Zastupnik Mosta upozorio je na moguće nepravilnosti i pozvao institucije da provjere postoji li simulirani pravni posao te da HNB pojača nadzor nad agencijama za naplatu potraživanja.
AKTUALNA AFERA
Troskot traži istragu transakcija nekretnina povezanih s HEP-om
Čitanje članka:
2
min
Saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot upozorio je u subotu na moguće nepravilnosti u transakcijama nekretnina povezanima s aferom u HEP-u te pozvao institucije da ispitaju postoje li "elementi simuliranog pravnog posla", a HNB da pojača nadzor nad agencijama za naplatu potraživanja. Troskot je naveo na konferenciji za novinare ispred HNB-a, stoji u priopćenju Mosta, kako javno dostupni zemljišnoknjižni podaci upućuju na to da su određene nekretnine iz portfelja agencija za naplatu potraživanja završile u vlasništvu bivšeg direktora korporativnih komunikacija HEP-a Ivice Žigića. Stoga je "pozvao nadležne institucije da ispitaju postoje li elementi mogućeg simuliranog pravnog posla te da HNB pojača nadzor nad agencijama za naplatu potraživanja".
„Radi se o situaciji u kojoj osoba formalno uzima kredit – u ovom slučaju kredit kod OTP banke, dok bi stvarni tijek novca potencijalno mogao dolaziti iz drugih izvora koji su predmet interesa nadležnih tijela. U takvoj konstrukciji kredit može služiti kao formalno-pravni okvir, dok bi se stvarna otplata ili financiranje eventualno moglo odvijati kroz druga sredstva, uključujući donacije. Upravo zato smatramo da je potrebno detaljno istražiti sve okolnosti“, objasnio je Troskot.
Potrebno je utvrditi jesu li eventualne otplate kredita i anuiteta mogle biti povezane sa sredstvima koja su dolazila iz donacija povezanih s HEP-om, dodao je te ukazao na nekadašnji "institucionalni okvir odlučivanja o donacijama u HEP-u pod vodstvom bivšeg predsjednika Uprave HEP-a Frane Barbarića".
Prema tadašnjim pravilima, naveo je Troskot, Barbarić je imao ovlasti samostalno odobravati donacije do određenog iznosa, dok je za veće iznose bila potrebna odluka Uprave. "S obzirom na takav sustav odlučivanja, važno je rasvijetliti sve okolnosti dodjele donacija u tom razdoblju, uključujući i moguće veze između osoba uključenih u taj proces", upozorio je.
Osvrnuo se i na "širi kontekst" djelovanja agencija za naplatu potraživanja te istaknuo da se u javnom prostoru "u više navrata spominjala i tvrtka EOS Matrix, koja se pojavljuje u pojedinim medijskim napisima i sporovima vezanim uz tržište naplate potraživanja".
"U medijima su ranije objavljivani navodi o potencijalno spornim ugovorima koje je nudio direktor te tvrtke, a EOS Matrix se također spominje i u višemilijunskom upravnom sporu s Agencijom za zaštitu osobnih podataka (AZOP), čija se vrijednost procjenjuje na oko 5,5 milijuna eura. Smatramo da je i takve slučajeve važno sagledati u širem kontekstu funkcioniranja tržišta naplate potraživanja“, rekao je.
Prema njegovoj ocjeni, navodi se u priopćenju, dodatna pitanja otvara i informacija da je viceguverner HNB-a Roman Šubić "kupio nekretninu iz portfelja jedne agencije za naplatu potraživanja, i to po cijeni koja je, prema javno dostupnim podacima, bila niža od procijenjene tržišne vrijednosti", ustvrdivši da takve informacije "mogu dodatno potaknuti javnu raspravu o funkcioniranju tržišta nekretnina i ulozi regulatora“.
Smatra stoga da HNB treba dodatno razmotriti mogućnosti učinkovitijeg nadzora nad agencijama za naplatu potraživanja, s obzirom na to da njihov portfelj u velikoj mjeri potječe iz bankarskog sustava.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
