Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Zatvorenike koji su izdržali punu zatvorsku kaznu od deset ili više godina zatvora zbog najtežih kaznenih djela, a koji i dalje predstavljaju visoki rizik za društvo, smjestilo bi se u posebnu ustanovu
Vlada je od 3. kolovoza u javno savjetovanje pustila prijedlog Zakona o tretmanu i smještaju osoba po punom izvršenju kazne zatvora prema kojemu bi zatvorenike i zatvorenice koji su u cijelosti izdržali najmanje deset godina zatvora za najteža kaznena djela poput ubojstva ili silovanja, a za koje sud utvrdi da je vrlo vjerojatno da će ponovno počiniti teško kazneno djelo, mogli nakon isteka kazne smjestiti u posebnu ustanovu na neodređeno vrijeme. U zakonske izmjene krenulo se nakon ubojstva mladića u Drnišu koje je počinio već osuđeni ubojica Kristijan Aleksić.
Zakon bi, ako prijedlog prođe, trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2027.
Njime bi se uveo dosad nepostojeći pravni mehanizam za postupanje s onima koji su u cijelosti izdržali kaznu zatvora, ali kod kojih je utvrđen visok rizik od ponavljanja teških kaznenih djela. Oni se danas, nakon isteka kazne, puštaju na slobodu jer ne postoji zakonska osnova za njihovo daljnje zadržavanje. Navodi se da predložena mjera ne bi predstavljala kaznu, nego bi joj svrha bila otklanjanje buduće opasnosti.
Na prijedlog novog zakona reagirali su iz Sindikata pravosudne policije Hrvatske (SPPH).
- Prijedlog Zakona o tretmanu i smještaju osoba nakon punog izvršenja kazne zatvora otvara važna pitanja o kojima se prije donošenja zakona mora ozbiljno razgovarati. SPPH ne dovodi u pitanje potrebu zaštite društva, rehabilitacije i smanjenja rizika od ponavljanja najtežih kaznenih djela. Međutim, postavlja se osnovno pitanje: tko će i na temelju čega procjenjivati da osoba nakon izdržane kazne i dalje predstavlja vrlo visok rizik? Ako zatvorski sustav prije izlaska ne utvrdi povećani rizik, osoba bude puštena, a nakon toga počini teško kazneno djelo - tko snosi odgovornost za procjenu? - pitaju se pravosudni policajci koji Zakon o pravosudnoj policiji čekaju od 2018. godine.
Smatraju da zakon mora jasno definirati tko procjenjuje rizik, na temelju kojih kriterija, tko potvrđuje procjenu i tko za nju institucionalno odgovara.
- Zatvorski sustav već se suočava s nedostatkom zaposlenih, ne samo pravosudne policije nego i stručnih službi. Kako će se osigurati dodatni psiholozi, psihijatri, socijalni radnici i drugi stručnjaci za novi sustav? Tko će osiguravati novu ustanovu?
Ako će poslove osiguranja obavljati pravosudna policija, to mora biti jasno propisano - kao i njihov status, ovlasti, odgovornost, obuka i organizacija 24-satnog rada. Posebno je zanimljivo da se već planira financiranje "hladnog pogona", iako još nema odgovora na sva osnovna pitanja o lokaciji, izgradnji i rokovima. Od potresa 29. prosinca 2020. prošlo je više od pet i pol godina, a dio obnove još nije završen. Jedan od primjera je Zatvor u Sisku, koji nije ukinut, ali nije ni u potpunosti obnovljen - ističu iz sindikata.
Naglašavaju da je prije donošenja zakona potrebno jasno definirati tko procjenjuje rizik i tko za procjenu odgovara, tko provodi sigurnost i s kojim ovlastima, koliko je ljudi potrebno za 24-satni rad, odakle će se osigurati potrebni stručni kadar, gdje i kada će ustanova biti izgrađena, koliko će ukupno koštati i kako će se spriječiti da novi sustav dodatno oslabi postojeći zatvorski sustav.
- Zakon nije zgrada, a financijski plan nije funkcionalan sustav. Ne trebaju nam još jedne najave i još jedan projekt koji će godinama ostati na papiru. Trebaju nam ljudi, objekti, jasne ovlasti i sustav koji stvarno funkcionira - napisali su iz SPPH.
Naime, prema prijedlogu, za određivanje tretmana i smještaja moralo bi biti ispunjeno više uvjeta, a sud bi morao utvrditi da kod određenog zatvorenika ili zatvorenice prevladavaju nasilna obilježja ličnosti zbog kojih je vrlo vjerojatno da će u budućnosti počiniti teže kazneno djelo.
Postupak bi počinjao još tijekom izdržavanja kazne. Kaznionica ili zatvor morali bi najkasnije šest mjeseci prije isteka kazne posebnom Povjerenstvu dostaviti izvješće o procjeni vjerojatnosti da bi osoba mogla ponovno počiniti kazneno djelo te obavijest o datumu isteka kazne.
Tretman i smještaj trajali bi dok postoje razlozi zbog kojih su određeni, a sud bi svakih 18 mjeseci morao preispitati potrebu za daljnjim tretmanom i smještajem.
Za provedbu tretmana i smještaja država bi osnovala posebnu ustanovu čiji bi osnivač bilo Ministarstvo zdravstva.
Ona ne bi smjela biti poput zatvora ni psihijatrijske ustanove nego bi trebala biti usmjerena na rehabilitaciju, postupno smanjivanje rizika, ublažavanje ograničenja i pripremu korisnika za povratak u zajednicu.
Ustanova bi istodobno imala sigurnosni režim razmjeran riziku osoba koje su u nju smještene. On bi uključivao kontrolirani ulaz i izlaz, videonadzor zajedničkih prostora, evidenciju posjeta, sigurnosne procjene te posebne protokole za pokušaj bijega, nasilje, samoozljeđivanje i talačke situacije.
Za početak rada ustanove trebalo bi zaposliti najmanje 14 djelatnika - ravnatelja, pravnika, ekonomista, specijalista forenzičke psihijatrije, psihologa, socijalnog pedagoga, socijalnog radnika, radnog terapeuta te pet stručnih radnika za poslove osiguranja.
Za zapošljavanje je u 2027. predviđeno 300.000 eura, uz pretpostavku zapošljavanja deset djelatnika od 1. srpnja 2027. Od početka 2028. za plaće svih 14 djelatnika trebalo bi osigurati 720.000 eura godišnje.
U početnoj fazi rada u ustanovi bi, prema procjeni iz prijedloga, bilo smješteno pet korisnika. Za materijalne i operativne troškove, odnosno "hladni pogon", trebalo bi osigurati 200.000 eura u 2027., a od 2028. nadalje 480.000 eura godišnje.
24sata © 2026
