Google gubi dugotrajnu pravnu bitku: Potvrđena rekordna kazna EU-a, iznos je papren!

Europski sud pravde (CJEU), najviši sud Europske unije, odbio je konačnu žalbu Googlea i njegove krovne tvrtke Alphabet, čime je potvrdio rekordnu antitrustovsku kaznu od 4,1 milijarde eura. Ovom odlukom, donesenom nakon osam godina duge pravne bitke, iscrpljene su sve pravne mogućnosti za tehnološkog diva, a presuda predstavlja značajnu pobjedu za europske regulatore u njihovim naporima da obuzdaju tržišnu moć velikih tehnoloških kompanija.

Kraj osmogodišnje pravne sage

Slučaj datira još iz 2018. godine, kada je Europska komisija Googleu izrekla tada rekordnu kaznu od 4,34 milijarde eura zbog zlouporabe dominantnog položaja svog mobilnog operativnog sustava Android. Tvrtka je provela godine osporavajući tu odluku na europskim sudovima. Iako njezina borba na kraju nije uspjela, nije bila posve uzaludna. Niži sud je 2022. godine neznatno umanjio prvotni iznos na i dalje rekordnih 4,125 milijardi eura. Najviši sud Europske unije sada je potvrdio tu kaznu, što znači da Google više nema mogućnosti za žalbu i morat će platiti puni iznos.

U presudi je navedeno:

"Žalba koju su podnijeli Google i njegova krovna tvrtka Alphabet protiv presude Općeg suda se odbija, čime se potvrđuje kazna izrečena zbog zlouporabe dominantnog položaja Google Searcha u kontekstu operativnog sustava Android".

APPLE I EU Tim Cook i EU šefica za tech održali 'konstruktivan' sastanak oko zastoja sa novim Siri AI

Rastu napetosti EU poslala jasnu poruku Kini: 'Ovako više ne može, vrijeme je za konkretne rezultate'

Što je Google skrivio?

Kazna proizlazi iz načina na koji Google povezuje svoje aplikacije i usluge s Android telefonima. Europska unija je utvrdila da je Google nametnuo nezakonita ograničenja proizvođačima uređaja i mrežnim operaterima kako bi učvrstio dominantan položaj svoje tražilice. Regulatori su prigovorili činjenici da su Googleova tražilica i preglednik Chrome postavljeni kao zadane opcije na Androidu, čak i na uređajima drugih tvrtki poput Samsunga i Xiaomija. Prema ugovoru o licenciranju Androida, proizvođači su morali predinstalirati te aplikacije kako bi dobili pristup ključnoj Trgovini Play (Play Store), što je Googleu dalo nepravednu prednost. Sud je potvrdio da takve prakse stvaraju "pristranost prema postojećem stanju" (status quo bias), s obzirom na to da korisnici rijetko mijenjaju predinstalirane aplikacije. Uz to, Google je nekim velikim proizvođačima nudio financijske poticaje pod uvjetom da isključivo predinstaliraju Googleovu tražilicu te je sprječavao proizvođače da prodaju pametne telefone s alternativnim verzijama Androida.

Tijekom cijelog slučaja, Google je zauzeo sličan stav kao i Microsoft godinama ranije u slučaju vezanom za Windows. Tvrtka je tvrdila da na Androidu postoji mnogo konkurencije, ukazujući na alternativne tražilice i aplikacije kojima korisnici mogu slobodno pristupiti.

​- Android je stvorio 'više izbora, a ne manje' - rekao je izvršni direktor Sundar Pichai još 2018. godine.

Međutim, kao što je i samom Googleu dobro poznato, ljudi vrlo rijetko mijenjaju zadane postavke na svojim telefonima. Slučaj je podsjetio na akcije Europe protiv Windowsa, kada je Microsoft bio prisiljen dodati zaslone za odabir preglednika kako bi se suzbila dominacija Internet Explorera. Ipak, dok je dominacija Microsoftovog preglednika već slabila u to vrijeme, Googleova tržišna pozicija i dalje je čvrsta.

REVOLUCIJA U ROBOTICI Ovaj startup gradi 'mozak' za humanoidne robote: 'Želimo da radi poslove koje ljudi ne mogu'

LJETNI SAVJETI Grije vam se mobitel na ovim vrućinama? Evo kako ga možete ohladiti i što treba izbjegavati

Europa ne odustaje

Iako se i dalje ne slaže s presudom, Google je poručio da ide dalje.

"U svakom slučaju, prilagodili smo naše ugovore kako bismo bili u skladu s prvotnom odlukom iz 2018. i ostajemo usredotočeni na kontinuirane inovacije i otvorenost za naše korisnike, partnere i programere", priopćili su iz tvrtke.

Ipak, velik dio te "otvorenosti" rezultat je pravnih pritisaka. Primjerice, Google povećava podršku za trgovine aplikacija trećih strana i alternativne metode plaćanja u Trgovini Play, ali to čini tek kao rezultat antitrustovske tužbe tvrtke Epic. Istovremeno, postoje planovi za strožu kontrolu distribucije aplikacija na Androidu, što zagovornici projekata otvorenog koda vide kao ozbiljnu prijetnju. Iako je ovaj slučaj zaključen, Europska unija ne prestaje s istragama protiv velikih tehnoloških kompanija. Regulatori sada na raspolaganju imaju snažniji alat, Zakon o digitalnim tržištima (DMA), koji Google i druge tehnološke divove označava kao "nadzornike pristupa" (gatekeepers) koji podliježu dodatnom nadzoru. Europska komisija trenutno razmatra kako iskoristiti DMA da prisili Google na daljnje otvaranje Androida za konkurentske usluge umjetne inteligencije i dijeljenje podataka iz pretraživanja s konkurencijom.