Vlada kreće u provedbu reforme korporativnog upravljanja. Fokus je na profesionalizaciji uprava i nadzornih odbora, a prvi izbori po novom modelu očekuju se početkom 2027. godine.
KORPORATIVNO UPRAVLJANJE
Ćorić najavio reformu državnih tvrtki: Očekuju se i nove uprave
Čitanje članka:
4
min
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić predstavio je u petak prvi paket provedbenih propisa za reformu korporativnog upravljanja u pravnim osobama u vlasništvu RH, s ciljem uspostave modernog sustava, te najavio kako se izbor novih uprava po novom modelu može očekivati početkom 2027. godine. Na konferenciji je predstavljeno prvih pet podzakonskih akata od ukupno njih devet, a riječ je o Vlasničkoj politici, Odluci o pravnim osobama od posebnog interesa, Uredbi o izboru i imenovanju, Pravilniku o izvještavanju o poslovanju pravnih osoba i Pravilniku o funkciji usklađenosti. Time započinje operativna provedba reforme i primjena novog zakonodavnog okvira - Zakona o pravnim osobama u vlasništvu RH i Zakona o Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP) koji su stupili na snagu u listopadu, pri čemu će povezani provedbeni pravilnici i odluke stupati na snagu kako budu potvrđeni na Vladi.
"Namjeravamo s ovim svim krenuti čim sve odluke, odnosno podzakonski akti, budu doneseni i vjerujemo da ćemo u sljedećim mjesecima, dakle na jesen, započeti s ovim procesom. Ne može taj proces trajati u nedogled, nije to nikome u interesu. Možda se neki procesi odulje, međutim prve uprave prema ovom modelu možemo očekivati početkom 2027. godine", najavio je Ćorić, odgovarajući na pitanje o rokovima i potrebnim procesima s obzirom na to da neka javna poduzeća već duže vode vršitelji dužnosti.
Tada se očekuje početak primjene Uredbe kojom se regulira izbor i imenovanje članova nadzornih odbora i uprava.
Fokus firme od posebnog interesa zbog značaja za gospodarstvo, cilj profesionalizacija
Ćorić je prilikom predstavljanja propisa istaknuo kako proces traje već neko vrijeme, a sada je uveden u finalnu fazu. "U sljedećih nekoliko mjeseci ćemo stvoriti u potpunosti okvir za upravljanje pravnim osobama u vlasništvu RH", poručio je.
U fokusu reforme je 39 pravnih osoba od posebnog interesa za državu zbog njihovog značaja za domaće gospodarstvo, dodao je. Trenutačno ih je 36, što znači da se na listu dodaju dodatne tri, istaknuto je na konferenciji.
Naime, tih 39 pravnih osoba generiraju 11,4 milijarde eura prihoda, od ukupno 14 milijardi koje ostvaruju sve pravne osobe u vlasništvu države te lokalnih jedinica, što je "ozbiljan udio" hrvatskog BDP-a.
Uz njih, postoji još devet društava u većinskom vlasništvu države te 96 u manjinskom, a koje će i dalje biti pod kontrolom CERP-a, te preko 750 društava u nadležnosti jedinica lokalne i regionalne samouprave.
Cilj reforme korporativnog upravljanja je, prije svega, prijelaz s disperziranog na centralizirani model vlasničkih ovlasti. "Dakle, Vlada, a ne ministarstva koja su se do donošenja zakona bavila ovim društvima, bit će zapravo centralna točka u kontekstu vlasničkih prava", istaknuo je Ćorić.
Ciljevi su i profesionalizacija nadzornih i upravljačkih tijela u tim društvima, jačanje funkcije usklađenosti, što pretpostavlja transparentno, redovito i standardizirano izvještavanje o poslovanju, uvođenje mjerljivih ciljeva za uprave društava te uvođenje jedinstvene politike primitaka za članove nadzornih i upravljačkih tijela.
"Konačan ishod ispunjenja ovih ciljeva i funkcioniranja sustava prema ovom modelu je doprinos tih istih društava stabilnosti, otpornosti i rastu domaće ekonomije", ustvrdio je Ćorić.
Što se tiče samih dokumenata, ministar je istaknuo kako Vlasnička politika pravnih osoba u vlasništvu RH predstavlja temeljni dokument ove reforme jer definira ciljeve koje RH želi postići vlasništvom u ovim društvima od posebnog interesa.
Nadzorni odbor s 33 posto neovisnih članova
Govoreći o Uredbi o izboru i imenovanjima, državni tajnik Matej Bule istaknuo je kako su glavne stvari definirane u zakonu, a uredbom se tehnički dorađuje provedbena procedura.
U zakonu je zamišljeno da Vlada na temelju javnog natječaja traži najbolje kandidate za nadzorne odbore poduzeća u državnom vlasništvu, što radi temeljem rada povjerenstva kojeg također osniva Vlada, a koje će nakon natječaja Vladi predložiti najadekvatnije kandidate, što će potom usvojiti Vlada i skupština društva.
"U nadzornom odboru će sjediti najmanje 33 posto neovisnih članova, a u uredbi, koja je u javnom savjetovanju, ekstenzivno su propisani vrlo strogi kriteriji neovisnosti, također i sami kriteriji i uvjeti za izbor", naveo je Bule.
Taj nadzorni odbor nakon toga, također temeljem javnog natječaja, bira upravu društva. S obzirom na važnost poduzeća, usluga koje pružaju i infrastrukture koju kontroliraju, Bule je naveo kako će nadzorni odbor nakon završetka natječaja tražiti mišljenje Vlade, no konačnu odluku donijet će sam.
"Ono što je također vrlo važno, a često zapravo nije u fokusu, da ova uredba ne definira samo postupak imenovanja, bilo nadzornog odbora, bilo uprave, nego definira i razloge za opoziv članova uprava. Pri čemu su osobiti razlozi po novoj uredbi, nepostizanje financijskih ili nefinancijskih ciljeva koje je vlasnik postavio pred upravu društva", istaknuo je Bule.
Među razlozima su i neispunjavanje ili neuredno ispunjavanje obveza, ali i prestanak uvjeta potrebnih za člana uprave koji su propisani i zakonom, a jedan od njih je i dobar ugled.
Dva pravilnika u nadležnosti Ministarstva financija o funkciji usklađenosti te o objavljivanju i izvještavanju također uvode novine, među kojima je obveza informiranja o poslovanju i šire javnosti, a ne samo vlasnika.
Ćorić: Izbor ne može funkcionirati u potpunosti neovisno od Vlade
Na pitanje novinara gdje su tu promjene ako se nadzorni odbori pri odabiru člana uprave i dalje konzultiraju s Vladom, ministar Ćorić je istaknuo činjenicu da se funkcije uprave i nadzornih odbora te njihov izbor profesionaliziraju, naglasivši da moraju imati određene karakteristike - ekspertizu, iskustvo i dobar ugled.
"S druge strane, ne možemo očekivati da će se nadzorni odbori ili uprave društava od posebnog interesa izabrati i funkcionirati u potpunosti neovisno od Vlade i strateških interesa ekonomske politike koju Vlada donosi i provodi", rekao je.
Odgovarajući na pitanje mogu li članovi uprave biti članovi političke stranke s obzirom na to da za njih nije propisano da dio njih mora biti neovisno, Ćorić je napomenuo kako neovisnost članova nadzornog odbora "determinira" da će izabrane osobe dobro raditi svoj posao, s obzirom na to da, prije svega, moraju ispunjavati najviše stručne standarde.
"Bi li time što neka osoba koja ima sjajnu ekspertizu i nalazi se na čelu neke uprave nekog poduzeća trebala biti diskvalificirana činjenicom što je članica neke stranke?", upitao je.
Na komentar kako je oporba imala kritike upravo oko mogućeg političkog kadroviranja, ministar je naglasio kako je ovaj set podzakonskih akata, nastavno na dva donesena zakona, "pretpostavka transparentnog funkcioniranja ovog procesa".
"Ne vidim razlog u ovom trenutku kada donosimo akte, osim ako nije utemeljen u nekom članku, stavku bilo kojih od ovih odluka i zakona, za skepsu te vrste. Oporba uvijek funkcionira iz jedne vrlo negativne i kritične perspektive po bilo kojem procesu u Hrvatskoj", poručio je Ćorić.
Na komentar da se taj uvjet dobrog ugleda poštuje da David Sopta i Zlatko Mateša ne bi bili ni u upravama ni u nadzornim odborima, Ćorić je odbio komentirati pojedinačna imena, istaknuvši da je ideja ovih podzakonskih akata profesionalizacija i jasna pravila, no također je dodao kako je Mateša bio premijer u izazovnim vremenima i ima uspješnu karijeru.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
