Premijeri poručili da sporazum otvara novo poglavlje partnerstva u energetici, obrani, prometu i gospodarstvu, dok je Hrvatska ponovno izrazila snažnu potporu europskom putu Sjeverne Makedonije.
Plenković i Mickoski u Ohridu potpisali Sporazum o suradnji
Premijeri Hrvatske i Sjeverne Makedonije Andrej Plenković i Kristijan Mickoski potpisali su u utorak u Ohridu Sporazum o strateškoj suradnji, što je Plenković ocijenio "plodom međusobnog povjerenja i sadržajnih odnosa". Hrvatska i Sjeverna Makedonija potpisale su Sporazum o strateškoj suradnji koji je "plod međusobnog povjerenja, ali i sadržajnih odnosa", rekao je Plenković nakon potpisivanja sporazuma s Mickoskim. Mickoski je rekao da je potpisivanje "podiglo našu suradnju na još višu razinu" i predstavlja "okvir za dugoročno partnerstvo". "Želimo da ova suradnja ne ostane na razini političkih deklaracija, već da nam donese realne rezultate, investicije, nova radna mjesta i bolji život za naše građane", rekao je Mickoski.
S predsjednikom vlade u posjetu Ohridu su ministri gospodarstva, obrane i prometa Ante Šušnjar, Ivan Anušić i Oleg Butković te državni tajnik u ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić.
Ministar Šušnjar i ministrica energetike, rudarstva i mineralnih sirovina Sanja Božinovska potpisali su Memorandum o razumijevanju u području energetike, a premijer je ocijenio da je energetsko pitanje "bez ikakvih dilema najvažnija tema" za obje zemlje.
"Prolazili smo nekoliko velikih kriza zadnjih par godina i nastojali omogućiti i sigurnost opskrbe energentima i priuštivost cijene energenata koji su temelj naših ekonomija i zbog toga vjerujem da će ova suradnja omogućiti bolje povezivanje u tom sektoru", rekao je Plenković na zajedničkoj konferenciji za medije s Mickoskim.
Obrana, prometna povezanost, trgovinske veze i digitalna transformacija također su bili visoko na dnevnom redu razgovora dvojice premijera i njihovih izaslanstava.
Suradnja u obrani dviju zemalja "može donijeti korist makedonskoj strani", poručio je Plenković, a s njime su došli predstavnici hrvatskih tvrtki HS Produkt i Orka.
Što se tiče prometne povezanosti, premijer je izrazio uvjerenje da će se nastaviti investicije za jednostavniji prijelaz i putnika i robe. "Posebno mi je drago da je Hrvatska s izmjenama Zakona o strancima omogućila dugotrajnije vize za vozače što je bila jedna poruka prije svega nama i susjednim zemljama", naglasio je Plenković.
Hrvatsku je prošle godine podsjetilo više od 55.000 makedonskih turista, što je porast od 10 posto, istaknuo je hrvatski premijer i pozvao Hrvate da na godišnji odmor odu u Sjevernu Makedoniju.
Premijer je nakon sastanka u objavi na X-u pozdravio još "kontinuiranu suradnju u zaštiti prava manjina te spremnost za uvrštavanje Hrvata u makedonski Ustav".
Sjevernoj Makedoniji učinjena nepravda na putu prema EU
Plenković je naglasio da Zagreb ostaje predan partner Skoplju na putu prema članstvu u EU, poručivši da je Sjevernoj Makedoniji učinjena nepravda te da je vrijeme da se "odblokiraju procesi" i napravi "iskorak prema članstvu" Sjeverne Makedonije Europskoj uniji.
Mickoski, premijer zemlje koja već više od dva desetljeća ima status kandidatkinje i promijenila je svoje ime kako bi riješila spor s Grčkom i napravila ustupak prema punoj integraciji, naglasio da je "neprincipijelnim blokadama Sjeverne Makedonije doveden u pitanje sam integritet procesa proširenja EU-a".
Mickoski je također zahvalio Hrvatskoj na potpori te dodao da "hrvatsko iskustvo u tom procesu za nas ima posebnu težinu".
Na pitanje novinara o pismu njemačkog kancelara Friedricha Merza kojim poziva da Ukrajina dobije status "pridružene" članice dok ne postane punopravna, Plenković je rekao da to nije bilo neočekivano, ali da je pozicija Hrvatske jasna.
"Ako ćemo odustati od koncepta takozvanih individualnih zasluga za svaku zemlju ponaosob i ako će se raditi nekakve prečice, onda moramo gledati kako se to odnosi na sve. Ne može biti prečica za jedne, a sporosti za druge. Druga stvar, velika je razlika u apsorpcijskoj sposobnosti Ukrajine u odnosu na sve ostale države kandidate. Ostale zemlje su i stanovništvom manje i manje su zahtjevne u smislu njihova upliva na proračunske implikacije Europske unije i na ključne sektorske politike poput poljoprivrede ili kohezijske politike", rekao je Plenković. Dodao je da se za to "traži specifično rješenje" i da vjeruje da će se o tome razgovarati na redovitom sastanku Europskog vijeća u lipnju.
Održan poslovni forum
Nakon sastanka premijera i izaslanstava održan je poslovni forum hrvatskih i makedonskih tvrtki.
Robna razmjena između zemalja prešla je 2025. godine 337 milijuna eura, rekao je hrvatski premijer, a u Ohrid su stigli i predstavnici hrvatskih tvrtki zainteresiranih za prisutnost na makedonskom tržištu.
"Kompanije koje su danas ovdje s nama su snažne kompanije, izvozno orijentirane kompanije koje ulažu u proizvodnju, kvalitetu i siguran sam da sa svojim postignućima i međunarodnim partnerima jer više to nisu samo hrvatske kompanije u cjelini, nego su dio jednog šireg europskog napora da osnažimo naše gospodarstvo, mogu pridonijeti i uspostavljanju vaših poslovnih dogovora", rekao je Plenković u uvodnom obraćanju na poslovnom forumu.
Plenković je dodao da već prisutne hrvatske tvrtke na makedonskom tržištu i one koje će to tek postati mogu biti "pouzdan partner u modernizaciji infrastrukture, energetskoj tranziciji, tehnološkom razvoju i jačanju sigurnosnih kapaciteta".
Predsjednik Gospodarske komore Republike Sjeverne Makedonije Branko Azeski uručio je na poslovnom forumu nagradu Plenkoviću i Mickoskom za doprinos u regionalnoj poslovnoj integraciji.