Pigment u crvenoj kosi ima tajnu supermoć! Evo i koju

Vatrenocrvena kosa stoljećima je izvor fascinacije i inspiracije, no u znanstvenom svijetu često je bila povezana s manje glamuroznom stranom priče - povećanim rizikom od melanoma, najopasnijeg oblika raka kože. Međutim, najnovija istraživanja bacaju potpuno novo svjetlo na pigment odgovoran za ovu jedinstvenu boju, otkrivajući da bi on mogao posjedovati svojevrsnu "supermoć": sposobnost da potencijalno toksičnu prijetnju za naše stanice pretvori u prepoznatljivu boju, piše Science Alert.

NEVJEROJATNO Otkrili asteroid koji se vrti tako brzo da ne bi trebao postojati!

Dvojaka priroda crvenog pigmenta

Pigmentacija ljudske kose i kože određena je omjerom dviju vrsta melanina. Eumelanin je odgovoran za tamne, smeđe i crne tonove te pruža bolju zaštitu od ultraljubičastog zračenja. S druge strane, feomelanin (pheomelanin) stvara crvene i žućkaste nijanse.

Osobe s crvenom kosom imaju dominantnu proizvodnju feomelanina, što je rezultat nasljeđivanja dviju varijantnih kopija gena MC1R, po jedne od svakog roditelja. Dugo se smatralo da je feomelanin isključivo negativac u ovoj priči. Njegova kemijska struktura čini ga manje stabilnim od eumelanina, a sam proces njegove sinteze može generirati reaktivne spojeve kisika (ROS), koji dovode do oksidativnog stresa i oštećenja DNA, čak i bez izlaganja suncu.

Upravo ta prooksidativna svojstva povezuju ga s većim rizikom od razvoja melanoma. Međutim, čini se da je priča puno složenija.

OPASNOSTI UMJETNE INTELIGENCIJE Možete li prepoznati koje su fotke lažne? Sa samo 5 minuta treninga uspješnost je 64%

Neočekivani zaštitni mehanizam

Znanstvenici s Nacionalnog prirodoslovnog muzeja u Španjolskoj otkrili su da proizvodnja feomelanina ima i iznenađujuću korisnu funkciju. Njihova studija, objavljena u časopisu *PNAS Nexus*, prva je koja eksperimentalno dokazuje važnu fiziološku ulogu ovog pigmenta. Ključ se krije u aminokiselini zvanoj cistein.

Cistein je ključan za brojne biološke procese, no njegovo prekomjerno nakupljanje u stanicama može biti toksično i uzrokovati oksidativni stres. Upravo tu na scenu stupa feomelanin. Njegova sinteza zahtijeva cistein, što znači da stanice mogu iskoristiti višak ove potencijalno štetne tvari i "ugraditi" je u pigment.

Drugim riječima, proizvodnja crvenog pigmenta funkcionira kao mehanizam za detoksikaciju stanica, čime se sprječavaju oštećenja. Istraživači sugeriraju da ljudi s genetskim varijantama za crvenu kosu posjeduju specijalizirane stanice koje mogu učinkovito pretvoriti višak cisteina, bilo iz prehrane ili okoliša, u pigment.

OTKRILI ŠTO SU PRONAŠLI Na međuzvjezdanom kometu su tražili izvanzemaljce. Evo zašto

Eksperiment na zebrastim zebama

Kako bi potvrdili svoju hipotezu, istraživači su proveli eksperiment na zebrastim zebama, malim pticama koje također proizvode feomelanin. Podijelili su ptice u dvije skupine: jednu koja je mogla normalno proizvoditi crveni pigment i drugu kojoj je ta sposobnost blokirana. Obje skupine su mjesec dana hranjene hranom s viškom cisteina.

Rezultati su bili nedvosmisleni.

Mužjaci koji nisu mogli stvarati feomelanin pokazali su znatno više razine oksidativnog oštećenja u stanicama u usporedbi s onima koji su višak cisteina pretvarali u pigment u svojem perju. Ovo otkriće predstavlja čvrst dokaz da sinteza feomelanina ima zaštitnu ulogu u održavanju staničnog zdravlja.

OTKRIĆE Hubble otkrio nevjerojatan kaos unutar 'Drakulinog sendviča'

Evolucijska zagonetka i genetska podloga

Ovi nalazi nude moguće rješenje za staru evolucijsku zagonetku: ako su geni za crvenu kosu povezani s većim rizikom od raka kože, zašto su opstali u ljudskoj populaciji? Odgovor bi mogao ležati upravo u ovoj dvojakoj prirodi feomelanina, koji predstavlja klasičan primjer biološkog kompromisa.

Dok u nekim okolnostima može biti štetan, u drugima pruža ključnu prednost održavanjem ravnoteže cisteina. Ta sposobnost mogla je biti osobito korisna u prošlosti, ovisno o prehrani i okolišnim uvjetima naših predaka.

Dakle, iako je povezanost između feomelanina i melanoma i dalje stvarna i zahtijeva oprez pri izlaganju suncu, nova saznanja mijenjaju našu percepciju ovog pigmenta. On nije samo nusprodukt koji povećava rizik od bolesti, već i aktivni sudionik u fiziologiji s važnom zaštitnom funkcijom.