U Sloveniji izvanredne mjere. Vojska počela razvoziti gorivo. U Hrvatskoj Plenković umiruje situaciju: ‘Neće biti nestašice’
PRIJETI ENERGETSKA KRIZA
U Sloveniji vojska vozi gorivo, a kod nas Plenković umiruje: 'RH ima nafte za iduća tri mjeseca'
Čitanje članka:
3
min
Dok se u Sloveniji zbog prijetnje nestašice goriva podiže i vojska, situacija u Hrvatskoj zasad je bitno drugačija i znatno stabilnija. Slovenske vlasti bile su prisiljene posegnuti za izvanrednim mjerama kako bi spriječile ozbiljnije poremećaje u opskrbi naftnim derivatima. U operaciju je uključena i vojska, konkretno logističke postrojbe koje sudjeluju u distribuciji goriva diljem zemlje. Aktivirane su cisterne, a vojnici su već na terenu kako bi ubrzali isporuke prema benzinskim postajama. Paralelno s tim, uvedena su i ograničenja točenja, građani mogu natočiti najviše 50 litara dnevno, dok je za pravne osobe limit postavljen na 200 litara.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:49
Za razliku od takvog scenarija, u Hrvatskoj nema mjesta panici. Opskrba energentima ne ovisi dominantno o jednom pravcu, već se oslanja na diverzificirane izvore, od SAD-a i Afrike do drugih globalnih tržišta. Upravo ta razgranata struktura nabave, uz postojeću infrastrukturu i zalihe, osigurava relativno visoku razinu otpornosti. Hrvatska je, rekao je premijer Andrej Plenković, energetski dobro pozicionirana, a rezerve nafte dovoljne su za normalno funkcioniranje sljedeća tri mjeseca pa opskrba nikad nije došla u pitanje. Ipak, premijer je apelirao da se ne kupuju velike količine goriva radi zaliha.
- Naš cilj je sve ovo vrijeme osigurati sigurnost opskrbe, kao što smo to osigurali i u vremenu COVID-19 krize i energetske krize uzrokovane ruskom agresijom na Ukrajinu. Opskrba nikad nije došla u pitanje. Dakle, imamo dobru energetsku infrastrukturu. Sve vrijeme komuniciramo s distributerima i kad gledate mjere koje su donesene za smanjivanje cijena naftnih derivata, tu postoji balans - rekao je premijer Andrej Plenković.
Dok se u Sloveniji sustav stabilizira izvanrednim intervencijama i vojnom logistikom, Hrvatska zasad funkcionira u redovnom režimu, bez restrikcija i dramatičnih poteza. To ne znači da je potpuno imuna na globalne poremećaje, ali u ovom trenutku pokazuje znatno veću operativnu sigurnost i mirniju energetsku sliku.
- Rezerve koje trenutačno imamo su sigurno dovoljne za normalno poslovanje i funkcioniranje sljedeća tri mjeseca. Ja apeliram na sve da ne treba baš toliko kupovati količina - istaknuo je premijer Plenković, navodeći kako ga nije toliko strah od uvođenja “par-nepar” (ograničavanje vožnje automobilima koje se uvodilo tijekom 1980-ih godina) nego od rasta cijena. Također, apelirao je da građani budu solidarni, da ne budu previše sebični i da uzmu goriva koliko im treba.
- To je bit socijalne kohezije. Ljudi su kupovali u poljoprivredi za svoju mehanizaciju, ali baš da se uzme ne znam koliko kanistara da susjedu ne ostane ništa, nije osobito solidarno u krizi - rekao je Plenković
Energetski stručnjak Davor Štern jasno i bez zadrške poručuje, razloga za uznemirenost nema. Hrvatska može biti mirna jer neće doći do nestašice nafte i plina. Imamo ključne elemente energetske sigurnosti: terminal za ukapljeni plin (LNG) i rafineriju za preradu, što nas razlikuje od brojnih drugih zemalja koje su u znatno osjetljivijem položaju.
- Mi zaista možemo biti mirni oko brige hoće li biti nestašice nafte i plina. Ali svijet djeluje po principu spojenih posuda pa zato cijene idu gore - kaže Davor Štern. To znači da poremećaji u jednom dijelu svijeta utječu na cijene svugdje, pa tako i kod nas. Primjerice, Italija je znatno izloženija jer uvozi velike količine energenata iz osjetljivih regija, uključujući LNG iz Katara, te će sad plin trebati potražiti na tržištu od kojeg, primjerice, Hrvatska nabavlja.
- Panika koja se povremeno stvara potpuno je nepotrebna. Hrvatska je funkcionirala i u daleko težim okolnostima, uključujući vrijeme Domovinskog rata, pa nema razloga za zabrinutost u današnjim uvjetima - kaže energetski stručnjak Davor Štern.
Prema dostupnim podacima, Hrvatska raspolaže zalihama nafte i derivata dostatnima za oko 90 dana. No te zalihe služe kao sigurnosni mehanizam i ne bi ih se, kaže Štern, trebalo koristiti dok god postoji mogućnost redovite nabave na tržištu. Osim toga, dodatnu sigurnost pruža domaća proizvodnja, Hrvatska pokriva oko 30 posto svojih potreba za plinom i oko 20 posto potreba za naftom.
- Vlada vodi korektnu i odgovornu energetsku politiku, šaljući jasnu poruku tržištu da Hrvatska može osigurati dovoljne količine nafte i derivata. Ugovoreni LNG će stići, a sustav opskrbe ostaje stabilan - kaže Štern.
Dodatno, važno je naglasiti da Hrvatska ne ovisi o jednom pravcu ili jednom dobavljaču. Detalje o tome već su komunicirali stručnjaci iz Agencije za ugljikovodike. Problem, ako ga i ima, globalne je prirode, a ne specifično hrvatski. U takvim okolnostima Hrvatska stoji dobro.
Na europskoj razini, Hrvatska je dio šire mreže opskrbe, uključujući i dobavu plina iz Azerbajdžana i Kazahstana, čime se dodatno smanjuje ovisnost o pojedinim regijama. Istovremeno, LNG terminal omogućuje fleksibilan uvoz iz različitih dijelova svijeta, od Sjedinjenih Američkih Država, Trinidada i Tobaga, pa do Alžira i Nigerije.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
