Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Josip Tomaško (37) u velikom razgovoru za 24sata govori o aktualnim temama, problemima klubova, budućnosti domaće lige, VAR tehnologiji, ali i o novitetima koji se razmatraju...
Josip Tomaško (37) nedavno je preuzeo dužnost glavnog tajnika HNS-a nakon što je Tomislav Svetina, opterećen aferama i pritiskom javnosti, napustio tu funkciju. Prije njih tu su dužnost obnašali i poznati nogometni dužnosnici poput legendarnog Zorislava Srebrića. Tomaško je tako preuzeo jednu od najvažnijih funkcija u hrvatskom nogometu, a u velikom intervjuu za 24sata govorio je o aktualnim temama, problemima i budućnosti domaćeg nogometa.
POGLEDAJTE VIDEO: Kamp HNS-a sjajno napreduje
Pokretanje videa...
VIDEO
Možete li nas provesti kroz svoj nogometni i akademski background?
- Kao student treće godine Kineziološkog fakulteta u Zagrebu prijavio sam se na natječaj za tromjesečno volontiranje u nogometnoj školi Dinama. Došao sam na razgovor, na kojem nas je bilo pedesetak, i bio sam jedan od kandidata koji su dobili priliku. Kad se u HNS-u otvorilo mjesto tajnika mlađih reprezentativnih selekcija, prešao sam u Savez. Od 2013. do 2022. radio sam taj posao, a uz to sam se bavio i administrativnim poslovima te organizacijom događaja povezanih sa Savezom. Sudjelovao sam u organizaciji brojnih Uefinih kvalifikacijskih turnira i prijateljskih utakmica te sam bio voditelj projekta organizacije završnog turnira Europskog prvenstva za igrače do 17 godina, kojemu je Hrvatska bila domaćin 2017. godine. Posebno sam ponosan na to kako smo organizirali taj turnir, unatoč svim nedaćama na koje smo nailazili. Legendarna je fotografija s utakmice Engleske i Norveške u Velikoj Gorici, na kojoj su u duelu Jadon Sancho i Erling Haaland. Za Hrvatsku su na tom prvenstvu igrali, među ostalima, Dominik Kotarski, Mario Vušković, Bartol Franjić, David Čolina i Jurica Pršir.
Naš je sugovornik nastavio...
- Godine 2022. postao sam voditelj Odjela za međunarodne poslove i na toj sam poziciji ostao do rujna 2025., kad sam imenovan zamjenikom glavnog tajnika HNS-a za natjecanja. Od siječnja ove godine obnašam dužnost glavnog tajnika. Od 2021. godine radim i kao Uefin delegat na međunarodnim utakmicama, a od 2023. član sam Uefine Komisije za natjecanja nacionalnih selekcija. Također sam član Komisije za međunarodne odnose Hrvatskog olimpijskog odbora, a 2024. godine doktorirao sam.
Kako uz sav posao u krovnoj kući hrvatskog nogometa stignete i raditi kao delegat na međunarodnim utakmicama?
- Nije lako uskladiti sve te obveze. Početkom godine u kalendaru okvirno označim razdoblja u kojima sam dostupan. Prije sam bio dostupan za šest do sedam utakmica godišnje, a ove sam godine, primjerice, prijavio da mogu sudjelovati na dvije do tri utakmice. Nedavno sam bio delegat na utakmici Lige prvaka između Bayerna i Bodo/Glimta, a bio sam i na finalu Konferencijske lige u svibnju, u kojem je Crystal Palace s Bornom Sosom osvojio trofej.
Već ste nekoliko mjeseci glavni tajnik HNS-a, sondirali ste situaciju. Koji su prvi konkretniji potezi koje ćete povući?
- Cilj mi je do kraja godine obići sve županijske saveze i sve klubove iz prva tri stupnja natjecanja. Već smo krenuli i zasad smo obišli oko 50 posto županijskih saveza i klubova. Razgovori su bili konstruktivni jer želimo iz prve ruke čuti s kakvim se problemima i izazovima suočavaju. Ranije smo organizirali grupne sastanke, ali ljudi se u takvom okruženju ponekad boje otvoreno govoriti. Potpuno je drugačije kad s nekim razgovarate jedan na jedan. Cilj nam je detektirati probleme i vidjeti što se događa na terenu, a zatim na temelju toga reagirati i osmisliti konkretne projekte za podizanje kvalitete nogometa u različitim sredinama.
Kažete da ste već obišli neke klubove. Koji su to problemi s kojima se najčešće suočavaju?
- Svaki klub ima neke svoje specifičnosti, probleme ili izazove, ali možemo zaključiti kako su veliki problem liječnički pregledi, pogotovo u manjim sredinama. Ne samo zato što su poskupjeli nego i zbog načina na koji se organiziraju. Iako je smanjenje učestalosti pregleda s dva na jedan godišnje predstavljalo određeno administrativno rasterećenje, u brojnim sredinama i dalje postoji ozbiljan problem dostupnosti termina i nedovoljnog broja liječnika koji mogu obavljati takve preglede. To je jedan od problema na koji su nas upozorili predstavnici gotovo svih županijskih saveza i klubova koje smo dosad posjetili. Iako HNS nije nadležan za propisivanje uvjeta zdravstvenih pregleda, smatram da imamo obvezu pokrenuti inicijativu prema nadležnim institucijama. Upravo zato želimo da naša Zdravstvena komisija razmotri postojeći sustav i predloži moguća poboljšanja, primjerice u pogledu dostupnosti liječnika ili preciznijeg definiranja pregleda prema dobnim kategorijama. Pritom je iznimno važno naglasiti da cilj nije smanjivanje zdravstvenih standarda, nego osiguravanje jednako kvalitetne, a dostupnije zdravstvene zaštite za sve naše nogometaše. Problem su i licence trenera. U manjim sredinama često imamo ljude koji se nogometom bave iz entuzijazma, rade s djecom i pritom nemaju ambiciju profesionalno se baviti trenerskim poslom. Međutim, i oni moraju zadovoljiti propisane uvjete stručne osposobljenosti, što im zbog poslovnih i obiteljskih obveza može predstavljati ozbiljan izazov. Posebno je zahtjevno kad edukacija podrazumijeva višednevne dolaske na udaljenije lokacije. Zato smatram da moramo razmotriti mogućnosti decentralizacije pojedinih edukacijskih programa i njihove organizacije bliže mjestima u kojima treneri djeluju. Naravno, ni ovdje cilj nije snižavanje stručnih kriterija, nego stvaranje dostupnijeg sustava obrazovanja koji će omogućiti što većem broju ljudi da steknu potrebna znanja i kvalifikacije.
Naš je sugovornik nastavio...
- Jedan od naših prioriteta svakako je dodatno poticanje rada s mlađim dobnim kategorijama, posebno na razini amaterskog nogometa. Pritom smo svjesni da svaka županija ima svoje specifičnosti, od demografskih i geografskih okolnosti do različitih mogućnosti i uvjeta rada klubova. Zato ne možemo svugdje primjenjivati ista rješenja, nego u suradnji sa županijskim savezima trebamo pronaći modele koji će potaknuti što veći broj klubova na sustavan rad s djecom i mladima. Svjesni smo problema iseljavanja i demografske situacije, ali vjerujem da i dalje postoji prostor da u nogomet uključimo veći broj djece. Jedan od značajnih izazova svakako je i dostupnost nogometne infrastrukture. U pojedinim sredinama nedostaje terena i odgovarajućih termina za trening, što klubovima znatno otežava kvalitetan rad s mlađim kategorijama. Treba biti prisutniji u školama, aktivnije surađivati s lokalnim zajednicama i dodatno poticati djecu na bavljenje nogometom. Pritom nije najvažnije koliko će djece jednog dana postati profesionalni nogometaši, nego koliko ćemo ih uključiti u sport i omogućiti im kvalitetan razvoj. I Savez i klubovi moraju biti proaktivniji. Ne govorimo, naravno, o profesionalnoj razini, nego o amaterskom nogometu, koji je baza cijelog sustava i ima iznimno važnu sportsku, društvenu i odgojnu ulogu. Upravo zato smatram da razvoj mlađih dobnih kategorija mora biti jedan od naših zajedničkih prioriteta.
Razmišljate li o konkretnim iskoracima kad je u pitanju HNL?
- Prije svega treba naglasiti da svaki klub vodi svoju sportsku politiku i da neke stvari nisu u nadležnosti Saveza. Naravno, želja nam je povećati vrijednost televizijskih prava kako bismo mogli još više pomagati klubovima. Nedavno smo potpisali novi petogodišnji ugovor, koji je bolji od prethodnog, a vjerujem da će u sljedećem ciklusu biti još izdašniji i donijeti klubovima dodatnu korist. Samim time dio tog novca slijevao bi se i u Prvu NL, odnosno drugi stupanj natjecanja.
Nedavno je u HNL došao novi VAR sustav, a u pregovorima s tvrtkom Hawk-Eye ste i sami sudjelovali. Što on donosi u odnosu na prethodno korišteni sustav?
- Hawk-Eye je najmoderniji sustav za VAR. Koristi se u završnim fazama Uefinih natjecanja, na Svjetskom prvenstvu... Mislim da je to velik iskorak za naš nogomet. Što se tiče ostalih tehnoloških noviteta, pratit ćemo standarde u drugim ligama i nastojati uvesti još naprednija i korisnija rješenja. Naravno, pritom treba vidjeti što je sve moguće implementirati s obzirom na stanje infrastrukture u našem nogometu.
Mnogi smatraju da se utakmice HNL-a snimaju s premalo kamera, što sucima otežava donošenje odluka. S koliko se kamera trenutačno snima HNL i koliko bi stajala svaka dodatna kamera po utakmici?
- Znamo okvirne cijene, ali pitanje je gdje se sve te kamere mogu postaviti. Znate kakvi su neki stadioni...
Zašto onda kroz postupak licenciranja ne pritisnete klubove da naprave barem minimalne infrastrukturne pomake kako bi se na njihovim stadionima mogle postaviti dvije ili tri dodatne kamere?
- Možemo mi administrativno sve uvjetovati, ali jedno su naše želje, a drugo stvarne mogućnosti klubova. Bi li optimalno bilo osam, 10 ili 14 kamera, tek treba vidjeti. Kako, primjerice, na stadionu u Koprivnici, koji ima samo jednu tribinu, postaviti 14 kamera? Trenutačno se utakmice HNL-a uglavnom snimaju s osam kamera. Derbiji se snimaju s devet, a super derbi između Dinama i Hajduka s 10 kamera.
Situacija sa stadionima uskoro bi se mogla popraviti jer su u tijeku radovi na obnovi Kranjčevićeve. Imate li informaciju kad bi trebali biti završeni?
- Kažu nam da će biti gotovi na proljeće. Daj Bože da se u svakom gradu sagradi jedan takav stadion.
Je li obnova Kranjčevićeve jedan od razloga zbog kojih još niste objavili gdje će se ove sezone igrati finale Kupa? Čekate li možda da vidite hoće li stadion biti dovršen na vrijeme?
- Ma ne, odluka još nije donesena. Treba razmotriti sve organizacijske aspekte i dobro promisliti. Nema potrebe žuriti s tom odlukom. Naravno, nećemo čekati da doznamo tko su finalisti, nego ćemo odluku donijeti prije toga. No, želimo vidjeti što će biti s Kranjčevićevom te kakvi su interesi drugih gradova i klubova...
HNS gradi kamp u Velikoj Gorici. U kojoj je fazi izgradnja?
- Radovi napreduju odlično. I dalje je plan da sve bude gotovo do ljeta 2027., a rekao bih da bi to moglo biti i ranije, možda već u svibnju. Vjerujemo da će kamp postati pravi dom svim hrvatskim reprezentativnim selekcijama, a ne samo A reprezentaciji. Želimo stvoriti mjesto na kojem će se osjećati duh hrvatskog nogometa i na kojem će se igrači ugodno osjećati. Hrvatski je nogomet to svojim rezultatima odavno zaslužio.
Jeste li razmišljali o imenu kampa ili stadiona u sklopu njega? Možda biste ga mogli nazvati po nekoj nogometnoj legendi
- Trenutačno ne postoji nikakva odluka pa bi bilo neozbiljno da sada licitiram imenima. Što se tiče komercijalnog imena, bilo bi odlično pronaći partnera koji bi želio uložiti u projekt, ali nisam siguran koliko bi takav sadržaj bio komercijalno zanimljiv. Hrvatski nogomet ima velik broj legendi i, ako se odlučimo za takav smjer, bit će mnogo opcija.
Imate li u planu uvesti gol-tehnologiju u HNL?
- Treba procijeniti što bismo dobili tom investicijom. Riječ je o dva do tri milijuna eura jednokratnog ulaganja, uz troškove produljivanja licenci i sve ostalo što dolazi s time u budućnosti. U HNL-u godišnje imamo možda jednu ili dvije situacije u kojima je gol-tehnologija potrebna. Osim toga, ona zahtijeva određene infrastrukturne preduvjete, tako da nije riječ samo o financijama. Više od polovice stadiona u HNL-u moralo bi napraviti dodatne preinake. Trebalo bi povećati broj kamera te ih postaviti na određenu visinu i pod određenim kutom. Prije bilo kakvih financijskih procjena i moguće odluke trebalo bi analizirati svaki stadion i utvrditi jesu li takve preinake uopće izvedive.
Kad razgovarate s ljudima iz drugih saveza, što oni kažu na uspjehe hrvatske reprezentacije?
- Stalno me pitaju koja je formula našeg uspjeha i žele nešto od toga i sami primijeniti. Čude se jer znaju kakva je naša gospodarska situacija i s kakvim se infrastrukturnim problemima suočavamo. Kažu da smo nogometno čudo. Mislim da je riječ o spoju kvalitetnog rada trenera, kompetitivnosti s kojom se naša djeca rađaju, dobrog selektivnog procesa i kvalitetnih natjecanja u mlađim uzrastima. Dosad smo imali tri nacionalna natjecanja za uzraste do 15, 17 i 19 godina. Takav sustav možda imaju još samo jedna ili dvije države. Od ove godine pokrenuli smo i pilot-projekt nacionalne lige za uzrast do 16 godina, tako da sada imamo četiri nacionalne lige za mlađe uzraste. Sumnjam da takav sustav postoji igdje drugdje u svijetu. Primjerice, u Njemačkoj se kadeti i juniori natječu po regijama, a tek se završnica igra na nacionalnoj razini. Nama, jasno, pomaže i geografija, ali čak ni manje države od Hrvatske nemaju dvije nacionalne lige za mlađe uzraste, a kamoli četiri. Imamo kvalitetan sustav natjecanja i selektivni proces koji obuhvaća pet regija. Upravo iz tog sustava izlaze igrači i to je možda jedna od tajni našeg uspjeha. Tako je puno teže previdjeti neko talentirano dijete.
Kad smo već kod reprezentacija, "vatrene" već godinama pojačavaju i igrači iz dijaspore. Čuli smo da ste i sami svojedobno radili na njihovu pronalaženju i uključivanju u sustav HNS-a...
- Činjenica je da 20 do 25 posto svake naše reprezentacije čine igrači iz dijaspore. Bio sam ponosan kad sam u prvom kolu Lige nacija, u gostujućoj utakmici protiv Češke, u početnoj postavi vidio četvoricu igrača iz dijaspore, uz Petra Sučića. Primjerice, Josip Stanišić prvi je put bio na našem kampu 2016. godine, a tada je igrao za Fürstenfeldbruck, klub koji je široj javnosti nepoznat. Organizirali smo kamp za dijasporu u Frankfurtu, na kojem su bili i on i Marco Pašalić, koji je tada igrao za Hoffenheim. Luka Sučić prvi je put za Hrvatsku zaigrao na jednom turniru za uzrast do 15 godina, dok su Igor Matanović i Franjo Ivanović sudjelovali na turniru u Vukovaru 2017. godine. Taj turnir danas ima iznimnu važnost, posebno otkako smo uključili Australiju, SAD... Koliko nas ima u Hrvatskoj, toliko nas ima i u inozemstvu i taj segment nikako ne smijemo zanemariti.
Tko su ljudi iz sjene koji za HNS traže talentirane igrače po dijaspori?
- Za Danijela Lučića, koji za nas traži igrače u Njemačkoj, već se zna. On ima svoj tim trenera i ljudi od povjerenja koji mu pomažu. Austriju nam je pokrivao Darko Kovačević, koji je, nažalost, preminuo u lipnju. Ljudi koji su radili s njim nastavili su njegov posao. Kovačević je, primjerice, najzaslužniji za to što Luka Sučić danas igra za Hrvatsku. U Švicarskoj imamo Marka Bagarića, a u Americi i Australiji organizirali smo kampove u koje je uključen veći broj ljudi. Ako svakih deset godina u dijaspori pronađemo jednog kapitalca, sav taj trud isplatit će se.
Rade li ti ljudi honorarno ili volonterski?
- Sve je volonterski.
Možete li nam otkriti koje igrače trenutačno pratite i želite privući pod hrvatski stijeg, a koji zasad nastupaju za neku drugu reprezentaciju? Za Njemačku U-17, primjerice, igraju Niko Iličević (Frankfurt), Gabriel Minutillo (Leverkusen), Roko Ciglar (Bayern), Marko Soldić (Nürnberg)...
- Prije sam se intenzivnije bavio tim segmentom, a sada to uglavnom rade Petar Krpan i Stipe Pletikosa. Ma, najlakše je otvoriti popis njemačke i austrijske reprezentacije do 17 godina i pronaći neka naša prezimena... Ne bih pojedinačno ulazio u to koje igrače pratimo, ali Niko Iličević, koji trenutačno nastupa za Njemačku U-17, a čiji je stric Ivo igrao za Hrvatsku, sigurno je jedan od njih. Svakako je zanimljiv i Matteo Marić, igrač Bayerna, koji nastupa za Austriju U-17. Pratimo i Lucu Franju Vozara, kojemu je tek 19, a već igra za prvu momčad Schalkea...
Kako izgledaju pregovori s takvim igračima?
- Dođe se do roditelja, razgovara se s njima i vidi ima li interesa te osjećaju li igrači povezanost s Hrvatskom. Nikoga se ne nagovara niti se ikoga moli da odabere Hrvatsku. Želimo igrače koji osjećaju Hrvatsku. Tako to i bude. Ne znam nijednog igrača kojeg smo željeli, a koji je na kraju odlučio igrati za Austriju, Njemačku ili neku drugu reprezentaciju. Barem ne u posljednjih nekoliko godina. Roditeljima i igraču prezentiramo plan i put koji ih čekaju. Sigurno je sve lakše i kad nekome na kućni prag dođe Pletikosa, koji je prepoznatljivo ime.
Samo su se Hrvatska i Španjolska ove godine uspjele plasirati na završne kontinentalne turnire i svjetska prvenstva sa svim mlađim reprezentativnim selekcijama.
- U-21 reprezentacija ide na Euro, a plasman smo osigurali dva kola prije kraja kvalifikacija. Nikad prije nismo osigurali plasman tako rano, čak ni kolo prije kraja. A imali smo zahtjevnu skupinu, s Ukrajincima, Turcima... Dvaput zaredom plasirali smo se na Svjetsko prvenstvo U-17, a na Svjetskom prvenstvu U-20 prvi smo put nakon 2013. godine i generacije Marka Livaje, Olivera Zelenike...
Ljudi sanjaju da se Hrvatska jednom plasira na Olimpijske igre. Bi li to bio ultimativni cilj?
- Krajnji je cilj razvoj igrača za A reprezentaciju, a sve što se ostvari na natjecanjima mlađih uzrasta bio bi samo bonus. Ako se i plasiramo na Olimpijske igre, treba vidjeti tko bi uopće mogao sudjelovati. Igre se održavaju izvan Fifinih termina i klubovi ne bi bili dužni pustiti igrače. Neusklađeni su i ciklusi. Na Olimpijskim igrama mogli bi igrati igrači rođeni 2005. godine i mlađi, a plasman bi nam mogli izboriti igrači rođeni 2004., koji potom ne bi imali pravo nastupa na Igrama. Pravilo je da nastupaju igrači do 23 godine, uz trojicu starijih. Sigurno bi svima to bilo zanimljivo. Zamislite samo Luku Modrića na Igrama... Za plasman na Olimpijske igre potreban nam je plasman među tri najbolje reprezentacije na nadolazećem Euru U-21.
Hrvatska je nedavno prešla na novog tehničkog sponzora, Adidas. Da čujemo insajderski, jesu li igrači zadovoljni novim dresovima?
- Potpisali smo ugovor s jednim od najvećih brendova. Igrači su zadovoljni, a vjerujem da se posebno svima sviđa dres s motivima čipke.
Vaš komentar na idejno rješenje novog Maksimira, oko kojeg se podiglo toliko prašine?
- Ne bih komentirao. Nemamo predstavnika u tom žiriju. Ljudi koji su odgovorni neka odlučuju.
Je li pogreška što nitko iz HNS-a nije uključen u žiri, bez obzira na to što HNS ne financira gradnju tog stadiona? Ipak ćete vi, pretpostavljamo, jednom biti korisnici tog stadiona...
- Vjerojatno će reprezentacija igrati tamo, ali to nije nacionalni stadion. Reprezentacija će igrati diljem Hrvatske kako bi se približila narodu. Nema smisla da se neki stadion u našoj državi naziva nacionalnim. Država i Grad Zagreb investitori su novog stadiona u Maksimiru i oni odlučuju o svom projektu. Pozdravljamo svaku investiciju u nogometnu infrastrukturu.
Velik je problem Prva NL, odnosno drugi rang natjecanja. Već godinama većina klubova ni ne pomišlja na plasman u viši rang jer zna da će ondje teško opstati. Posljednji klub koji je ušao u prvu ligu i potom se u njoj održao bio je Varaždin. Kako to riješiti?
- Pa, i u prvom rangu imamo dva kluba koja ne igraju na svom stadionu (Lokomotiva i Rudeš, op. a.). Voljeli bismo da imamo barem šest klubova u Prvoj NL koji imaju vlastiti stadion i stabilne financije te koji bez problema mogu biti konkurentni ako uđu u viši rang, ali za to se mora ispuniti mnogo preduvjeta. Treba graditi priču od temelja i polako podizati hrvatski nogomet u svim segmentima.
Koliko je stresno biti glavni tajnik HNS-a?
- Ne bih rekao da je toliko stresno koliko je porasla razina odgovornosti. Dugo sam u nogometu i naviknuo sam se na razne situacije, pa tako i na stresne.
Koje su najbizarnije situacije s kojima ste se susreli u karijeri delegata?
- Bude svega u pretkolima europskih natjecanja, pogotovo kad dođete u klubove koji prvi put igraju Europu, koji su neiskusni i ne znaju kako organizirati neke stvari. Bio sam delegat na utakmici Rome i Slavije, na kojoj je bilo 4000 Slavijinih ultrasa. Tu ima puno sigurnosnih izazova. Onda izvješće pišete do pet ili šest ujutro...
Koliko ste kao glavni tajnik HNS-a zadovoljni suđenjem u HNL-u i kako komentirate rad Bertranda Layeca, šefa Sudačke komisije?
- Imamo kvalitetne suce i prostora za unaprjeđenje uvijek ima. Gospodin Layec dobio je mandat s jasnim ciljem daljnjeg razvoja sudaca i podizanja kvalitete suđenja u hrvatskom nogometu. Vrijeme i rezultati pokazat će u kojoj smo mjeri u tome uspjeli.
Postoji li mogućnost da u budućnosti suci, poput trenera, nakon utakmice dođu na konferenciju za medije i pojasne neke svoje odluke?
- Trebamo biti otvoreni za sve prijedloge i pratiti trendove. Međutim, nisam siguran da je najpametnije da sudac odmah nakon utakmice, dok su još vruće glave, ide na konferenciju za medije i objašnjava svoje odluke. Ne znam postoji li takva praksa negdje u inozemstvu. Treba vidjeti što bismo time dobili. Možda bismo samo dodatno podigli tenzije. Ne mogu reći ni da ni ne.
Dojam je da su Layecova priopćenja preštura, a javnosti su često i nerazumljiva...
- Kažem, dobio je mandat i krenuli smo s objavljivanjem tih priopćenja. Objavili smo i VAR snimke spornih situacija, sve kako bismo podignuli razinu transparentnosti. Sigurno je da sve to može biti i bolje. Uvijek ima prostora za napredak.
Neke države u Europi imaju suce koji žive isključivo od suđenja, odnosno profesionalne suce. Bi li bilo najbolje da tako bude i u Hrvatskoj?
- Sigurno je to jedna od opcija. Još nije donesena odluka, ali razmatra se mogućnost da imamo isključivo profesionalne suce, kojima bi suđenje bilo jedini posao kako bi bili potpuno usredotočeni na nogomet. Mislim da takav sustav imaju Španjolska i Italija. Razmotrit ćemo je li nam to financijski izvedivo, ali i bi li se time doista znatno podignula razina suđenja.
Čini nam se da je u Hrvatskoj problem i nedostatak sudaca...
- To je problem na razini cijele Europe. Uefa je već pokrenula kampanju zbog toga. Procijenili su da nedostaje više od 40.000 sudaca kako bi se natjecanja uopće mogla odvijati. I na sastancima sa županijskim savezima govore nam da imaju problema s održavanjem liga zbog nedostatka sudaca. To je zanimanje postalo stigmatizirano, pritisci su sve veći. Trebalo bi ljude stimulirati da uđu u svijet suđenja... Imamo i mi neke ideje. Možda juniore koji se ne vide u seniorskom nogometu preusmjeravati u suđenje...
Postoji li mogućnost da se u budućnosti Superkup, koji se u Hrvatskoj igra samo ako su različiti osvajači prvenstva i Kupa, odigra izvan Hrvatske, po uzoru na talijanski ili španjolski Superkup? Primjerice, u Australiji ili nekoj drugoj državi u kojoj živi brojna hrvatska dijaspora?
- S logističke strane to bi bilo teško izvedivo, ali s komercijalne bi ta ideja mogla biti zanimljiva. Bilo bi sjajno kad bi netko izašao s komercijalnom ponudom kojom bi klubovi bili oduševljeni. Treba respektirati i navijače hrvatskih klubova, vidjeti što bi oni rekli na to da njihovi klubovi potencijalno igraju na drugom kraju svijeta...
Spominjalo se da bi Zlatko Dalić, da je ostao izbornik, morao pristati na manji ugovor. Zašto bi došlo do smanjenja plaće? Je li to povezano s financijskom situacijom Saveza i činjenicom da Hrvatska na posljednja dva velika natjecanja nije ostvarila rezultate na razini prethodnih turnira?
- Prije svega, želim zahvaliti Zlatku Daliću na svemu što je učinio za hrvatski nogomet. Njegovi rezultati i uspjesi ostat će trajno zapisani u povijesti hrvatskog sporta. Što se tiče financijske situacije, želim jasno naglasiti da je HNS financijski stabilna organizacija koja odgovorno i dugoročno planira svoje poslovanje. Stoga eventualne razgovore o ugovornim uvjetima ne treba povezivati s financijskom situacijom Saveza niti s rezultatima na posljednja dva velika natjecanja. O medijskim nagađanjima ne bih dodatno špekulirao.
Od ove sezone uveli ste i poseban fond od milijun eura namijenjen poticanju klubova na veću afirmaciju mladih igrača. Kako je zamišljena raspodjela tog novca i prema kojim će se kriterijima određivati koliko će pojedini klub dobiti?
- Osnovni cilj ove mjere jest dodatno potaknuti klubove da pružaju više prilika mladim hrvatskim igračima. HNS je za tu namjenu osigurao milijun eura, a sredstva će se raspodijeliti proporcionalno broju odigranih minuta mladih igrača u SuperSport HNL-u. Prema propozicijama natjecanja, u obzir se uzimaju hrvatski igrači rođeni 1. siječnja 2004. godine i kasnije, koji imaju pravo nastupa za naše nacionalne reprezentacije. Dakle, što više minuta mladi igrači pojedinog kluba ostvare, to će klub dobiti veći udio u ukupnom fondu. Važno je naglasiti da nismo željeli nametati klubovima obvezu korištenja mladih igrača, nego ih dodatno financijski motivirati. Vjerujemo da je upravo stvarna minutaža u seniorskom nogometu ključna za njihov razvoj, a dugoročno i za budućnost hrvatskih reprezentacija.
24sata © 2026
