Kao dokaz da novac ne kupuje sreću, postoje primjeri milijunaša kojima je samo uništio život. Znanstvenici kažu da nije kupnja ta koja samo po sebi donosi sreću, nego način kako trošimo novac
OSAM SAVJETA ZA TROŠENJE
Novac ne jamči sreću u životu: Tajna nije u kupovanju, nego u pametnom trošenju novca
Kanađanin Gerald Muswagon je osvojio 1998. godine oko 50 milijuna kuna na lutriji. Kupovao je automobile i tulumario te prijatelje obasipao skupocjenim darovima, piše BigThink.
POGLEDAJTE VIDEO: Kako uštedjeti novac
Pokretanje videa...
02:11
No posao je išao sve lošije, a droge i alkohol su počeli uzimati svoj danak. Njegovo ponašanje bilo je sve gore i na kraju se ubio objesivši se 2005. godine.
Zatim je tu Suzanne Mullins. Ona je osvojila oko 24 milijuna kuna, no sve je izgubila plaćajući zdravstveno osiguranje za članove obitelji te je izgubila sudski spor zbog neplaćanja kredita kojeg je podignula ranije. Tu su i Lara i Roger Griffith koji su dobitkom kupili dom iz snova, plaćali skupa putovanja i kupili Porsche. Dom im je stradao u požaru, novac su potrošili, a brak okončali zbog nevjere.
Priče o dobitku na lotu pokazale su kako je novac mnogima donio propast na razne načine. Reakcije na priče obično završe rečenicom kako novac ne može kupiti sreću.
Iako su loto dobitnici najekstremniji primjer, brojna istraživanja pokazuju da je ta rečenica točna, ili makar djelomično točna. Psiholozi, naime, smatraju da novac ne može donijeti sreću ukoliko ne znate kako ga trošiti.
Zašto novac ne jamči sreću
- Zato što ga ljudi ne znaju trošiti na ispravan način. Većina ljudi ne zna osnovne znanstvene činjenice o sreći, što je donosi i kako je zadržati, pa ujedno ne znaju ni trošiti novac kako bi je stekli - pojašnjavaju Elizabeth Dunn, Timothy Wilson i Daniel Gilbert, psiholozi koji su proveli studiju objavljenu u Journal of Consumer Psychology.
Promatrali su literaturu o predviđanju ljudi kako će se osjećati u budućnosti te su ustanovili zašto ljudi imaju krivu predodžbu o izvorima sreće.
Čini se da naše neznanje proizlazi iz činjenice da netočno predviđamo koliko se brzo možemo prilagoditi novim iskustvima, bez obzira jesu li ona pozitivna ili ne. Također, ne promatramo kako kontekst u kojem odlučujemo utječe na nas.
- Novac je prilika za sreću, no ujedno riječ je o prilici koju ljudi rutinski upropaste jer pogrešno misle da će ih usrećiti stvari koje to ne čine - pišu psiholozi.
Situaciju uspoređuju sa skupljanjem vina. Ako ne znate ništa o vinima, nikakva količina novca ne može vam pomoći da stvorite savršeni vinski podrum. Slično, bogati ljudi imaju sve prednosti koje omogućuju sreću, ali nikad ih ne kapitaliziraju jer ne znaju ništa o tome što donosi sreću.
Kako bismo nagomilali zadovoljstvo životom, autori nude osam principa koji će pomoći u mudrom trošenju novca.
1. Kupujte više iskustava, a manje materijalnih stvari
Brzo se navikavamo na materijalne stvari. Prisjetite se nečega što ste morali imati pod svaku cijenu, a onda ste to pogledali možda jedanput. Prošlogodišnje haljine koje vise u ormaru. Vrata kuhinjskog ormarića koja su bila sastavni dio kuhinje iz snova, a sad ih jedva primjećujete kao pozadinu prostora.
Iskustva, s druge strane, ostaju uz vas. Ona postaju sastavni dio našeg identiteta i zadovoljavaju nas dulje nego materijalna kupovina. Stvaramo snažniju emocionalnu vezu sa iskustvima koja ostaje intenzivna i dugo nakon što je iskustvo završilo.
Michael Norton, profesor marketinga s Harvarda, kaže da iskustva imaju i dodatni benefit.
- Kad kupujemo stvari za sebe, završimo sami sa sobom i sa tim stvarima. No kod iskustava, iako neka od njih proživljavamo sami, većinu ipak doživimo sa drugima - pojasnio je.
2. Novcem pomozite drugima
Zbog naše društvene prirode, novcem pomozite drugima. Studije su pokazale kako su ispitanici koji su trošili novac pomažući drugima osjećali veću razinu zadovoljstva. Iako trošenje za osobne potrebe nije umanjilo osjećaj sreće, nije ga ni pretjerano povećalo.
- Čini se da ljudi darujući drugima sitnice, od ručka ili sitnog dara, osjećaju veću sreću - kazao je Norton.
3. Sitnice su važne
Ljudi se brzo privikavaju na dobitak i gubitak. Volimo taj tepih jer lijepo zaokružuje sobu, no s vremenom ćemo ga zamijeniti. Netko ga je zaprljao, pa ćemo ga nadomjestiti.
Način na koji potičemo pozitivne osjećaje jest kupnja manjih i češćih zadovoljstava od velikih i skupih. Autori navode nekoliko razloga za to. Manje kupnje donose veću razinu novosti u naše živote i tako odgađamo prilagodbu. Isto tako, ako usitnimo naše dobitke, umnažamo osjećaje ugode koji iz njih proizlaze.
- Zato, ako se češće počastimo nekom sitnicom, doživjet ćemo više ugode nego sporadičnim, prolongiranim iskustvom jedne veće kupovine. Konzumenti na taj način kapitaliziraju ushit koji proizlazi iz prve minute masaže, prvog zalogaja čokoladne torte ili prvog pogleda na more - pojašnjavaju psiholozi.
4. Izbjegavajte skupu zaštitu koja vam ne treba
Želimo se zaštititi od gubitka i tuge i ta averzija prema riziku statistički nas stavlja u loš položaj. Sjetite se produljenih jamstava. U teoriji, produljena jamstva štite vašu skupocjenu kupnju od kvara. No u praksi, ona su samo način kako potrošiti više novca za isti proizvod.
Istraživanje potrošača iz 2013. godine pokazalo je da vlasnici automobila za produljena jamstva plate daleko više novca nego što ga iskoriste. Slično su otkrili i kad je riječ o elektroničkim uređajima. Iako kod elektronike postoje iznimke kad je riječ o pametnim telefonima koji su skupi, lomljivi i nosite ih uz sebe posvuda, to ne vrijedi za drugu elektroniku, a proizvođači većom cijenom zbog produljenog jamstva prikrivaju kako je trošak popravka zapravo sličan povećanju cijene zbog jamstva.
5. Odgodite zadovoljstvo
Odgoda zadovoljstva poboljšava životnu radost na više načina. Najočitiji je taj da najbolje odlučujemo kad ne djelujemo odmah nego promislimo o situaciji. Nećemo podignuti kredit s visokom kamatom za kratkoročno zadovoljstvo svjesni da ćemo time sutra živjeti mirnije. Ostajemo zdravi jer za ručak ne kupujemo brzu hranu nego pripremamo obroke večer prije.
Manje očita je uloga očekivanja u zadovoljstvu. Očekivanje je, kako autori studije navode, besplatna sreća.
- Predmeti koje kupite ili dobijete donose izvjesnu razinu sreće, no ako im pridodate očekivanje, uživat ćete u tom osjećaju i jednako u predmetu - pojasnili su.
Sugeriraju pritom da se očekivanje može odnositi na čekanje koncerta omiljenog benda ili očekivanje putovanje. Očekivanje nije pokvareno realnošću, a to je ujedno i razlog zašto ste kao dijete više uživali u odmatanju božićnih darova nego u čarapama koje ste dobili.
6. Utjecaj na svakodnevicu
Budućnost promatramo apstraktno, i što je budućnost udaljenija, to nam je apstraktnije njezino predviđanje. Zato autori studije navode da je važno razmisliti o tome kako će kupnja utjecati na svakodnevicu, a situaciju uspoređuju s kupcem koji mora odlučiti hoće li kupiti malu i dobro održavanu kućicu, ili će za istu cijenu uzeti veliku kuću u lošijem stanju. Gledajući u budućnost, vlasnik zamišlja svoj život u velikoj kući nakon dovršetka popravaka. Zato se velika kuća čini boljim odabirom.
No ako razmisli o tjednima koje će izgubiti na projekte, kupovinu, konzultacije s radnicima, možda uvidi da je za njegovu svakodnevicu ipak bolje odabrati manju kuću.
- Svakog dana naša iskustva oblikuju obrisi situacije u kojoj se nalazimo, poput vremenskog roka na poslu ili ugodne večere s prijateljima. Tijekom vremena, bolje ćemo predviđati što su dobra iskustva koja nas nose kroz dan i cijenit ćemo ih više nego velike životne trenutke. To znači da netko tko planira veliku kupnju možda prilagodi svoja očekivanja i pretvori ih u realistična ako promisli kako će to djelovati na njegov svakodnevni život i tipičan dan u tom životu - kažu stručnjaci.
7. Ne uspoređujte prije kupnje
Iako se čini da kupovina uz uspoređivanje cijena, kvaliteta i drugih značajki proizvoda mogu doprinijeti racionalnoj odluci, to nije tako. Što vas čini sretnijima? Ova situacija ima smisla samo dok smo racionalni, no to uglavnom nismo. Uspoređivanje sabotira našu sreću jer nam preusmjerava pažnju. Kad smo angažirani, ne gledamo značajke proizvoda koje će nas veseliti nego se fokusiramo na razlike u dostupnim opcijama. U konačnici, kupujemo više nego što trebamo jer želimo najbolju kupnju, a ne predmet koji želimo ili koji bolje odgovara našim potrebama.
Dodatno, što imamo više izbora za usporedbu, sve smo manje sretni svojim odabirom.
- Svi ti izbori imaju dva negativna utjecaja na ljude. Paradoksalno, prvi učinak je taj da uzrokuje paralizu radije nego oslobođenje. Kad imate puno opcija od kojih možete birati, ljudima je teško odlučiti se. Isto tako, drugi je učinak nezadovoljstvo. Imate puno alternativa i lako je zamisliti nezadovoljstvo vlastitim odabirom jer drugi nude puno više - kaže psiholog Barry Schwartz.
8. Ponekad slijedite masu
Posljednji princip je najbolji način kako predvidjeti vašu radost, a to su tuđa iskustva. Osobito kad je riječ o filmovima koji su popularni u određenoj demografskoj skupini. Mladi vole komedije i horore, dok oni stariji od 65 godina preferiraju trilere ili drame. Naravno, ne morate slijediti demografske normative jer i muškarci koji vole romantične komedije imaju na internetu s kim razgovarati o filmovima.
Ipak, bolje odlučujemo slušajući što su drugi doživjeli. Autori studije objašnjavaju kako su ispitanicima ponudili dva obroka. Podijelili su ih u dvije grupe, gdje su jedni bili promatrači, a drugi sudionici. Tražili su od sudionika da predvide i ocijene svoj ushit prije i nakon jela, a od promatrača da promatraju lica sudionika kad su im poslužili obrok te pogode kako im se sviđa hrana. Promatrači su davali točnije prognoze nego sami sudionici.
- To sugerira da pažljivi prijatelj na večeri može zaključiti hoće li nam se svidjeti riba ili piletina i to samo temeljem promatranja naše reakcije kad nam posluže jelo. Dodatno, drugi mogu pridonijeti važnim informacijama o proizvodima koji će nas veseliti zato što vide naše neverbalne reakcije koje sami ne primjećujemo - zaključili su autori.
Uzrok sreće
Razlog zašto očajni dobitnici lutrije dospiju u vijesti leži u činjenici da su takve situacije ipak rijetke i bizarne. Većina dobitnika neće opustošiti dobitak, a čak neće ni dati otkaz na poslu. Oni jednostavno svoj novac troše pametnije.
- Čini se da je riječ o jednostavnom odnosu: želimo više novca jer želimo više sreće, no čini se da je ta veza ipak kompliciranija nego što mislimo - zaključio je Norton.
Iako većina ljudi nema na raspolaganju iznose kakvi se dobivaju na lutriji, znanstvenici su izračunali da je za optimalno zadovoljstvo životom dovoljna godišnja zarada od 604.000 kuna. No ako naučimo kako trošiti novac koji imamo na stvari koje nas uistinu raduju, u konačnici ćemo ipak biti malo sretniji ljudi.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
