Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Pobjedničko rješenje za novi Maksimir izazvalo je brojne reakcije, a u fokusu rasprave bili su tribine, udobnost gledatelja, kriteriji natječaja i stavovi navijača
Novi stadion na Maksimiru i dalje izaziva brojne reakcije. Nakon predstavljanja prvonagrađenog idejnog rješenja otvorilo se pitanje treba li ga dodatno doraditi, odgovara li u potpunosti uvjetima natječaja te može li zadovoljiti očekivanja Dinamovih navijača i građana Zagreba. O tome se raspravljalo u emisiji Otvoreno na HRT-u.
Toma Plejić, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata i ocjenjivačkog suda za novi stadion, rekao je kako je riječ o velikom trenutku za arhitekturu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
VIDEO
- Svi su koncentrirani na tu temu. Presretni smo da je arhitektura bitna i da može oblikovati jednu zajednicu - rekao je Plejić.
Istaknuo je kako se velike svjetske građevine nisu stvarale bez rasprava, problema i kritika.
- Trebamo biti fer i taj proces koji je kompliciran, dugotrajan i skup provesti na perfektan način - poručio je.
Plejić je podsjetio i na velik odaziv na natječaj, na koji je stiglo čak 88 rješenja iz cijelog svijeta.
- Ovo je jedna globalna situacija, moramo biti pažljivi, obraniti interese javnosti, struke, javne komunikacije. Bitno je da razgovaramo i da razgovaramo argumentirano - rekao je.
Arhitekt Otto Barić pohvalio je vizualnu i arhitektonsku kvalitetu pobjedničkog rada, ali smatra da on ima ozbiljan problem – ne poštuje propozicije natječaja.
- U propozicijama je jasno napisano da se traži 4 spojene, koherentno spojene tribine. Od 88 radova 87 ih ima zatvorenu arenu, a 88. rad je zapravo reminiscencija na Turin, ali isto tako i reminiscencija na sadašnju situaciju, jer sada isto imamo 4 tribine koje su odvojene - rekao je Barić. Zbog toga smatra da, bez obzira na kvalitetu rješenja, ono nije zadovoljilo uvjete natječaja.
Barić je upozorio i na pitanje udobnosti gledatelja. Smatra da u 2026. godini dolazak na stadion i stajanje pod kišobranom ne bi smjeli biti prihvatljivi.
Krunoslav Šmit s Katedre za urbanizam Arhitektonskog fakulteta smatra da je natječajni program jasno definirao kakav stadion treba biti i da je bio kvalitetno pripremljen. Ipak, smatra da se u pripremu dokumentacije moglo više uključiti navijače i građane.
- Bilo je dosta logično očekivati vrlo emotivnu i strastvenu reakciju. No, ima jako puno natječaja koje to nije imalo takvu vrstu pripreme samog projektnog zadatka. Ovdje je on bio jasno napisan, kvalitetno napisan, kad je trebao definirati što građevina treba biti - rekao je Šmit.
Tihomil Matković, zamjenik predsjednika Grupacije arhitektonskih i inženjerskih djelatnosti HGK, smatra da bi prvonagrađeno rješenje trebalo doraditi. Pritom, kaže, treba sačuvati njegove ključne kvalitete koje je prepoznao ocjenjivački sud.
- Potpuno je jasno što je javnost rekla i što su želje, a hoće li će to moći biti spojene tribine, ja to ne vidim kao mogućnost. Hoće moći biti tribine koje će osigurati da se na njima može sjediti i udobno i ugodno - postoje neke mogućnosti, ali to je na samim autorima da predlože koje su to moguće dorade. A na ocjenjivačkom sudu je da procijeni jesu li su i dalje zadržane one bitne odrednice ovog autorskog rada i autorskog djela, koje su oni ocijenili kao najkvalitetnije - rekao je Matković.
Barić smatra da petonagrađeni rad najbolje pokazuje razliku između kriterija žirija i očekivanja Dinamovih navijača. Kao veliki Dinamov navijač, kaže da razumije struku, ali i navijače koji žele stadion povezan s identitetom kluba.
Plejić je branio odluku ocjenjivačkog suda, istaknuvši da su u njemu bili vrhunski stručnjaci s domaćim i međunarodnim referencama.
Na Barićeve kritike odgovorio je tvrdnjom da on nije neutralan jer je sudjelovao na natječaju i nije pobijedio.
- Svatko tko nije dobio je frustriran, to je nezgodna situacija - rekao je Plejić.
Barić je odbacio tvrdnju da je frustriran zbog rezultata natječaja. Kaže da se nije miješao u rad svog ureda, već je projekt prepustio petero mladih arhitekata.
Šmit ističe da pravilnik natječaja ne predviđa ponovno žiriranje nakon proglašenja prvonagrađenog rada. Podsjetio je da je u povijesti bilo slučajeva kada prvonagrađeni projekt na kraju nije realiziran. Ipak, smatra da bi poništenje natječaja u ovom slučaju bilo loše rješenje, posebno nakon što je pristiglo čak 88 radova.
Procjenjuje da bi novi natječaj značio gubitak 15 do 20 milijuna eura te se pita bi li se ponovno javio dovoljan broj ozbiljnih kandidata.
Zato smatra da bi prvonagrađeni projekt trebao ostati osnova za nastavak postupka, uz moguće dorade.
Plejić također smatra da projekt treba nastaviti razvijati kroz dijalog Grada, Vlade, struke i arhitekata. Kaže da je prvonagrađeni tim već dobio upute za daljnju razradu.
Prema njegovim riječima, rješenje zadovoljava aktualne uvjete FIFA-e i UEFA-e, a moguće je dodatno prilagođavati tribine, rasvjetu, zvuk i druge elemente.
Barić, međutim, podsjeća da Grad Zagreb kao naručitelj i investitor može odlučiti odustati od projekta i pokrenuti novi postupak.
Za Matkovića je ključno da Maksimir ostane prostor sporta te da budući stadion bude siguran i udoban za sve gledatelje.
Rasprava tako očito nije završena. Pred Gradom, arhitektima i naručiteljem sada je pitanje kako eventualno doraditi pobjedničko rješenje, a pritom sačuvati ono zbog čega je upravo ono dobilo najviše ocjene žirija.
24sata © 2026
