Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Dok vlada tvrdi da su djeca više na otvorenom i s obitelji, roditelji i tinejdžeri otkrivaju kako se zabrana lako zaobilazi.
Ugasite pametni telefon i vratite djetinjstvo – bio je to slogan pod kojim je Australija prije četiri mjeseca krenula u zabranu društvenih mreža mlađima od 16 godina. No je li zabrana uspjela? I rezultati i dojmovi različiti su. Od obale Queenslanda do zabačenih dijelova Sjevernog teritorija, u nekim australskim domovima doista su vidljive promjene. Pametni telefoni ujutro ostaju zaboravljeni na kuhinjskom stolu, djeca provode manje vremena na društvenim mrežama, a članovi obitelji češće razgovaraju licem u lice. Vlada u Canberri tvrdi da se upravo to i željelo postići.
Australija je 29. studenoga 2024. u parlamentu usvojila zakon kojim je uvedena minimalna dob od 16 godina za korištenje društvenih mreža. Zakon se počeo primjenjivati 10. prosinca 2025., čime je Australija postala prva zemlja na svijetu s takvom zabranom društvenih mreža.
Osim željom da djeci "vrati djetinjstvo", vlada je kazala da ih želi zaštititi od elektroničkog nasilja i uznemirujućih sadržaja.
Zabrana se odnosi na djecu i tinejdžere mlađe od 16 godina koji se nalaze u Australiji. Oni ne smiju imati postojeći račun niti mogu otvoriti novi račun na većini velikih društvenih mreža, uključujući Facebook, Instagram, Tik Tok, Snapchat, X (bivši Twitter), YouTube, Reddit, Threads, Twitch i Kick, kao i druge platforme koje vlada odredi kao relevantne.
S druge strane, neke usluge poput Robloxa, WhatsAppa i Facebook Messengera izuzete su od zabrane.
Provedba teža od očekivanog
Australski premijer Anthony Albanese tvrdi da zakon već daje rezultate. Tijekom božićnih školskih praznika, kaže, mladi su više vremena provodili na otvorenom – vozeći bicikle, čitajući knjige i družeći se s obitelji. Ranije je ustvrdio da su društvene mreže „pošast društva“.
U siječnju je vlada objavila da je od stupanja zakona na snagu deaktivirano, obrisano ili ograničeno više od 4,7 milijuna računa djece i mladih.
No provedba zakona u praksi pokazala se složenijom nego što se očekivalo.
Odgovornost za provedbu prebačena je na same platforme. Kompanije moraju poduzeti „razumne korake“ kako bi spriječile da korisnici mlađi od 16 godina otvaraju ili zadržavaju račune.
To uključuje sustave provjere dobi i identiteta putem različitih metoda – od tehnologije prepoznavanja lica do provjere identifikacijskih dokumenata ili bankovnih podataka.
Platforme koje ne poštuju zakon riskiraju kazne do 49,5 milijuna australskih dolara. Primjenu nadzire australski povjerenik za internetsku sigurnost.
Radi potvrde dobi korisnici su morali dokazati identitet putem australskog bankovnog računa, procjene dobi uz pomoć prepoznavanja lica ili dokumentima poput putovnice ili vozačke dozvole.
Dovitljivi tinejdžeri
No brojni roditelji tvrde da su tinejdžeri brzo pronašli načine zaobilaženja sustava.
„Imam blizance i ništa se bitno nije promijenilo – osim što vlada sama sebi čestita“, napisala je jedna majka na Instagramu, dodajući da je većina mladih ubrzo otvorila nove račune.
Tinejdžeri pak kažu da je prevariti sustav za procjenu dobi – vrlo jednostavno. „Pogledao sam u kameru, malo se namrštio i rekli su da imam više od 16“, napisao je 15-godišnjak na Redditu.
Jedna majka za australsku televiziju ABC ispričala je da su njezina 12-godišnja kći i njezine prijateljice proglašene starijima od 17 godina samo zato što su nosile umjetne trepavice i šminku.
Neki se služe i starijom braćom ili sestrama koji umjesto njih gledaju u kameru. „Mislio sam da će zabrana biti puno stroža, ali na kraju je sve ispalo prilično blago, kao da se ništa nije dogodilo“, rekao je 14-godišnji Adyan za ABC.
Dio mladih smatra da ih zakon ušutkava.
Na Redditu je jedan tinejdžer napisao da su društvene mreže „jedan od najvećih, najlakših i najpopularnijih načina na koji mladi izražavaju svoje mišljenje“ te da zabrana zanemaruje njihovu slobodu izražavanja. Zakon je nazvao „nevjerojatno glupim, manjkavim i štetnim“.
Nezdovoljni učitelji
U anketi provedenoj među više od 400 nastavnika, većina je izjavila da se ne osjeća dovoljno pripremljeno nositi s posljedicama zabrane u svakodnevnom školskom radu.
Više od 80 posto nastavnika koristi YouTube u nastavi. Iako je mladima zabranjeno imati korisničke račune, platforma se i dalje može koristiti u učionicama, što je otvorilo pitanje nejasnih smjernica.
Zabrana pritom ne znači potpunu digitalnu izolaciju. Djeca i tinejdžeri i dalje mogu pristupiti internetu i gledati sadržaj koji nije povezan s njihovim osobnim računom, primjerice videozapise bez prijave.
Sankcije se ne izriču djeci ili roditeljima, nego platformama koje ne osiguraju poštivanje zakona.
Stručnjaci upozoravaju da je pouzdana provjera dobi tehnički zahtjevna te da može dovesti do pogrešaka ili do prikupljanja osjetljivih podataka, dok dio mladih pokušava zaobići ograničenja korištenjem VPN-a ili davanjem netočnih podataka.
Premijer Albanese, pak, poručuje da promjene ne dolaze preko noći.
Drugdje u svijetu
No interes za slične mjere već raste diljem svijeta.
Španjolski premijer Pedro Sanchez najavio je namjeru uvođenja zabrane društvenih mreža za mlađe od 16 godina, što je izazvalo oštru reakciju vlasnika platforme X, Elona Muska.
U Danskoj vlada planira minimalnu dob od 15 godina, uz mogućnost da roditelji registriraju djecu već od 13.
U Ujedinjenom Kraljevstvu Dom lordova podržao je zabranu za mlađe od 16, no konačnu odluku donijet će Donji dom parlamenta.
U Njemačkoj je istraživanje YouGova pokazalo da više od 70 posto građana podržava uvođenje minimalne dobi za pristup društvenim mrežama, dok se u Francuskoj planira zabrana za mlađe od 15 godina, uz izuzeće znanstvenih i obrazovnih platformi.
Na razini Europske unije zasad nema plana za jedinstvenu zabranu, iako je Europski parlament podržao ideju minimalne dobi od 16 godina, uz roditeljsku suglasnost za djecu stariju od 13, no ta odluka nije obvezujuća.
Istodobno, Bruxelles istražuje štite li tehnološke platforme dovoljno mlade korisnike. Preliminarni nalazi pokazali su da Tik Tok potencijalno krši europsko pravo zbog automatske reprodukcije videozapisa i izrazito personaliziranih preporuka, što bi moglo rezultirati novčanom kaznom.
Australski eksperiment tako je postao globalni test. Može li zabrana doista vratiti djeci djetinjstvo ili će digitalni svijet, unatoč zakonima i kaznama, uvijek pronaći put do njih pitanje je na koje jasan odgovor neće doći tako brzo.
24sata © 2026
