Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Francuski parlament u utorak je konačno izglasao zakon kojim se djeci mlađoj od 15 godina zabranjuje korištenje društvenih mreža, čime je predsjednik Emmanuel Macron ostvario jednu od ključnih pobjeda svog drugog mandata
Francuska je time postala prva zemlja Europske unije koja uvodi takvu mjeru, dok je u svjetskim razmjerima tek druga država koja uvodi nacionalnu zabranu društvenih mreža za djecu, nakon Australije. Macron je potez pozdravio ocjenom da Francuska time preuzima vodstvo u Europi u zaštiti djece i mladih. Zakon, čije donošenje je vodila zastupnica Laure Miller iz predsjednikove stranke Preporod (Renaissance), nalaže platformama poput TikToka, Instagrama, Facebooka i Snapchata da uvedu sustave provjere dobi, a paralelno proširuje postojeću zabranu mobitela u osnovnim i nižim razredima srednjih škola i na više razrede.
Provedba je podijeljena u dvije faze: za nove korisničke račune ograničenje počinje vrijediti od 1. rujna, dok će se za postojeće račune mjera primjenjivati od 1. siječnja 2027., nakon što bude dovršen proces provjere dobi.
Riječ je o nadogradnji zakona iz 2023., koji je od platformi tražio roditeljsku suglasnost za otvaranje računa maloljetnicima mlađima od 15 godina, no njegova je provedba bila otežana tehničkim preprekama.
Zakonu je prethodio jasan politički i zdravstveni kontekst.
Francusko tijelo za javno zdravstvo početkom godine zaključilo je kako društvene mreže štetno djeluju na mentalno zdravlje tinejdžera, posebno djevojaka, a Miller, koja je prije predlaganja zakona vodila parlamentarnu istragu o psihološkim učincima TikToka, upozorila je da djeca zbog društvenih mreža manje čitaju, manje spavaju i više se uspoređuju s vršnjacima.
Argumentaciju je poduprla i Francuska agencija za sigurnost hrane, okoliša i rada (Anses), koja je upozoravala na štetne posljedice pretjeranog korištenja platformi po mentalno zdravlje adolescenata.
Put do konačnog glasanja nije bio jednostavan. Senat je isprva zagovarao sustav s dvije razine - s crnom listom platformi ocijenjenih štetnima, koje bi bile potpuno zabranjene, i drugom kategorijom dostupnom uz roditeljski pristanak.
Taj je pristup na kraju odbačen u korist potpune zabrane koju je predlagala Skupština, dijelom i zato što je centristička senatorica Catherine Morin-Desailly, zadužena za zakon u gornjem domu, upozorila da bi sustav crne liste zahtijevao dodatne konzultacije s Europskom komisijom i nosio rizik neusklađenosti s europskim pravom.
Zakon predviđa iznimke za internetske enciklopedije i obrazovne platforme, a ne propisuje kazne ni za djecu ni za roditelje. Prije konačnog glasovanja Europska komisija utvrdila je da se posljednja verzija teksta djelomično preklapa s Aktom o digitalnim uslugama (DSA), što je u ponedjeljak potaknulo posljednje pregovore i izmjene.
Ključno je pitanje hoće li se zakon uopće moći provesti u praksi, a odgovor djelomično nudi upravo australsko iskustvo na koje se francuski zakonodavci izravno pozivaju.
Australija je od 10. prosinca 2025. prva na svijetu uvela zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina, obuhvativši deset platformi, među njima Facebook, Instagram, TikTok, Snapchat, X i YouTube, uz kazne koje su u međuvremenu udvostručene i danas dosežu gotovo 50 milijuna australskih dolara (oko 31 milijun eura) za tvrtke koje ne poduzmu "razumne korake" u sprječavanju pristupa maloljetnika.
Premijer Anthony Albanese branio je zakon uz priznanje da će uvođenje biti teško, ali će dugoročno spašavati živote.
Rezultati su, međutim, porazni. Istraživanje objavljeno u British Medical Journalu utvrdilo je da je razdoblje neposredno nakon uvođenja zakona obilježeno ograničenom provedbom, nepotpunom usklađenošću i znatnim zaobilaženjem ograničenja.
Više od 85 posto tinejdžera mlađih od 16 godina nastavilo je koristiti obuhvaćene platforme, unatoč tome što ih je dvije trećine navelo da je naišlo na neki oblik provjere dobi.
Gotovo petina ispitanika priznala je korištenje lažnog računa radi zaobilaženja ograničenja, dok je oko deset posto koristilo privatni preglednik.
Najveći problem, prema istraživačima, nije domišljatost djece, nego neučinkovitost samih provjera dobi - najčešći način provjere bilo je samostalno prijavljivanje dobi korisnika, što je metoda koju je u praksi lako zaobići.
Australske su vlasti na te nalaze reagirale pooštravanjem nadzora i prijetnjom pravnim postupcima protiv platformi, dok istodobno traju dvogodišnja regulatorna istraživanja učinaka zakona.
Upravo to iskustvo objašnjava zašto su francuski senatori inzistirali na uvođenju europskog nadzora nad provedbom, umjesto da provjeru dobi prepuste isključivo samim platformama, te zašto Pariz računa na aplikaciju za provjeru dobi koju je Europska komisija predstavila u travnju kao pouzdaniju alternativu australskom modelu osobnog prijavljivanja.
Na razini Europske unije, odgovor je dosad znatno oprezniji od pukog kopiranja australskog ili sada francuskog modela potpune zabrane.
Stručno povjerenstvo koje je po nalogu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen radilo od ožujka do lipnja i izvješće predalo 13. srpnja nije preporučilo potpunu zabranu društvenih mreža na razini Unije, nego postupan i nadziran pristup.
Djeca mlađa od 13 godina trebala bi, prema preporuci, internetske platforme koristiti isključivo pod nadzorom, dok stariji tinejdžeri postupno dobivaju širi pristup.
Von der Leyen je poručila kako pitanje više nije hoće li djeca uopće pristupati društvenim mrežama, nego hoće li i kada društvene mreže pristupati djeci, najavivši zakonodavni prijedlog nakon ljeta.
Unutar Europskog parlamenta postoje razilaženja oko dobne granice: zastupnica Christel Schaldemose izjavila je da i dalje smatra kako granica treba biti 15, a ne 13 godina, budući da je 13 ionako minimalna dob koju propisuje većina velikih platformi.
Upravo ta razlika u pristupu - francuska (i australska) potpuna zabrana naspram europskog modela postupnog i nadziranog pristupa - postavlja pitanje hoće li francuski zakon na kraju biti ojačan usklađenom europskom regulativom, kako to predviđaju u Parizu, ili će Bruxelles krenuti vlastitim, blažim putem.
Francuska, uz Grčku i Španjolsku, gura ideju "digitalne punoljetnosti" na razini Unije još od svibnja 2025., a francuski zakon sada služi kao presedan i politički poticaj europskoj raspravi najavljenoj za jesen, no australsko iskustvo sugerira da će o stvarnom dometu ovakvih mjera odlučiti način tehničke provedbe, a ne politička volja.
24sata © 2026
