ALARMANTNI PODACI Depresija u porastu u Hrvata, alkoholizam je vodeći uzrok hospitalizacija...

Alkoholizam, shizofrenija, depresija i PTSP najčešće su mentalne bolesti i poremećaji zbog koji oboljeli završe u bolnici - pokazuje novo izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Donosi podatke za 2024. godinu, u kojoj su zabilježena 542 samoubojstva. Njihov broj, nasreću, opada - prije 40 godina počinjeno ih je više od 1000, dakle dvostruko više nego danas. Čak 70 posto ukupnih samoubojstava izvrše muškarci.

Najviše je samoubojstava 2024. bilo u Zagrebu, 78, zatim u Splitsko-dalmatinskoj (44) i Zagrebačkoj županiji (41), najmanje u Požeško-slavonskoj županiji (8).

Mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom vodeći su uzrok hospitalizacija unutar skupine mentalnih poremećaja u Hrvatskoj. No njihov broj opada - 1995. bilo je gotovo 7500 hospitalizacija zbog alkoholizma, 2024. malo manje od 6200.

HZJZ UPOZORAVA Hrvatska među najgorima u EU: Gotovo 40% odraslih su pušači

No zato bilježimo uzlazni trend hospitalizacija zbog depresivnih poremećaja - od 2010. do 2015. njihova je stopa oscilirala, sljedećih je godina bila u padu, a od pandemijske 2022. ponovno raste. Znatan broj osoba s ovim poremećajima danas se liječi u dnevnim bolnicama. Davne 1995. bilo je 2610 hospitalizacija zbog depresivnih poremećaja, prije dvije godine bilo ih je 3384.

I PTSP se posljednjih godina u najvećoj mjeri liječi u dnevnim bolnicama, a stopa hospitalizacija pada. Pritom je broj hospitalizacija muškaraca godinama bio znatno veći nego žena, no posljednjih godina razlika u broju hospitalizacija muškaraca i žena znatno se smanjila. Štoviše, prije dvije godine u dobi od 10 do 19 i od 20 do 39 godina zabilježene su više stope hospitalizacija žena.

U 2024. godini u dobi do devet godina bilo je gotovo tri puta više hospitalizacija dječaka nego djevojčica. Najčešći razlozi hospitalizacija bili su razvojni poremećaji, specifični poremećaji razvoja govora i jezika, mješoviti poremećaji ponašanja i osjećaja. U dobi od 10 do 19 godina bilo je znatno više hospitalizacija djevojčica, a najčešće zbog emocionalnih poremećaja s početkom specifično u djetinjstvu, zbog mješovitih poremećaja ponašanja i osjećaja, akutnih i prolaznih psihotičnih poremećaja, reakcija na teški stres i poremećaja prilagodbe te blage mentalne retardacije.

SVJETSKI DAN NEPUŠENJA Alarmantni podaci HZJZ-a: Hrvatska među europskim rekorderima po broju pušača

U dobi 20-39 godina bilo je znatno više hospitalizacija muškaraca, najviše zbog mentalnih poremećaja uzrokovanih alkoholom, shizofrenije, akutnih i prolaznih psihotičnih poremećaja, reakcija na teški stres i poremećaja prilagodbe, uključujući PTSP.

U dobi 40-59 godina bilo je također znatno više hospitalizacija muškaraca, zbog istih dijagnoza, dodatno depresije. U dobi od 60 i više godina bilo je malo više hospitalizacija žena nego muškaraca, a najčešći razlozi hospitalizacija bili su ostali mentalni poremećaji zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti, mentalnih poremećaja uzrokovanih alkoholom, depresivnih poremećaja, shizofrenija te nespecificirane demencije.

Broj specijalista psihijatrije kontinuirano se povećavao do 2023. godine, u 2024. godini došlo je do njihova pada, s 572 na 543. Budući da više nema specijalizacije iz neuropsihijatrije, u psihijatrijskoj djelatnosti posljednjih godina radi samo nekoliko neuropsihijatara, također.

I ukupan je broj psihijatrijskih postelja od 1997. do 2024. smanjen za 24 posto, najviše u psihijatrijskim bolnicama, čak 45 posto. Mentalni poremećaji posljednjih godina sudjeluju s oko pet posto u ukupnom bolničkom pobolu u Hrvatskoj. Najveći broj hospitalizacija u dobi je 20-59 godina, što ih svrstava među vodeće uzroke bolničkog pobola u radno aktivnoj dobi.

Zbog mentalnih je poremećaja 2024. bilo ukupno 32.058 hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja.