Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Glavobolja tijekom velikih vrućina često se povezuje s dehidracijom, no ponekad može biti znak ozbiljnijih stanja. Važno je prepoznati kada je riječ o bezazlenoj tegobi, a kada simptomi zahtijevaju hitnu liječničku pomoć
Ljetni valovi vrućine sa sobom donose i niz zdravstvenih tegoba, a pulsirajuća glavobolja jedna je od najčešćih. Mnogi će je otpisati kao jednostavnu posljedicu dehidracije. Iako je to često istina, važno je znati da glavobolja može biti i prvi znak upozorenja za mnogo ozbiljnija stanja, poput toplinske iscrpljenosti ili životno opasnog toplinskog udara. Prepoznavanje razlike u simptomima ključno je za pravovremenu reakciju.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:28
Iza glavobolje izazvane vrućinom stoji nekoliko fizioloških mehanizama. Najvažniji je dehidracija. Naše tijelo se znojenjem hladi, no time gubi ne samo vodu, već i ključne elektrolite poput natrija i kalija. Čak i blaga dehidracija, gubitak od samo jedan do dva posto tjelesne mase, može uzrokovati smanjenje volumena mozga.
To blago skupljanje moždanog tkiva povlači membrane koje ga okružuju, aktivirajući receptore za bol. Istovremeno, smanjen volumen krvi znači i slabiju opskrbu mozga kisikom, što dodatno pridonosi boli. Drugi važan faktor je vazodilatacija, odnosno širenje krvnih žila. Kako bi se ohladilo, tijelo širi krvne žile blizu površine kože.
No, do širenja dolazi i u žilama glave i vrata, što može stvoriti pritisak na okolne živce i izazvati pulsirajuću bol, osobito kod osoba sklonih migrenama.
Nisu sve glavobolje na vrućini iste, a razlikovanje simptoma može biti presudno. Ključno je promatrati cijelo tijelo, a ne samo bol u glavi.
Ova vrsta glavobolje obično je tupa ili pulsirajuća, a bol se osjeća s obje strane glave ili kao pritisak iza očiju. Prate je i drugi jasni znakovi nedostatka tekućine: pojačana žeđ, suha usta, umor, vrtoglavica te smanjena potreba za mokrenjem, pri čemu je urin tamnožute boje.
Rješenje je jednostavno: skloniti se u hladniji prostor, odmoriti se i polako nadoknađivati tekućinu. Obična voda je dobra, no ako ste se jako znojili, piće s elektrolitima može biti učinkovitije. Simptomi bi se trebali poboljšati unutar sat vremena.
Ako se glavobolja pogoršava unatoč pokušajima rashlađivanja, a javljaju se i drugi simptomi, vjerojatno je riječ o toplinskoj iscrpljenosti. To je stanje u kojem se tijelo pregrijava i više se ne može učinkovito hladiti. Ključni znakovi uključuju obilno znojenje, ali koža može biti blijeda, hladna i ljepljiva na dodir.
Javljaju se i mučnina, ponekad i povraćanje, snažna slabost, vrtoglavica te bolni grčevi u mišićima. Puls postaje ubrzan, ali slab i teško opipljiv. Tjelesna temperatura može biti povišena, ali obično ne prelazi 40 Celzijevih stupnjeva. Toplinska iscrpljenost je ozbiljno upozorenje i zahtijeva hitnu reakciju kako ne bi prerasla u životno opasni toplinski udar.
Toplinski udar je hitno medicinsko stanje koje može dovesti do trajnog oštećenja organa i smrti. Događa se kada tjelesna temperatura naglo poraste iznad 40°C, a tjelesni mehanizmi za hlađenje potpuno zakažu. Glavobolja je jaka i pulsirajuća, ali ono što je razlikuje su drastični neurološki simptomi.
Najočitiji i najopasniji znak je prestanak znojenja unatoč ekstremnoj vrućini. Koža postaje crvena, vruća i potpuno suha. Puls je izrazito jak i ubrzan. Osoba postaje zbunjena, dezorijentirana, agresivna, govor može postati nerazumljiv, a moguća je i pojava napadaja ili gubitak svijesti. U slučaju sumnje na toplinski udar, potrebno je odmah i bez odlaganja pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Kod blaže glavobolje, prvi korak je skloniti se s vrućine u klimatiziran ili barem zamračen prostor. Treba skinuti višak odjeće i leći s blago podignutim nogama. Hladni oblozi na čelo, vrat i zapešća mogu značajno pomoći. Važno je piti tekućinu u malim gutljajima. Izbjegavajte lijekove protiv bolova kao prvu reakciju, jer neki od njih mogu dodatno opteretiti bubrege koji su već pod stresom zbog dehidracije.
Medicinsku pomoć treba potražiti ako se glavobolja ne smanji nakon sat vremena rashlađivanja. Alarmantni znakovi koji zahtijevaju hitan odlazak liječniku su iznenadna i iznimno jaka bol, povraćanje koje onemogućuje unos tekućine, osjećaj zbunjenosti, visoka tjelesna temperatura (iznad 39°C), ukočen vrat ili bilo kakvi neurološki ispadi poput smetnji vida ili govora.
24sata © 2026
