Jedno od glavnih spornih pitanja ostaje iranski nuklearni program. Teheran inzistira na svom suverenom pravu na obogaćivanje uranija u civilne svrhe, a Washington smatra da je Iran izgubio pravo na to
News
Komentari 5
Jedno od glavnih spornih pitanja ostaje iranski nuklearni program. Teheran inzistira na svom suverenom pravu na obogaćivanje uranija u civilne svrhe, a Washington smatra da je Iran izgubio pravo na to
Pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana u Islamabadu završili su bez postizanja dogovora nakon maratonskog 21 sata intenzivnih razgovora. Američko izaslanstvo predvodio je potpredsjednik J. D. Vance, a iransku delegaciju vodio je predsjednik parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf, što je ujedno prvi put da je jedan izravni sudionik pregovora iz Teherana javno iznio detaljniji osvrt na tijek razgovora. Pregovori su bili uz posredovanje Pakistana.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:03
Nakon sastanka obje su strane međusobno optužile suprotnu za neuspjeh. Vance je na konferenciji za novinare izjavio da je SAD pristupio pregovorima "u dobroj vjeri", uz fleksibilan i prilagodljiv pristup, ali da iranska strana nije bila spremna prihvatiti ponuđene uvjete. Naglasio je kako je Washington iznio "konačan i najbolji prijedlog", istaknuvši da je sad na Teheranu odluka hoće li ga prihvatiti. Dodao je i da je ishod "lošija vijest za Iran nego za SAD".
Kao ključnu prepreku naveo je izostanak jasne i dugoročne obveze Irana da neće razvijati nuklearno oružje. Prema njegovim riječima, američka strana tražila je "volju Irana da se trajno odrekne takvih ambicija, što tijekom pregovora nije potvrđeno".
S druge strane, Ghalibaf je izjavio da Iran nije imao povjerenja u američku stranu već prije razgovora, podsjećajući na iskustva iz "dva prethodna rata". U objavi na društvenim mrežama naveo je kako je iranska delegacija iznijela "168 konstruktivnih i naprednih prijedloga", ali da američka strana nije uspjela zadobiti njihovo povjerenje "u ovom krugu pregovora". Istaknuo je da je SAD razumio "iransku logiku i principe", ali da sad mora pokazati može li steći povjerenje Teherana.
Naveo je i da Iran neće odustati od jačanja "postignuća 40 dana nacionalne obrane" te dodao kako je diplomacija samo jedan od načina ostvarivanja nacionalnih ciljeva, uz vojni aspekt.
Unatoč neuspjehu, obje strane priznale su da su razgovori bili intenzivni i sadržajni. Iransko ministarstvo vanjskih poslova istaknulo je da nije bilo realno očekivati postizanje sporazuma u jednoj rundi, bez obzira na visoku razinu i duljinu pregovora. Glasnogovornik je naveo da su određeni pomaci postignuti, ali da su razlike u stavovima o "dva ili tri ključna pitanja" ostale nepremostive.
Jedno od glavnih spornih pitanja ostaje iranski nuklearni program. Teheran inzistira na svom suverenom pravu na obogaćivanje uranija u civilne svrhe, a Washington smatra da je Iran zbog ranijih postupaka izgubio pravo na takvo povjerenje te traži čvrsta i dugoročna jamstva da neće razviti nuklearno oružje. Dodatnu napetost izaziva situacija u Hormuškom tjesnacu, strateški izuzetno važnom pomorskom pravcu kroz koji prolazi oko petine svjetske opskrbe naftom i ukapljenim prirodnim plinom. Iran kontrolira prolazak brodova kroz tjesnac i taj prostor smatra svojom ključnom polugom pritiska.
Iranski dužnosnici poručili su da je Hormuški tjesnac "crvena linija", uz tvrdnje da je potpuno pod iranskom kontrolom te da se tranzit mora odvijati pod njihovim uvjetima. Istodobno, američko Središnje zapovjedništvo objavilo je da su dva razarača počela operacije razminiranja kako bi osigurali slobodnu plovidbu, i to bez koordinacije s Teheranom.
Iranska Revolucionarna garda upozorila je da će svaki pokušaj prolaska stranih vojnih brodova biti "strogo sankcioniran", a američki predsjednik Donald Trump rekao je da će tjesnac "uskoro biti otvoren".
Međunarodna zajednica pozvala je na smirivanje situacije i nastavak dijaloga. Britanski premijer Keir Starmer istaknuo je kako je "vitalno da se primirje održi te da sve strane izbjegnu daljnju eskalaciju".
Pakistan, koji je bio domaćin razgovora, poručio je da će nastaviti igrati ulogu posrednika. Premijer Shehbaz Sharif prije je izrazio nadu u konstruktivan tijek pregovora, a ministar vanjskih poslova Ishaq Dar potvrdio je spremnost Islamabada da i dalje olakšava dijalog između dviju strana.
Analitičari ocjenjuju da su obje strane u pregovore ušle s maksimalističkim zahtjevima. Dok je Washington očekivao brze ustupke nakon vojnog pritiska, Teheran smatra da i dalje raspolaže značajnim adutima, uključujući kontrolu nad Hormuškim tjesnacem i sposobnost nastavka sukoba. Iako zasad nema službene najave nastavka pregovora, iranski dužnosnici poručuju da "diplomacija nikad ne prestaje", ostavljajući otvorenom mogućnost daljnjih kontakata.
- Sad je ključno da unatoč neuspjehu pregovora na snazi ostane primirje. Za sada ne postoje naznake da bi se sukob rasplamsao, ali to je u ovoj situaciji vrlo promjenjivo. Ključnu će ulogu odigrati Pakistan, koji će prenositi informacije sukobljenim stranama, a istodobno će saveznici Kina i Rusija naoružavati Iran - rekao je Marinko Ogorec, međunarodni stručnjak.
Ovdje pratite situaciju u Iranu, Izraelu i regiji iz minute u minutu
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+