Klisović je dodao da Odbor za mir ne vidi kao ozbiljnu konkurenciju UN-u
News
Komentari 6Godinu dana nakon početka drugog mandata Donalda Trumpa, prosvjedi koji potresaju američke gradove samo su vanjski simptom dubokih promjena koje Washington projicira na ostatak svijeta. Njegova doktrina "America First 2.0" i niz unilateralnih poteza bili su u fokusu analize domaćih stručnjaka Joška Klisovića u emisiji Novi dan na N1 te Gordana Akrapa i Gorana Bandova u HRT-ovoj emisiji U mreži Prvog.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:10
SDP-ovac Joško Klisović ističe da ga formiranje Odbora za mir nije iznenadilo.
- To je modus operandi Donalda Trumpa. Trebamo li pristati na takvo nešto? To je pitanje naše odluke. Mogu reći što SDP misli o pozivu. Konzultacije se nisu obavile. S obzirom na to da premijer Andrej Plenković nema namjeru započeti konzultacije ili će ih imati pod pritiskom javnosti i pozivom predsjednika, ali važno je da će SDP sigurno imati jasan stav o vanjskopolitičkim pitanjima važnim za budućnost Hrvatske - objasnio je.
Oštro je kritizirao hrvatsku vanjsku politiku, ocijenivši je „potpuno impotentnom“. Govoreći o mogućem sudjelovanju Hrvatske u tzv. Odboru za mir, poručio je da se zemlja na takvu inicijativu treba ljubazno zahvaliti i reći - ne, hvala. Smatra da se time stvara paralelni sustav uz Ujedinjene narode, koji narušava postojeći međunarodni poredak i vodi u nepredvidljive odnose.
- Danas umjesto UN-a trebamo dobiti gentlemanski klub u koji ulaziš po pozivnici i još moraš debelo platiti ako hoćeš stalno članstvo. Time se narušava poredak koji je osigurao kakav takav mir i ulazi se u potpuno nepredvidljivi paralelni sustav za koji ne znamo kako će točno funkcionirati - rekao je Klisović za N1.
Govoreći o Gazi, istaknuo je da Hrvatska ne pripada ni krugu velikih sila, ni državama s izravnim interesima na Bliskom istoku, kao ni skupini malih država koje bi, kako kaže, ulazile kao poslušnice bez vlastite politike. „Mi ne želimo takvu Hrvatsku“, poručio je.
Klisović je komentirao i SDP-ovu deklaraciju o Arktiku, naglasivši da je sigurnost Arktika pitanje sigurnosti NATO-a te da Hrvatska treba zajedničku arktičku politiku Vlade i predsjednika. Upozorio je i na geopolitičke projekte u regiji, navodeći gradnju aerodroma u Trebinju kao primjer mogućnog strateškog preslagivanja velikih sila.
Zaključno je poručio da Vlada vodi „politiku čekanja gospodara“, istaknuvši da je važno imati jasan stav i samostalno voditi vanjsku politiku, umjesto čekati da je drugi formuliraju.
Rukovoditelj Središnjeg ureda za međunarodne odnose Sveučilišta u Zagrebu Goran Bandov rekao je u emisiji U mreži Prvog da je američko društvo već dugo obilježeno snažnim podjelama.
- Represivni aparat u SAD ima šire ovlasti no što je nama u Europi poznato i te šire ovlasti se puno koriste. Dosta utjecajnih ljudi pozivaju na smirivanje tenzija u zemlji - istaknuo je.
Govoreći o političkoj dinamici u SAD-u, Bandov je dodao da će Donald Trump reagirati pragmatično ako procijeni da situacija ne nailazi na dobar odjek kod njegovih birača.
- Donald Trump, ako procijeni da njegovo biračko tijelo ne reagira pozitivno na ovu situaciju u SAD-u, on će povući poteze kako bi zadržao podršku birača - rekao je Bandov.
Pomoćnik rektora Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ Gordan Akrap smatra da aktualni prosvjedi u SAD-u imaju manji utjecaj na Trumpovu globalnu politiku nego što se često procjenjuje.
- Ovo što se događa u SAD-u nije od jučer. Već od 2012. godine vide se duboke podjele u biračkom tijelu i one su eskalirale zadnjih godina. Veliku odgovornost za to imaju i Demokrati koji su razvodnjavali sustav vrijednosti i koji su vodili do politike da je sve dozvoljeno i sada imamo reakciju koja je Trumpa dovela na vlast - istaknuo je.
Dodao je i da se posljednjih mjeseci vidi porast nasilja prema državnim službenicima.
- Nepoštivanje državnih autoriteta dovodi do ovakvih ozbiljnih stvari - rekao je.
Na pitanje može li Trump voditi ozbiljnu globalnu politiku dok u zemlji eskalira nasilje, Akrap je odgovorio da Trump smatra da može.
Bandov je upozorio da bi promjena odnosa snaga u Kongresu mogla otežati provedbu predsjednikovih politika, iako smatra da je takav scenarij još uvijek daleko.
- Sigurno je da će Trump poduprijeti sebi lojalne zastupnike i to će činiti što je moguće snažnije - rekao je.
Akrap je pritom istaknuo da je ekonomska situacija u SAD-u relativno pozitivna.
Govoreći o Odboru za mir, Bandov je rekao da je ključno pitanje njegova stvarna uloga.
- Znamo da je on zamišljen da bude fokusiran isključivo na pitanje Bliskog istoka. U ovom momentu vidimo da on izmiče toj priči i fokus mu se širi na sve potencijalne konflikte. Ima dosta međunarodno pravnih kontroverzi oko Odbora za mir i pitanje je može li međunarodno pravo funkcionirati kao što je funkcioniralo u nekim prošlim vremenima - kazao je.
Dodao je da Odbor za mir ne vidi kao ozbiljnu konkurenciju Ujedinjenim narodima.
- Danas UN nema opseg koji je imao nekada i nužne su reforme u njemu, no Odbor za mir nije realna prijetnja UN-u - naglašava.
Osvrćući se na širi međunarodni kontekst, Akrap je rekao da je ruskom agresijom na Ukrajinu došlo do dubokih promjena u globalnom poretku.
- Prihvaćanje činjenice da se prelazi u više polarni svijet, da SAD više neće biti svjetski policajac te da dozvoljava Kini da u svom susjedstvu provodi svoje interese, ali ne na uštrb SAD-a. No, Europa treba shvatiti da se mora osloniti sama na sebe, da treba postići formacijski, teritorijalni i digitalni suverenitet u svom prostoru te da radi na novim strateškim savezništvima - istaknuo je.
Zaključio je kako Hrvatska treba jasno definirati svoje interese na zapadnom Balkanu, u skladu s ustavnim okvirom te zaštitom prava, sigurnosti i stabilnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i manjina u Srbiji.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+