Andrej Plenković poručio je da je Vlada spremna ukinuti ograničenje od tri zastupnika za Hrvate izvan Hrvatske, uz optužbe prema SDP-u i raspravu o pravima dijaspore
'SDP UCIJENIO KOSOR'
Plenković želi vratiti veći broj mandata dijaspori u Saboru
Čitanje članka:
3
min
Vlada je spremna promijeniti ustavna ograničenja kojima je 2010. broj saborskih mandata za predstavnike dijaspore smanjen na tri, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković u Zagrebu u petak, optužujući lijevu oporbu da to onemogućuje. Plenković je kazao da je SDP ucijenio tadašnju vladu Jadranke Kosor kako bi se uvele te ustavne izmjene i ograničio broj predstavnika dijaspore na tri. "To se promijeni u sekundi. Mi smo za. Može sutra. Vratimo samo kako je bilo prije 2010. Tad su sveli kvotu političke zastupljenosti Hrvata izvan Hrvatske u Saboru na samo tri zastupnika izvan Hrvatske. Je li to baš okej po broju Hrvata?", poručio je Plenković u izjavi za medije.
Tim izmjenama uveden je fiksni model u kojem birači u 11. izbornoj jedinici uvijek biraju točno tri zastupnika, za razliku od prijašnjeg sustava gdje je taj broj ovisio o izlaznosti i mogao je dosezati čak 12 zastupničkih mjesta
Procjenjuje se da u oko milijun hrvatskih državljana živi izvan Hrvatske.
Plenković je da "sasvim u redu" što postoji osam predstavnika nacionalnih manjina u Saboru, ali "nije dobro" što su tamo tek tri zastupnika Hrvata izvan Hrvatske.
"Hoće li nam dopustiti da dvotrećinskom većinom promijenimo ustav? Možete misliti", rekao je Plenković.
Kazao je da je politička volja SDP-a bila ukloniti fizičku mogućnost glasanja Hrvata izvan Hrvatske ne bi li se smanjio njihov utjecaj.
"Pitajte (hrvatskog predsjednika Zorana) Milanovića koji su 2010. kad se mijenjao ustav ucijenili tadašnju vladu Jadranke Kosor da se ne smije glasati van sjedišta diplomatskih misija i konzularnih ureda", dodao je.
Tom je odlukom "ogromnom" broju Hrvata koji žive daleko od sjedišta diplomatskih mjesta onemogućeno glasanje na izborima, smatra premijer.
"U Francuskoj, tako velikoj europskoj zemlji, imamo Pariz i stalnu misiju pri Vijeću Europe u Strasbourgu i to je sve. Pa kad se to ukinulo, ljudi bi na primjer trebali iz Marseillea otići u Pariz na glasanje. Pa tko će to napraviti? Odakle mu novci za to?", rekao je.
Za Hrvate izvan Hrvatske 820 milijuna eura u 10 godina
Plenković je odgovarao na pitanje novinare nakon što je prisustvovao prvoj sjednici četvrtog saziva Savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
"Kada smo krenuli kao vlada prije 10 godina, ukupna izdvajanja svih državnih resora za Hrvate izvan Hrvatske su godišnje iznosila 16 milijuna eura, a u ovoj godini to je 203 milijuna eura", rekao je Plenković u svom uvodnom obraćanju na sjednici.
Ukupno je u 10 godina uloženo gotovo 820 milijuna eura u razne projekte, dodao je.
Također, u ponedjeljak je započela manifestacija Tjedan Hrvata izvan domovine, koja će se održavati svake godine u posljednjem tjednu svibnja, a okuplja Hrvate iz BiH, pripadnike hrvatske manjine, iseljeništvo, njihove potomke, povratnike i useljenike u Hrvatsku. Kroz kulturne, znanstvene i javne programe istaknut će se njihov doprinos stvaranju, razvoju i identitetu Republike Hrvatske.
Plenković je manifestaciju nazvao sjajnom prigodom za osvještavanje kulturne baštine Hrvata .
"Drago mi je da je također jučer potpisano pet ugovora od strateškog značaja u vrijednosti od tri i po milijuna eura koji se odnose na Mostarsko-duvanjsku i Trebinjsko-mrkansku biskupiju, obnovu crkve sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu, projekt Domus Dimitrianum u Srbiji, obnovu franjevačkog samostana u Jajcu i projekte Hrvatskog etničkog instituta u Chicagu", kazao je.
Projekte je opisao kao važnu poruku hrvatske države koja obnavlja i čuva baštinu koju desetljećima i stoljećima koriste Hrvati izvan domovine.
Kao druge projekte u Bosni i Hercegovini, premijer je istaknuo i izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, potporu sveučilištu u Mostaru, Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru i potporu "medijima koje koriste Hrvati u BIH", za što je rekao da je posebno važno za vidljivost političkih poruka i aktivnosti Hrvata u BiH.
'Poruka Hrvatima da se ne asimiliraju u Srbiji'
Govoreći o Hrvatima koji su nacionalne manjine u 12 europskih država, Plenković je rekao da je poseban naglasak stavljen na Hrvate u Srbiji,
Činjenica da je Jasna Vojnić iz Srbije izabrana u Hrvatski sabor kao jedna od troje predstavnika Hrvata u inozemstvu predstavlja "strateški važnu poruku o brizi koju dajemo i stalno jačamo prema Hrvatima u Srbiji", rekao je Plenković.
Odgovarajući na pitanje novinara, Plenković je rekao da Vojnić ima njegovu potporu na ovogodišnjim izborima za Hrvatsko nacionalno vijeće u Srbiji dodajući su "zajednički ovih godina uspostavili povjerenje i napravili brojne projekte".
"Hrvatski dom Matica u Subotici koji se dugo čekao ... ogromne investicije u sedam drugih gradova i općina u Vojvodini, gdje ćemo napraviti nešto manje Matice pa investicije u dječje vrtiće", naveo je kao primjere Plenković.
"To su sve poruke Hrvatima u Srbiji da se ne asimiliraju, da budu Hrvati, da budu samosvjesni, da drže do svog identiteta, da je hrvatska država tu uz njih i financijski", poručio je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
