Razgovor je nevjerojatno koristan za mozak. Proces u kojem treba izraziti misli i osjećaje, a da rečeno ima smisla onima s kojima razgovaramo izvrstan je trening za mozak
PUŠENJE, PREJEDANJE...
Ovih 5 navika trebate mijenjati ako želite da mozak bude zdrav
1. Manjak sna
Spavanje je presudno za zdravlje, a posebno je važno za zdravlje mozga. Dok spavamo, mozak se 'popravlja', a nedostatak kvalitetnog sna inhibira taj proces i čini da je mozak osjetljiviji na oštećenja. Prema anketi koju je proveo CDC, više od trećine ljudi spava manje od sedam sati po noći premda većina za optimalno zdravlje treba između 7 i 8,5 sati sna dnevno.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:34
Nažalost, učinci lošeg ili prekratkog sna su veliki i dugotrajni, a nedavna istraživanja pokazuju da manjak sna uzrokuje i degeneraciju odnosno propadanje mozga i moždanih stanica. San povećava produktivnost pa bi njegov nedostatak mogao smanjiti vrijeme potrebno za dovršavanje nekih zadataka.
2. Nedostatak socijalne interakcije
Razgovor je nevjerojatno koristan za mozak. Proces u kojem treba izraziti misli i osjećaje, a da rečeno ima smisla onima s kojima razgovaramo izvrstan je trening za mozak. Studija koju je provelo Sveučilište u Michiganu utvrdila je tako da svega 10 minuta razgovora s drugom osobom dnevno poboljšava pamćenje i druge kognitivne funkcije. Također, utvrđeno je da viša razina socijalne interakcije rezultira s višim kognitivnim funkcioniranjem. Ti su nalazi bili isti za sve dobne skupine.
Živimo u vremenu kad interakciju licem u lice sve više zamjenjuju digitalni tekstovi ili surfanje internetom. No manjak prave osobne interakcije ne samo da ograničava mogućnosti mozga da 'vježba', već dovodi i do jakog osjećaja usamljenosti i depresije, mentalnih stanja koja značajno doprinose smanjenju zdravlja mozga.
3. Pušenje
U dijelu kore velikog mozga nastaju važni misaoni procesi poput pamćenja, jezika ili percepcije. Nikotin iz cigarete ubrzava stanjivanje moždane kore i može doprinijeti razvoju Alzheimerove bolesti.
Prestanak pušenja dovodi do oporavka korteksa, no ono je sporo i često nepotpuno pa je naravno najbolje da nikad ni ne pušite. Ako je za to kasno, prestajanje se ipak isplati jer je svaka moždana stanica bitna.
4. Prejedanje i loša hrana
Prehrambene navike koje se smatraju dobrima za tijelo dobre su i za mozak. Previše soli, šećera, alkohola ili hrane općenito ugrožava zdravlje mozga, a studije iz 2012. godine kažu da se kod ljudi s prekomjernom težinom smanjuju i kognitivne funkcije, i to za 22 posto u usporedbi s vitkijim vršnjacima tijekom razdoblja od deset godina.
Sol
Velika konzumacija soli utječe na rast krvnog tlaka, a visoki krvni tlak vodi do povećanog rizika od moždanog udara i uzrokuje stalne traume u mozgu, što rezultira manjim kognitivnim deficitom.
Šećer
Studija iz 2011. pokazala je snažnu vezu između konzumacije šećera i smanjene kognitivne funkcije. Istraživanja su dokazala da šećer negativno utječe na strukturu i funkciju mozga, a ugrožava i formiranje dugoročne memorije i učenja.
Alkohol
Studije su utvrdile i da ljudi koji konzumiraju i umjerene količine alkohola (15-20 pića tjedno) imaju tri puta veću vjerojatnost da će imati oštećenje u području mozga odgovornom za pamćenje i prostornu navigaciju. Dobra vijest je da će, za razliku od nikotina, onima koji prestanu piti mozak sam zacijeliti i vratiti se u normalu.
Povremeno konzumiranje nabrojenog neće napraviti trajnu štetu, no životni stil temeljen na lošim navikama ugrožava sve aspekte zdravlja. Prema neurologu Gadu Marshallu, povećani unos kalorija i loš izbor hrane direktno su povezani s povećanim rizikom od kognitivnih oštećenja i Alzheimerovom bolešću.
5. Nedovoljna fizička aktivnost
Redovita tjelovježba dobra je za cjelokupno zdravlje, a istraživanja su dokazala i prednosti vježbanja za ljudski mozak. Aerobna tjelovježba; poput hodanja, vrtlarenja ili trčanja i trening s utezima, pomažu zdravlju mozga i djeluju na:
• Poboljšanje zdravlja hipokampusa, dijela mozga vezanog za pamćenje i učenje
• Povećavanje neuroplastičnosti, tj. sposobnosti mozga da se mijenja kako učimo i stječemo nova iskustva
• Jačanje krvnih žila, što rezultira boljim protokom što može pomoći zaustaviti nakupljanje plaka koji je vezan za demenciju
• Poboljšavanje izvršnog funkcioniranja, sposobnosti organiziranja i interpretacije informacija, mijenjanjem bijele tvari na način koji pomaže moždanim stanicama da se povežu
Započnite s 30 minuta umjerenog vježbanja što više dana u tjednu. Ako povećate vježbanje na 45 do 60 minuta, to će rezultirati zdravijim tijelom i mozgom.
Uz toliko pozornosti posvećene fizičkom zdravlju, lako je zaboraviti koliko je važno brinuti se o svom mozgu. Zdravlje mozga ovisi o raznim čimbenicima, uključujući genetiku. I premda postoje neke stvari koje ne možemo kontrolirati, svi imamo kontrolu nad načinom života koji može poboljšati cjelokupno zdravlje mozga, piše Thriveglobal.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
08:59
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
