Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Ovaj džentlmenski sukob postao je simpatičan primjer kako se dvije prijateljske zemlje mogu nadmetati bez ijednog ispaljenog metka...
U lipnju 2022. godine, razmjenom boca kanadskog viskija i danskog žestokog pića u Ottawi, završen je gotovo polustoljetni spor između dviju država. Povod je bio kraj jednog od najneobičnijih teritorijalnih sukoba u modernoj povijesti, poznatog kao "Rat viskijem". U središtu spora nalazio se Hansov otok, ili Tartupaluk na grenlandskom, sićušna, nenaseljena kamena hrid na Arktiku.
Mirnim sporazumom, dvije članice NATO-a ne samo da su riješile svoj dugogodišnji teritorijalni spor oko otoka, već su stvorile i prvu kopnenu granicu Kanade s europskom državom, Kraljevinom Danskom!
Hansov otok, površine svega 1,2–1,3 četvorna kilometra, zapravo je neplodna stijena od vapnenca usred Kennedyjevog kanala, tjesnaca koji razdvaja kanadski otok Ellesmere i sjeverozapadni Grenland, autonomni teritorij Danske. Otok je izuzetno udaljen, ne nudi praktične uvjete za stalni boravak ni naseljavanje, nema poznatih iskoristivih mineralnih rezervi, a veći dio godine okovan je ledom i 'šiban' opasnim vjetrovima. Iako je Inuitima stoljećima bio poznat kao Tartupaluk, što na grenlandskom znači "bubrežast" odnosno "u obliku bubrega", i imao je tradicionalni i povijesni značaj za lokalno stanovništvo, ostatku svijeta postao je poznat tek u 19. stoljeću, kada je nazvan po grenlandskom vodiču i prevoditelju Hansu Hendriku.
Problem je nastao početkom 1970-ih, kada su Kanada i Danska pregovarale o razgraničenju pomorske granice i epikontinentalnog pojasa. Budući da se otok nalazi gotovo točno na pola puta između obala Kanade i Grenlanda, našao se na području na kojem su se preklapali teritorijalni zahtjevi dviju država. U sporazumu o pomorskoj granici iz 1973. pitanje suvereniteta nad samim otokom ostavljeno je otvorenim za budućnost. Tako je započeo spor koji nije imao veze s poznatim prirodnim resursima na samom otoku, već prvenstveno s pitanjem suvereniteta i nacionalnog ponosa.
Mirno stanje prekinuto je 1984. godine, kada je danski ministar za Grenland posjetio otok, postavio dansku zastavu i ostavio bocu danskog žestokog pića uz poruku "Dobrodošli na danski otok". Kanađani nisu dugo čekali na odgovor. Ubrzo su na otoku postavili svoju zastavu i ostavili bocu kanadskog viskija. Time je započeo ritual koji će se ponavljati desetljećima i u medijima postati poznat kao "Rat viskijem". Prilikom posjeta otoku predstavnici jedne zemlje znali bi ukloniti zastavu druge, postaviti svoju i ostaviti bocu svog nacionalnog pića.
Ovaj džentlmenski sukob postao je simpatičan primjer kako se dvije prijateljske zemlje mogu nadmetati bez ijednog ispaljenog metka.
Ipak, bilo je trenutaka kada su napetosti rasle. Početkom 2000-ih, posjeti danskih ratnih brodova i aktivnosti na otoku izazivali su zabrinutost u Kanadi. Situacija je posebno došla do izražaja 2005. godine, kada je kanadski ministar obrane Bill Graham posjetio otok, što je izazvalo diplomatski prosvjed Danske. U rujnu iste godine Kanada i Danska izdale su zajedničku izjavu kojom su potvrdile da pitanje treba riješiti mirnim putem te se obvezale da će se prema sporu odnositi nenametljivo i suzdržano, bez prejudiciranja pravnih zahtjeva bilo koje strane.
Stvarni napredak postignut je 2018. godine osnivanjem zajedničke radne skupine. Nakon godina pregovora, 14. lipnja 2022. u Ottawi je potpisan povijesni sporazum. Otok je podijeljen gotovo po pola, s nešto većim dijelom koji je pripao Grenlandu, odnosno Kraljevini Danskoj, prateći prirodni klanac koji se proteže od sjevera prema jugu. Ovim dogovorom stvorena je kopnena granica duga 1280 metara, a ujedno je definirana i pomorska granica duga gotovo četiri tisuće kilometara, od Lincolnovog do Labradorskog mora, koja se smatra najdužom pomorskom granicom na svijetu.
Sporazum je posebno važan za autohtono stanovništvo. Prepoznajući povijesni značaj otoka za Inuite s obje strane granice, dokument jamči njihov nastavak pristupa cijelom otoku i slobodu kretanja radi lova, ribolova te drugih kulturnih, tradicionalnih i povijesnih aktivnosti.
Potpisivanje sporazuma, u jeku ruske invazije na Ukrajinu, poslužilo je kao primjer kako se međunarodni sporovi mogu riješiti mirnim putem.
– Mislim da je to bio najprijateljskiji od svih ratova – izjavila je kanadska ministrica vanjskih poslova Mélanie Joly.
Njezin danski kolega Jeppe Kofod dodao je kako se nada da će duh sporazuma nadahnuti druge.
Dodao je da je takva poruka posebno važna u trenutku kada je međunarodni poredak temeljen na pravilima pod pritiskom.
24sata © 2026
