Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Oni koji ne budu imali razdjelnike, grijanje će plaćati kao da imaju tri puta veću kvadraturu. Primjerice, stan od 50 kvadrata obračunavat će se kao da ima 150 kvadrata, uz dodatnu naknadu od 0,50 eura po m2
U listopadu prošle godine na snagu je stupio novi Zakon o tržištu toplinske energije koji je predvidio obveznu ugradnju razdjelnika topline u sve hrvatske stanove i kuće spojene na toplanu, odnosno na zajednički sustav grijanja. Kao krajnji rok zakonodavac je odredio 1. siječnja 2027. godine, što znači da vlasnici stanova imaju nešto više od šest mjeseci za ugradnju uređaja koji mjere stvarnu potrošnju. Međutim, Pravilnik o načinu raspodjele i obračunu troškova, kao podzakonski akt koji regulira ovaj zakon, predvidio je i tzv. naknadu za poticanje učinkovitosti grijanja odnosno penalizaciju za sve krajnje kupce toplinske energije koji razdjelnike ne ugrade. Minimalna naknada iznosi 50 centi po kvadratnom metru. Konkretni članak koji definira naknadu za poticanje učinkovitosti grijanja stupa na snagu 1. rujna 2026. godine.
Važno je napomenuti da se nakon isteka roka 1. siječnja 2027. za sve stanove koji ne ugrade razdjelnike nastavlja primjena naknade za poticanje učinkovitosti grijanja u iznosu od 0,50 eura po kvadratnom metru. Pojednostavljeno, riječ je o trajnom trošku koji se obračunava sve dok razdjelnici ne budu ugrađeni.
Stručnjak za komunalne teme Zdravko Vladanović iz Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada grada Zagreba priopćenjem je apelirao na građane Zagreba, Osijeka, Siska, Velike Gorice, Samobora, Zaprešića, Slavonskog Broda, Bjelovara, Rijeke i ostalih da požure s odabirom operatera i predbilježe se za ugradnju, jer postoji ozbiljan rizik da se sustav preoptereti u listopadu i studenom kada započne sezona grijanja. Posebno se osvrnuo na, po mnogima zbunjujuću, činjenicu da naplata naknade počinje 1. rujna 2026., dok je krajnji rok za ugradnju razdjelnika 1. siječnja 2027. godine.
- Svi krajnji kupci, odnosno građani koji su vlasnici stanova spojenih na toplanu, imaju rok do 1. siječnja 2027. godine. To je posljednji dan kada razdjelnici mogu biti ugrađeni. No već od 1. rujna 2026. zakonodavac uvodi naknadu za poticanje učinkovitosti grijanja koja na prvi pogled zvuči afirmativno, ali je u praksi riječ o novčanoj penalizaciji. Drugim riječima, ako netko u listopadu ne bude imao ugrađene razdjelnike, a živi u stanu od 80 kvadrata, na računu će platiti dodatnih 40 eura po obračunu od 50 centi po kvadratnom metru - kaže Vladanović.
U tom smislu sugerira predstavnicima suvlasnika i krajnjim kupcima toplinske energije da na vrijeme zatraže ponude i raspitaju se o mogućnostima ugradnje pritom naglašavajući korisnicima da kontaktiraju renomirane i provjerene tvrtke s jakom korisničkom podrškom kako bi izbjegli dodatne troškove, eventualne prijevare i sl.
- Već sada kao udruga dnevno imamo više desetaka poziva zabrinutih građana kojima zakon i regulativa nisu dovoljno jasno iskomunicirani. Upravo zato očekujemo potencijalni kaos nakon završetka ljetne sezone, kada će potražnja za razdjelnicima biti najveća. Tada će se pojaviti i liste čekanja jer ovlaštene tvrtke koje se bave instalacijom nemaju takve kapacitete. Važno je da se u ovaj proces uđe informirano i na vrijeme kako ne bismo za par mjeseci imali nervozu kada građanima počnu stizati veći računi, a nisu stigli na red za ugradnju - ističe Vladanović.
Vladanović je potom objasnio kako će funkcionirati obračun za stanove koji ne ugrade razdjelnike u zgradama koje su već prešle na novi model.
- U tom slučaju njihov udio potrošnje računa se s korekcijskim faktorom tri, što u praksi znači da će grijanje plaćati kao da imaju tri puta veću kvadraturu. Primjerice, stan od 50 kvadrata obračunavat će se kao da ima 150 kvadrata, uz dodatnu naknadu za poticanje učinkovitosti grijanja od 0,50 eura po kvadratnom metru - objašnjava Vladanović.
Dodaje kako postoji i druga situacija koja se odnosi na zgrade koje u cijelosti ne prijeđu na sustav razdjelnika.
- Ako cijela zgrada ne ugradi razdjelnike i ostane na modelu obračuna po površini, tada se ne primjenjuje korekcijski faktor, ali će se svim stanovima obračunavati naknada za poticanje učinkovitosti grijanja od 0,50 eura po kvadratnom metru. Drugim riječima, u oba scenarija građani bez razdjelnika ulaze u dodatni trošak, samo kroz različite modele obračuna - tvrdi Vladanović.
Inače, ugradnja jednog razdjelnika stoji oko 30 eura jednokratno, a godišnje očitanje oko pet do šest eura. To je višestruko manji trošak od računa koji nastaju kada se primijene penalizacija i korekcijski faktor. Govoreći o samoj logici sustava, Vladanović naglašava da su zakoni doneseni i da se u ovom trenutku više ne mogu mijenjati. Načelno podržava obveznu ugradnju razdjelnika, smatrajući je jedinim legitimnim rješenjem za pravedniji obračun potrošnje i niže račune.
- Poanta je u tome da u slučaju ugrađenog razdjelnika vlasnik stana u svakom trenutku ima kontrolu nad svojom potrošnjom i plaća grijanje sukladno stvarnoj potrošnji, bez koeficijenata, umnožaka po kvadratima i sličnih modela raspodjele. Treba podsjetiti i na širi kontekst uvođenja razdjelnika. Studija isplativosti Energetskog instituta Hrvoje Požar još je 2017. pokazala da njihova primjena može donijeti uštede i do 35 posto energije. Upravo u tome leži njihov dvojak efekt. S jedne strane racionalizacija potrošnje, a s druge izravna financijska ušteda za kućanstva - zaključuje Vladanović.
- Zamislite da živite u zgradi bez razdjelnika. Ako tijekom zimskih mjeseci ne boravite u stanu, računi za grijanje svejedno će vam uredno stizati iako radijatore niste palili. Istodobno, susjed koji u stanu iste kvadrature drži radijatore otvorenima cijeli danplaćat će identičan iznos. Postavlja se pitanje zašto bi itko plaćao tuđe nesavjesno korištenje energije - kaže Vladanović.
24sata © 2026
