Povratak grupe Kraftwerk pre hrvatsku publiku prilika je za ponovno uranjanje u glazbenu ostavštinu koja je ne samo definirala žanrove, već je i predvidjela budućnost u kojoj živimo.
LEGENDARNI GLAZBENICI
Kraftwerk se uskoro vraća u pulsku Arenu: Arhitekti zvuka koji su osmislili budućnost
Čitanje članka:
3
min
Legendarni njemački pioniri elektroničke glazbe, Kraftwerk, vraćaju se na jednu od najljepših svjetskih pozornica. U sklopu svoje velike multimedijske europske turneje, 28. srpnja održat će ekskluzivni sjedeći koncert u pulskoj Areni, nudeći publici potpuni audio-vizualni doživljaj koji nadilazi klasične glazbene nastupe. Njihov povratak prilika je za ponovno uranjanje u glazbenu ostavštinu koja je ne samo definirala žanrove, već je i predvidjela budućnost u kojoj živimo.
Kraftwerk je osnovan 1970. godine u Düsseldorfu, u vrijeme kada je poslijeratna Njemačka tragala za novim kulturnim identitetom. Dok su radijski eter uglavnom ispunjavali američki i britanski pop hitovi, osnivači Ralf Hütter i Florian Schneider osjetili su da ta glazba ne odražava njihovu stvarnost. Njemačka je, prema Hütterovim riječima, bila odvojena od svoje glazbene tradicije.
- U početku, kad smo to otkrili, bio je to šok. Nemamo kontinuiranu glazbenu tradiciju! Ali onda smo shvatili da je to ogromna prilika, jer nije bilo ničega, postojala je praznina. Mogli smo zakoračiti u taj otvoreni prostor - objasnio je Hütter u jednom od rijetkih intervjua koje je dao za The Guardian.
Taj prazan prostor postao je njihovo platno. Proizašli iz eksperimentalne scene koju su kritičari nazvali "krautrock" - termin koji Hütter prezire - brzo su se odvojili od svojih suvremenika poput Can ili Neu!. Njihova misija bila je stvoriti zvuk koji odražava moderno, industrijalizirano doba. Postavili su si pitanje: "Kako danas zvuči Njemačka?" Odgovor su pronašli u ritmu strojeva, pulsiranju autocesta i digitalnom šumu koji je postajao zvučna kulisa svakodnevice.
Kling Klang: Elektronički vrt
Slobodu za eksperimentiranje pronašli su u svom privatnom studiju Kling Klang u Düsseldorfu. To nije bio samo prostor za snimanje, već laboratorij, radionica u kojoj su se rađale nove ideje i instrumenti. Sebe nisu smatrali glazbenicima u klasičnom smislu, već "glazbenim radnicima" ili "znanstvenicima zvuka" koji svakodnevno odlaze na posao, surađuju s inženjerima i dorađuju svoje strojeve. Ta posvećenost rezultirala je i inovacijama poput patentiranja vlastitog elektroničkog bubnjarskog kompleta, jer su smatrali da je tradicionalni previše bučan i nedovoljno osjetljiv.
Hütter svoj studio voli nazivati "elektroničkim vrtom", mjestom gdje se ideje njeguju poput biljaka.
- To je kontinuirani proces, više poput vrtlarenja. Postoje određene biljke na kojima radite, a druge rastu same od sebe. Sve je sezonski. Zato Kling Klang nazivam svojim elektroničkim vrtom - rekao je.
Ta filozofija odražava se i na njihovom scenskom nastupu, koji je tijekom godina evoluirao paralelno s tehnologijom. Ono što su nekoć mogli samo zamisliti, danas je postalo moguće. Rane koncerte oslanjali su se na trake, a osamdesetih su morali mukotrpno seliti cijeli studio na turneje. Danas je tehnologija konačno sustigla njihove vizije.
Kraftwerkovi koncerti nisu samo slušanje glazbe, oni su "Gesamtkunstwerk" - potpuno umjetničko djelo koje spaja zvuk, računalne 3D animacije i performans. Ta ideja, koja fascinira njemačke umjetnike od Wagnera do pokreta Bauhaus, u njihovoj je izvedbi dosegla vrhunac. Publika s 3D naočalama svjedoči kako radijski valovi lete prema njima, kako se NLO spušta ispred lokalnih znamenitosti ili kako promet na autocesti prolazi tik uz njih. Na sceni stoje četiri figure u identičnim odijelima, nepomične za svojim sintesajzerima, brišući granicu između čovjeka i stroja. Ponekad ih na pozornici zamijene i roboti, njihovi dvojnici, dodatno istražujući temu otuđenosti i automatizacije modernog života.
Utjecaj koji je oblikovao budućnost
Nemoguće je precijeniti utjecaj koji je Kraftwerk imao na popularnu glazbu. Njihov minimalistički, hipnotički zvuk postavio je temelje za gotovo sve što je uslijedilo u elektroničkoj glazbi. Od synth-pop bendova poput Depeche Mode, Eurythmics i New Order, preko pionira techna iz Detroita, do hip-hop scene u New Yorku. Afrika Bambaataa je sempliranjem pjesama "Numbers" i "Trans-Europe Express" stvorio "Planet Rock", jednu od najvažnijih pjesama u povijesti hip-hopa. Derrick May, jedan od osnivača detroitskog techna, opisao je taj zvuk kao "potpunu pogrešku... kao da su George Clinton i Kraftwerk zapeli u liftu sa samo jednim sekvencerom da im pravi društvo".
Njihov utjecaj priznavali su i umjetnici izvan elektroničkog miljea, od Davida Bowieja, koji je Florianu Schneideru posvetio pjesmu "V-2 Schneider", do Coldplaya, čiji je hit "Talk" izgrađen na melodiji iz pjesme "Computer Love". Hütter je tu univerzalnu povezanost objasnio na jednostavan način.
- Da i ne. Zato što na svom klaviru imam bijele i crne tipke. Ali dinamika elektroničkih ritam mašina vrlo je snažan element u onome što se naziva funk ili urbana glazba. Elektronika je vrlo povezujuća - odgovorio je na pitanje je li ga iznenadilo što je crnačka publika u Americi prigrlila njihovu glazbu.
Povratak u Pulu
Nadolazeći nastup u pulskoj Areni neće biti prvi susret Kraftwerka s hrvatskom publikom, pa čak ni s tim veličanstvenim prostorom. Sastav je već nastupio u rimskom amfiteatru u kolovozu 2018. godine, kada su svojim spektakularnim 3D showom otvorili Dimensions festival. Prije toga, publika ih je imala priliku vidjeti i na zagrebačkom INmusic festivalu 2009. godine. Koncert u srpnju 2026. godine bit će stoga povratak na poznati teren i nova prilika da domaća publika doživi jedinstvenu sintezu prošlosti i budućnosti koju nude ovi glazbeni vizionari.
*uz korištenje AI-ja
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
