Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Vanjskopolitički analitičar i bivši veleposlanik Božo Kovačević razlog pritiska sa osam zahtjeva vidi u trenutačnom sastavu tamošnje koalicije
Crnogorska vlada promijenila je ime gradskog bazena u Kotoru, nazvanog po Zoranu Džimiju Gopčeviću, nekadašnjem čuvaru u logoru Morinj te naknadno službeno odobrila spomen-ploču hrvatskim zatočenicima u Morinju, piše Večernji list. Tako je Podgorica riješila dva od osam otvorenih pitanja na kojima Hrvatska inzistira oko ulaska Crne Gore u EU.
Podsjećamo, Hrvatska je poslala dokument od osam zahtjeva prema Crnoj Gori državama članicama EU-a i uredima predsjednice Komisije i predsjednika Europskog vijeća. Šest zahtjeva odnosi se na poglavlje 23, Pravosuđe i temeljna prava, a dva su povezana s poglavljem 31, Vanjska, sigurnosna i obrambena politika.
U prvom zahtjevu traži se naknada štete za hrvatske državljane zatočene u logoru Morinj, u kojem je više od 300 hrvatskih državljana, civila i ratnih zarobljenika, bilo zatočeno od listopada 1991. do kolovoza 1992.
U drugom zahtjevu traži da se spomen-ploča postavljena u bivšem logoru Morinj, u znak sjećanja na hrvatske civile i ratne zarobljenike koji su tamo bili zatočeni i izloženi zlostavljanju, očuva i ostane trajno vidljiva.
U trećem Hrvatska traži preimenovanje općinskog bazena u Kotoru, koji nosi ime po Zoranu Gopčeviću, bivšem međunarodno poznatom vaterpolistu koji je bio stražar u logoru Morinj.
U četvrtom zahtjevu Hrvatska traži punu suradnju crnogorskih tijela u nastojanjima da se utvrdi sudbina 14 hrvatskih državljana nestalih tijekom agresije na Hrvatsku početkom 1990-ih.
U petom zahtjevu očekuje od Crne Gore da procesuira odgovorne za ratne zločine počinjene tijekom Domovinskog rata, uključujući i one koji mogu snositi kaznenu odgovornost po zapovjednoj odgovornosti, te da osigura da svi počinitelji odgovaraju.
U šestom zahtjevu od Crne Gore se očekuje da riješi dugotrajne imovinske sporove koji datiraju s početka 1990-ih, a koji se odnose na hrvatske obitelji nezakonito lišene svoje imovine, uključujući 51 obitelj iz Tivta i druge iz Boke kotorske.
U sedmom se traži povratak školskog broda Jadran, koji je prije raspada Jugoslavije bio stacioniran u Splitu, a u Crnoj Gori se nalazio isključivo radi remonta u trenutku izbijanja rata 1991. godine.
U osmom zahtjevu Hrvatska poziva na nastavak i intenziviranje dijaloga o razgraničenju granice između dviju zemalja.
Vanjskopolitički analitičar i bivši veleposlanik Božo Kovačević razlog pritiska sa osam zahtjeva vidi u trenutačnom sastavu tamošnje koalicije.
- Čini se da smo na putu prema rješenju. U ovom kontekstu Hrvatska i Crna Gora trebaju pokazati fleksibilnost i mislim da bi bilo jako dobro da izbjegnemo ono što je Slovenija radila Hrvatskoj prije ulaska u EU. Vjerojatno Hrvatska u finalnoj fazi pregovora traži ovih osam zahtjeva kako bi se stvorio što veći pritisak na Podgoricu.. Mislim da je većina poteza Hrvatske prema Crnoj Gori uvjetovana činjenicom da u sadašnjoj crnogorskoj vladi sudjeluju Andrija Mandić i ljudi koji otvoreno zagovaraju velikosrpske koncepcije. Pretpostavljam da to u velikoj mjeri uvjetuje hrvatske postupke, pogotovo zato što su Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić persone non grata u Hrvatskoj - rekao je Božo Kovačević pa se osvrnuo na period Mile Đukanovića.
- Neobično je što Hrvatska nije od Đukanovića dok je bio na vlasti tražila ispunjavanje uvjeta koji se tiču posljedica rata. Đukanović je sudjelovao u provedbi agresije na Hrvatsku. Ispostavlja se da je Hrvatska bila blagonaklona prema njemu, a prema ovoj novoj vlasti u kojoj je najjača stranka 'Pokret Evropa Sad!' postavlja teško ispunjive zahtjeve. Manjak pritisaka na Milu Đukanovića vjerojatno je proizlazio iz toga što je Đukanović bio susretljiv i imao podršku hrvatske manjine u Crnoj Gori - govori Kovačević i dodaje koje zahtjeve će Crna Gora najteže moći ispuniti.
- To je procesuiranje ratnih zločina. Školski brod Jadran je tako minoran problem, da je po mom mišljenju smiješno što ga je Hrvatska stavila na popis - rekao je Božo Kovačević.
Crnogorski zastupnik i predsjednik prosrpske Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je građane na ustanak ako vlada prihvati dogovor s Hrvatskom o osam uvjeta postavljenih Crnoj Gori u njezinim pristupnim pregovorima s Europskom unijom. Optužio je crnogorsku vlast da je kapitulirala pred Hrvatskom i da pristaje na predaju državnog suvereniteta.
- Trebamo se spremati na ustanak ako bude potrebno, da državu ne damo Hrvatima. Ali ne da se branimo od Hrvata, nego od Vlade, jer Vlada želi predati suverenitet drugoj zemlji. Izgleda da ćemo se morati samoorganizirati - rekao je Knežević.
- Prosrpska struja u Crnoj Gori je dovoljno institucionalno jaka da minira pregovore o ulasku u EU jer bez njih nema većine u parlamentu. Takve izjave su štetne za Crnu Goru i taj istup daje argumente Hrvatskoj za inzistiranje na ispunjavanju svih preduvjeta kako se ne bi dogodilo da nakon ulaska u EU pod utjecajem ovakvih političara Crna Gora radikalno promijeni svoj smjer, da se ne dogodi novi Orban u Europskoj uniji. 2016. je bio pokušaj državnog udara, a Mandić i njegovi saveznici u Vladi na neki način bili su povezani s tim pokušajem državnog udara. Sigurno Hrvatska u prezentiranju svojih zahtjeva ima i to na umu - rekao je Božo Kovačević. Apelacioni sud Crne Gore odbio je žalbu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i službeno potvrdio oslobađajuću presudu za Andriju Mandića i ostale optužene u veljači 2026.
Euronews je objavio, pozivajući se na anonimne diplomatske izvore, da je Njemačka pojačala pritisak na Hrvatsku da riješi otvorena pitanja s Crnom Gorom kako ne bi došlo do zastoja u njezinom pristupanju Europskoj uniji.
Andrej Plenković rekao je da Hrvatska nije meta pritisaka.
- Nikakvog pritiska nije bilo, naprotiv, puno zemalja ima razumijevanje za to i u konačnici, Hrvatska je pokazala što znači biti konstruktivan - rekao je premijer.
- Ne bih se iznenadio da nas pritišću, a u pogledu moći i utjecaja nismo svi jednaki. Kada se sjetimo što su nam Slovenci radili, opravdano je postaviti pitanje zašto mi sadašnjoj kandidatkinji činimo ono što je Slovenija radila nama. Europska unija se mora vratiti svojim izvorištima. Imajući na umu trenutačne geopolitičke okolnosti mora inzistirati na pravilima koja podrazumijevaju da se bilateralni problemi ne bi trebali koristiti za članstvo u EU. Koliko god bili važni geopolitički imperativi i opasnost od utjecaja Rusije i Kine, ne bi trebalo dopustiti ulazak u Europsku uniju zemlji čije političke elite javno se opredjeljuju za politike suprotne vrijednostima Europske unije. Crna Gora ima lijepe izglede za ulazak u EU, ali ponavljam da pod pritiskom geopolitičkih okolnosti ne bi trebalo odustati od kriterija. EU je pokazala i kod Crne Gore, Ukrajine i Moldavije da je spremna odustati od tih kriterija. Pred Europskom unijom su ozbiljna iskušenja - zaključio je Božo Kovačević.
24sata © 2026
