene na sprječavanje rađanja" unutar neke nacionalne, etničke, rasne ili vjerske skupine, pri čemu zahtijeva dokaz da su ta djela učinjena s namjerom da se ta skupina uništi u cijelosti ili djelomično.
U svom izvješću Dalee Sambo Dorough, odvjetnica s Aljaske i bivša predsjedateljica Inuitskoga cirkumpolarnog vijeća, i Miriam Cullen, profesorica prava na Sveučilištu u Kopenhagenu, utvrdile su "razumnu osnovu za vjerovanje da su žene Kalaallit Inuita (Grenlanđanke) pretrpjele praksu prisilne kontracepcije koja je prekršila njihova prava na jednakost i nediskriminaciju, na nemiješanje u privatni i obiteljski život, na odlučivanje o broju i razmaku između djece te na najviši mogući standard tjelesnog i mentalnog zdravlja... kao i pravo na slobodu od okrutnog, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja te na očuvanje tjelesnog i kulturnog integriteta."
Međutim, nisu zaključile da se dogodio genocid.
Iako je teško zamisliti okolnosti u kojima pokušaj znatnog smanjenja stanovništva jedne etničke skupine ne bi predstavljao namjeru da se ta etnička pripadnost djelomično uništi, postojala je i razumna osnova za vjerovanje da je "ograničavanje rasta stanovništva" bio jedan od čimbenika koji su utjecali na pristup liječnika prema kontracepciji, navode autorice.
U drugom izvješću Jonas Christoffersen, bivši voditelj Danskog instituta za ljudska prava, i Jensine Nedergaard, psihologinja koja je radila na Grenlandu — stručnjaci koji su podnijeli ostavke u prvotnom panelu — prihvatili su da je ženama nanesena nepravda, ali su naglasili da se razmjeri povreda ne mogu utvrditi.
Christoffersen i Nedergaard nisu pronašli dokaze da je "bilo koje tijelo ili zdravstveni djelatnik u bilo kojem trenutku imao namjeru uništiti grenlandsko stanovništvo."
Dorough i Cullen istaknule su da dokazi ne mogu utvrditi takvu namjeru "samo na temelju prakse kontracepcije."
Utvrđivanje je li se ikada dogodio genocid, napisale su, zahtijevalo bi razmatranje i drugih povreda za koje se Danska optužuje na Grenlandu, poput oduzimanja inuitske djece i njihova smještanja u danske obitelji. To je izlazilo iz okvira njihova izvješća.
Dodale su da namjera Danske da počini genocid "ostaje moguć zaključak koji bi sud cjelovitim pregledom svih relevantnih informacija s odgovarajućom nadležnošću i ovlastima mogao potvrditi."
Dorough i Cullen ipak su pronašle "razumnu osnovu za vjerovanje" da je Danska prekršila Konvenciju o genocidu tako što je već 1969. godine saznala za ozbiljan rizik da program predstavlja sprječavanje rađanja unutar skupine, a nije poduzela sve mjere u svojoj moći.
To pitanje može riješiti samo sud, istaknule su autorice.
Prema uvjetima Konvencije o genocidu, koju je Danska ratificirala 1951. godine, ta se država obvezuje da neće počiniti genocid te da će ga sprječavati i kažnjavati.
Autori izvješća i žene u središtu ovog slučaja zatražili su da se ovi nalazi ne koriste u pitanjima budućih veza Grenlanda s Danskom, s obrazloženjem da bi iskustvo žena trebalo promatrati izolirano, a ne ga uvlačiti u geopolitičke sporove.
Godine 2025. Frederiksen se ispričala ženama za koje je rekla da su bile izložene "sustavnoj diskriminaciji", a grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen ispričao se za slučajeve koji su se dogodili nakon što je Grenland 1992. godine preuzeo svoj zdravstveni sustav.
Danska je u četvrtak izglasala zakon o odšteti kojim će se svakoj pogođenoj ženi isplatiti 300.000 danskih kruna (46.758 dolara).
24sata © 2026
