Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Glasnogovornik Svjetske zdravstvene organizacije kaže nam kako je "najjasnija lekcija iz Covida bila važnost rane, iskrene i dosljedne komunikacije". Otkriva i što sad WHO čini, a razgovarali smo i s hrvatskim epidemiologom.
Dosad je potvrđeno devet slučajeva zaraze hantavirusom koja je izbila na brodu MV Hondius, a koji je pristao na španjolskim Kanarskim otocima nakon polarne ekspedicije koja je krenula iz Argentine. Od posljedica zaraze preminule su tri osobe, nizozemski bračni par i njemački državljanin.
Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je da bi se mogli pojaviti novi slučajevi zbog dugog razdoblja inkubacije, ali da nije riječ o pandemiji ni o situaciji nalik pandemiji covida-19.
S obzirom na to da je javnost zabrinuta zbog pojave hantavirusa, odnosno Andes virusa koji je specifičan po tome što je jedini hantavirus za koji je u rijetkim slučajevima opisan prijenos s čovjeka na čovjeka, 24sata kontaktirala su Svjetsku zdravstvenu organizaciju kako bi dobili točne informacije o onome što se događa.
Odmah na početku, glasnogovornik WHO-a Tarik Jašarević za 24sata je istaknuo da je WHO procijenio globalni rizik za javno zdravlje kao nizak.
- Hantavirus se ne širi lako, obično prelazi s glodavaca na ljude, a samo je soj Andes pokazao ograničen prijenos s čovjeka na čovjeka, što zahtijeva bliski i produljeni kontakt. U svijetu se svake godine dogodi tisuće slučajeva hantavirusa, ali ovo je izolirano žarište povezano s jednim brodom. Ovo nije početak nove pandemije - rekao nam je za glasnogovornik WHO-a Tarik Jašarević.
Odgovor u ovom izbijanju je kaže, bio brz.
- Slučaj u Švicarskoj identificiran je jer se putnik pridržavao savjeta javnog zdravstva, javio se zdravstvenoj službi po dolasku te je odmah izoliran i testiran. Praćenje kontakata provodi se u 23 zemlje. WHO je također otpremio 2.500 dijagnostičkih setova iz Argentine u laboratorije u pet zemalja, uz dodatnu dijagnostiku koja ide u Španjolsku - kaže nam Jašarević.
Na pitanje što smo mogli naučiti iz pandemije Covid-19, navodi kako je "najjasnija lekcija bila važnost rane, iskrene i dosljedne komunikacije".
- A upravo je to WHO ovdje učinio. Unutar nekoliko dana od obavijesti iz UK-a, generalni direktor održao je javnu konferenciju za novinare iznoseći što je poznato, na što se sumnja i što je ostalo pod istragom, uključujući i otvoreno priznanje da je moguće više slučajeva i da se čini da se prijenos s čovjeka na čovjeka dogodio na brodu. Generalni direktor je dosljedno i jednostavnim rječnikom komunicirao razinu rizika: niska za opću javnost, umjerena za one koji su bili na brodu. Tamo gdje su se pojavile dezinformacije, WHO je brzo reagirao jasnim ispravcima utemeljenim na dokazima, umjesto da dopusti širenje lažnih narativa. Cilj je cijelo vrijeme bio pružiti zdravstvenim vlastima, novinarima i javnosti istu činjeničnu osnovu u isto vrijeme, prije nego što se informacijski prostor ispuni nagađanjima - navodi Jašarević.
Smjernice WHO-a o upravljanju kontaktima i iskrcaju podijeljene su, kaže, sa svim relevantnim zemljama.
- Kontakti visokog rizika, oni s bliskom, produljenom izloženošću pod aktivnim su nadzorom od 42 dana. Svaka osoba sa simptomima mora se odmah izolirati i testirati. Trenutačni dokazi ne podržavaju rutinsko testiranje asimptomatskih kontakata, što bi nepotrebno opteretilo laboratorijske kapacitete. Okvir Međunarodnih zdravstvenih propisa (IHR-International health regulations) koordinira razmjenu informacija u svim pogođenim zemljama - ističe.
Ponavlja kako je globalni rizik za javno zdravlje nizak.
- Rizik je umjeren samo za one koji su bili na brodu. Svi putnici i većina posade sada su se iskrcali i vratili kući, gdje ih se prati. Virus Andes zahtijeva bliski, produljeni kontakt za širenje, on se ne kreće kroz populaciju onako kako je to činio COVID-19. Situacija na brodu pažljivo se kontrolira i nema znakova da se ovo razvija u veće izbijanje - istaknuo je za 24sata Jašarević.
Na pitanje što čine u ovom slučaju, navodi kako WHO koordinira odgovor u više zemalja prema Međunarodnom zdravstvenom pravilniku od prve obavijesti.
- To uključuje raspoređivanje stručnjaka na Tenerife, vođenje operatera broda tijekom cijelog putovanja, koordinaciju medicinskih evakuacija, provođenje međunarodnog praćenja kontakata, distribuciju dijagnostičkih setova, provođenje procjena rizika i oslobađanje hitnih sredstava. Generalni direktor i viši osoblje WHO-a bili su osobno na Tenerifima kako bi podržali operaciju iskrcaja. Sve pogođene zemlje sada primaju redovita ažuriranja putem kanala IHR-a - rekao nam je Tarik Jašarević.
Dodajmo i kako je ministrica zdravstva Irena Hrstić u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada", naglasila da je rizik od pojave hantavirusa u Hrvatskoj nizak, istaknuvši da je hrvatski zdravstveni sustav spreman ako do toga i dođe.
- Jesmo, spremni smo, treba naglasiti da je hrvatski zdravstveni sustav i otporan i stručan. U situaciji da se i u Hrvatskoj nešto dogodi, naša Klinika za infektivne bolesti i naša epidemiološka služba odnosno cijela zdravstvena služba spremni su i odgovorit ćemo izazovu i tom kao i svim do sada - dodala je Hrstić.
24sata razgovarala su i s epidemiologom Antom Cvitkovićem, ravnateljem Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije koji nam je rekao da se u Hrvatskoj uglavnom očekuju sojevi hantavirusa - Hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom, ali ne i Andes virus.
- Može se očekivati da će hemoragijske groznice biti prisutne i u Hrvatskoj, pa tako i u mojoj županiji. Pogotovo kod ljudi koji se bave čišćenjem tavana, šupa ili su boravili u prirodi. Takvih slučajeva je bilo, a bit će ih i ove godine. Takva vrsta bolesti se očekuje i kod nas. Bolest se može prepoznati temeljem kliničke slike, a konačna potvrda postavlja se dijagnostičkim postupcima. Kliničke slike koje bi ukazivale na ovu bolest povremeno se javljaju, pa se i ovih dana tu i tamo pojavi poneki pacijent. Ipak, nije realno očekivati velik broj takvih slučajeva, a taj se virus ne prenosi s čovjeka na čovjeka - rekao je za 24sata prof.dr. Ante Cvitković.
No, epidemiologija, dodaje, ima jednu karakteristiku, nekada su se bolesti širile vrlo sporo, dok se danas bolest može širiti brzinom najbržeg aviona.
- U razdoblju inkubacije praktički bilo koja bolest može iz jednog dijela svijeta vrlo brzo stići u drugi, jer ljudi putuju avionima i mogu se razboljeti negdje drugdje. Naravno, danas je odgovor sustava puno bolji nego ranije. U Hrvatskoj imamo prednost postojanja epidemiološke službe, čiji djelatnici izlaze na teren odmah nakon prijave zarazne bolesti ili smrti. Epidemiolozi promptno reagiraju preporukama za protuepidemijske mjere, dezinfekciju i deratizaciju. Brzina reakcije iznimno je važna - upozorava.
Zdravstveni sustav, kroz Hrvatski zavod za javno zdravstvo, pokriva, kaže, cijelu Hrvatsku.
- Važno je da se bolest brzo prijavi od strane liječnika obiteljske medicine ili infektologa, ili barem da se prijavi sumnja na bolest. Obveza je liječnika obavijestiti epidemiologe, nakon čega oni, sukladno pravilima struke, reagiraju. Epidemiološka služba u Hrvatskoj vrlo je dobro organizirana i spremna odgovoriti na svaki izazov. Značajno su poboljšane mogućnosti izolacije, a pandemija bolesti COVID-19 mnogo nas je naučila. Tada se radilo o novoj i nepoznatoj bolesti, a već se govori kako je u budućnosti neizbježna neka "bolest X" s karakteristikama koje dosad nisu viđene. Zato je iznimno važno imati sustav brzog odgovora. Epidemiološka služba predstavlja brzi odgovor na zarazne bolesti, uz kolege infektologe i liječnike obiteljske medicine - navodi dr. Cvitković.
Brzinom najbržeg aviona bolesti se danas mogu širiti svijetom. Epidemiološka služba reagirat će na svaku prvu prijavu - rekao je za 24sata prof.dr. Ante Cvitković.
24sata © 2026
