Američke zračne baze u Iraku, Al Asad i Erbil, napadnute su balističkim projektilima. Pentagon tvrdi kako u napadima nije bilo poginulih, dok Iran navodi da je u njima ubijeno 80-ak američkih vojnika
TRUMP VS. IRAN
Oni se raketiraju, a cijene nafte divljaju: Ipak je sve to biznis!
Sinoć smo ih ošamarili, rekao je ajatolah Ali Khamenei obraćajući se naciji nakon što je Iran u noći na srijedu ispalio najmanje 12 raketa na baze u Iraku koje koriste američki vojnici. Gomila mu je odgovorila vičući: “Smrt Americi!”.
Ajatolah je dodao kako “kad je riječ o sukobu, vojna akcija poput ove nije dovoljna” te da je Iran opremljen za borbu protiv svjetskih zlostavljača.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:05
Američke zračne baze u Iraku, Al Asad i Erbil, napadnute su balističkim projektilima. Pentagon tvrdi kako u napadima nije bilo poginulih, dok Iran navodi da je u njima ubijeno 80-ak američkih vojnika.
- Napad Irana bio je očekivan. Na neki način, on je i bio na potezu, jer je SAD likvidacijom generala Sulejmanija izazvao veliki šok i emocije kod Iranaca. Pitanje je bilo samo na koji način će odgovoriti SAD-u i kako će taj odgovor interpretirati. Očito je da su se odlučili na potez koji zadovoljava njihove građane jer su, proglasivši ranije SAD terorističkom organizacijom, napad pretvorili u legitimni cilj - smatra dekan VERN-a i stručnjak za međunarodne odnose Vlatko Cvrtila. Ističe kako se čini da su to napravili tako da ne bi izazivali daljnju eskalaciju sukoba, jer su raketiranje američkih baza u Iraku nazvali odgovarajućom odmazdom navodeći da je u njima bilo 80-ak poginulih.
No ti navodi nisu potvrđeni.
- Prema američkim podacima, nema poginulih. Štoviše, nisu reagirali odmah uzvrativši osvetom.
Stoga smatram da se ipak radi o jednoj vrsti deeskalacije. Čini se da je Donald Trump odlučio prespavati pa onda odlučiti što će dalje - smatra Cvrtila.
Iranski predsjednik Hassan Rohani javio se jučer na Twitteru, društvenoj mreži kojom poruke uobičajeno šalje njegov američki kolega Trump.
“General Sulejmani se herojski borio protiv ISIL-a, Al Nusre, Al Qaide i ostalih. Da nije njegova rata protiv terora, europski glavni gradovi sad bi bili u velikoj opasnosti. Naš konačni odgovor na njegovo ubojstvo bit će izbacivanje svih američkih snaga iz regije”, napisao je Rohani. Trump je također tvitao.
Napisao je da se procjenjuje broj žrtava i šteta.
“Sve je dobro”, dodao je Trump, koji je u prosincu 2018. posjetio napadnutu zračnu bazu Ain al Asad. Podsjećamo, nakon prošlotjednog napada dronom i likvidacije drugog najmoćnijeg čovjeka Irana, generala Kasima Sulejmanija u Iraku, te najave Irana da će se osvetiti, Trump je uzvratio rekavši da je SAD odredio 52 iranske mete koje će pogoditi ako Iran napadne bilo kojeg Amerikanca ili američke ciljeve u odgovoru na ubojstvo Sulejmanija. Dodao je kako 52 mete predstavljaju 52 američkih taoca u veleposlanstvu SAD-a u Teheranu 1979.
'Akti državnog terorizma'
- I američka likvidacija generala Sulejmanija i odgovor Irana akti su državnog terorizma. Dvije države, naime, nisu međusobno objavile rat, a SAD je svoj potez interpretirao samoobranom ne navodeći konkretno od čega. Iranski odgovor je operacija niskog intenziteta i oni rade ono u čemu su najbolji, i to već 41 godinu, od 1979. i Islamske revolucije. Smatram da se neće dogoditi eskalacija sukoba, no ovisno o tipu operacija niskog intenziteta na koje se odluče i proxy organizacije koje će ih provesti te odgovora SAD-a na njih, situacija ipak može eskalirati - rekao nam je profesor Mirko Bilandžić, stručnjak za terorizam.
Strah od eskalacije nasilja zabrinuo je međunarodnu zajednicu koja, i zbog nafte, posebno pozorno prati razvoj situacije. Dionice saudijskog naftnog diva Saudi Aramcoa snažno su pale nakon iranskog raketnog napada na američke ciljeve u Iraku. Nakon početne panike, cijene nafte stabilizirale su se u srijedu iznad razine od 67 dolara jer je među ulagačima prevladalo mišljenje da sukob neće dalje eskalirati. Lufthansa i Air France obustavili su u srijedu letove nad Irakom i Iranom. Ruski regulatori preporučili su domaćim kompanijama da zaobilaze to područje. a Amerikanci su zabranili američkim civilnim zrakoplovima da lete u zračnom prostoru Iraka, Irana, Perzijskog i Omanskog zaljeva nekoliko sati nakon napada na vojne baze u Iraku. Kina i EU pozvali su SAD i Iran na prekid sukoba i dijalog, dok je britanski premijer osudio iranski napad. Dobar dio međunarodne zajednice strahuje od eventualnog širenja sukoba na Hormuški tjesnac, najvažniji prolaz na svijetu za trgovinu naftom.
“Hormuški tjesnac je od ključnog značaja za Zapad te mnogo američkih razarača i ratnih brodova onuda prolazi. Iran je odavno identificirao ključne američke mete u regiji. U našem su dosegu oko 35 američkih meta, kao i Tel Aviv”, rekao je prošli tjedan iranski general Golamali Abuhamzeh, spomenuvši i mogućnost napada na brodove u Zaljevu.
London je tad promptno reagirao objavivši kako će britanska mornarica štititi brodove koji plove pod njezinom zastavom kroz Hormuški tjesnac.
Slijede li teroristički napadi?
- Raketiranje je vrlo brz i po svemu sudeći jalov protuodgovor iranske strane koji je Teheran htio uokviriti kroz legalnost u vidu UN-om priznatog obrambenog odgovora. Vjerojatno će sličnih napada biti još, a ako dođe do američkog protunapada, onda bi se stvari mogle zakomplicirati. Sad je krajnje vrijeme da uskoče međunarodne sile, bilateralno i kroz UN, te druge međunarodne organizacije i spriječe nastavak sukoba, osobito na tlu Iraka. I to bi bio presedan za tijela kao što je UN jer se nikad nije dogodilo da ova organizacija sprečava američko djelovanje u svijetu, koje je, sad je očito, i jasno ispoljavanje sile i projekcija hegemonije te se ne skriva iza ideje o demokratskom razvoju drugih zemalja - navodi Vedran Obućina, politolog i specijalist za Bliski istok sa Sveučilišta u Regensburgu. On smatra kako se od Irana ne mogu očekivati i da on neće posegnuti za terorističkim napadima u smislu Al Qaide.
- Iranski je cilj napraviti blok zemalja koji će tvoriti jednu vrstu tampon zone i štititi Islamsku Republiku od bilo kojeg nasrtaja izvana. Preživljavanje sustava je na prvome mjestu, a za to će Iran kršiti iračku suverenost, možda i libanonsku i sirijsku, jednako kako to krši Amerika. Ako se smiri izravan sukob dvaju strana, on će i dalje opstati u vidu djelovanja šijitskih milicija, sabotaža i cyber ratovanja s obje strane. Ovdje ne postoji ‘good guy’. Iran je sposoban utjecati i na političke odluke, kao što je izglasavanje iračkog parlamenta na izbacivanje stranih snaga iz zemlje. U konačnici, ratni pohod mogu zaustaviti i sami Amerikanci ako blokiraju rad predsjednika kroz Kongres, jer je sad već upitno koliko se odluke u Bijeloj kući donose na racionalan način - navodi Obućina. Hrvatska, članica NATO-a, povukla je svih 14 svojih vojnika iz Iraka.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
