Stručnjaci o digitalnim rizicima: 'Djeca u Hrvatskoj prvi mobitel dobiju s oko osam godina...'

Dok Australija postaje prva država na svijetu koja potpuno zabranjuje korištenje društvenih mreža mlađima od 16 godina, u hrvatskim školama raste trend uvođenja strožih pravila i ograničenja korištenja mobitela. Rasprave o sigurnosti digitalnog okruženja zahuktavaju se, a pitanje koje se nameće je: Shvaćaju li djeca, ali i roditelji, što ih sve na internetu može ugroziti?

U emisiji Otvoreno HRT-a o ovom su problemu govorili pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić, Tea Čičić iz Centra za sigurniji internet, klinička psihologinja Ella Selak Bagarić iz Hrvatske psihološke komore te Antonio Jurčev, glavni tajnik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola i ravnatelj OŠ Antuna Gustava Matoša u Zagrebu.

ZAOBIŠLI PROVJERE DOBI Krah prve zabrane! Klinci u Australiji već izigrali pravila: Šminka, VPN-i i lažni selfiji

'I djeca i roditelji nisu svjesni rizika'

Pravobraniteljica Tatjana Katkić Stanić istaknula je kako Hrvatska u zaštiti djece u online prostoru ima još puno posla.

- Sigurno ima puno prostora za pozitivne promjene i pomake. Ono što je dobro da se počelo o tome govoriti javno, da govore osobe koje donose politike u ovom području i da zaista očekujem jedan široki dijalog stručnjaka i donositelja politika i zaista donošenje akcijskog plana i svih ostalih dokumenata koji su potrebni - kazala je.

Dodaje da su i roditelji često nesvjesni posljedica dugotrajnog boravka djece na mobitelima.

PRVI U SVIJETU Mlađi od 16 u Australiji bez društvenih mreža: 'Odjavili su me, iznenada, to mi se ne sviđa'

- Nama su istraživanja pokazala da u stvari svaki peti roditelj nema kontrolu nad tim što dijete radi dok je na društvenim mrežama. Svako sedmo dijete uspostavlja kontakt i inicira kontakt nakon što je upoznao drugu osobu preko društvenih mreža da pritom ništa ne zna o toj osobi što predstavlja visoki sigurnosni rizik. To su sve pokazatelji koje ukazuju da u stvari niti djeca nemaju dovoljnu svijest o tome, a niti roditelji koji su opasnosti na društvenim mrežama. Roditelji često i sami potiču objavljujući neke privatne slike za neke događaje koje žele podijeliti - navela je.

Posebno je istaknula prijedloge mreže mladih savjetnika pravobranitelja, koji predlažu ograničavanje pristupa društvenim mrežama mlađoj djeci i snažne programe prevencije u školama i među roditeljima.

- Sama mreža mladih savjetnika pravobranitelja je u stvari u svojim raspravama i prijedlozima predložila da se na neki način ograniči korištenje društvenih mreža djeci mlađe životne dobi, da se u stvari jakim programima prevencije koji bi bili usmjereni i na djecu u školama, ali i na roditelje, na nastavnike, senzibilizira na sve opasnosti koje postoje na internetu - istaknula je.

PRVA NA SVIJETU Australija zabranila mlađima od 16 društvene mreže. S interneta izbrisano više od milijun profila

'Prvi mobitel nije stvar godine, nego djetetove zrelosti'

Tea Čičić iz Centra za sigurniji internet poručuje da se dob za prvi mobitel ne bi trebala određivati kalendarski.

- To nije nešto, ja bih rekla, što se računa u godinama. Dakle, stvar je u kapacitetima djeteta. Ono što nam istraživanja pokazuju danas je da u Hrvatskoj djeca obično dobivaju prvi mobitel oko osme godine - navela je.

Naglašava da se rizici ne skrivaju samo na društvenim mrežama.

- Često pričamo o društvenim mrežama i uvijek nam je fokus na društvenim mrežama, međutim postoje brojne druge aplikacije koje jednako tako imaju prisutne rizike na njima. I aplikacije za dopisivanje, i prostor online video igara, virtualna stvarnost i slično. Dakle, sve su te platforme jednako zapravo rizične kao društvene mreže - istaknula je.

NOVI ZAKON Australija zabranila društvene mreže mlađima od 16 godina! 'Pred nama je puno problema'

Djeca danas najviše koriste TikTok i Snapchat, dodaje.

- Po pitanju aplikacija, odnosno društvenih mreža, najviše koriste TikTok i Snapchat, međutim, veliki je broj djece koji igra online video igre. Ponavljam, online video igre jednako tako imaju mogućnosti chata, gdje je također moguća interakcija s nepoznatim osobama - ustvrdila je.

'Nerealni prikazi stvaraju anksioznost, algoritmi ciljaju djecu'

Psihologinja Ella Selak Bagarić upozorava da upravo nerealni prikazi života na mrežama snažno utječu na dječje mentalno zdravlje.

- Mi naravno imamo jednu tendenciju socijalnog uspoređivanja. I onda ako to vidi djevojčica koja već je u jednoj ranjivoj fazi života, kada se javlja i nekakva svijest, dakle, to je sve jedna razvojna determinanta, onda se javlja i anksioznost. I sad to niz godina jednakog istraživanja pokazuju i da su dječaci, dakle, dečki ulaze u socijalno uspoređivanje, pa onda znate da dolazi i do preekscesivnog vježbanja - pojašnjava.

Posebno upozorava na dizajn platformi.

- U velikim korporacijama rade visoko educirani stručnjaci, inženjeri, najbolji na svijetu. Oni su zapravo s druge strane, neprijatelj djetetu i rade sve da svjesnu pažnju djeteta zaobiđu. Da bi to dijete provelo sate i sate na društvenim mrežama. One nude jedan sadržaj u kojem vi možete biti pasivni, dakle vi ste pasivni promatrač toga, nema potrebe za nekakvom aktivacijom - navela je.

ZABRANA TEHNOLOGIJE Australija zabranjuje društvene mreže mlađima od 16 godina: Oprah Winfrey pohvalila potez

Smatra da je nužno političko djelovanje koje će jasno stati iza roditelja.

- Ako politika i društvo ne kažu, 'mi stojimo iza roditelja u tome da odgajaju svoju djecu' i napravit ćemo zakonske okvire u tome da roditelj ima podršku kad kaže, ovo sad nije pitanje da ti jedini u razredu nemaš mobitel, nego je to pitanje politike i zakona, onda smo dali podršku roditeljstvu u tome i moć autoritetu roditelja da kaže sad ćemo ti naći neke druge aktivnosti kojima ćeš se baviti - kazala je.

'Mobitele smo zabranili još prije 12 godina'

Ravnatelj Antonio Jurčev otkrio je da su u OŠ Antuna Gustava Matoša pravila uveli mnogo prije aktualnih rasprava.

- Mi smo to još davno napravili, prije nekih 12 godina. Više-manje uspješno funkcionira. Ponekad netko prekrši pravilo, onda mu se tako kažu privremeno oduzme mobitel, roditelji to isti dan najčešće preuzmu, na neki način su ih upozoreni od strane razrednika za tako ponašanje - napominje.

Iako nekima pravila nisu po volji, Jurčev kaže da roditelji na kraju ipak razumiju svrhu.

PATI I MENTALNO ZDRAVLJE Djeca koja dobiju mobitel prije 12. godine imaju veći rizik za brojne zdravstvene probleme

- Naravno da ima nekad roditelja koji nisu s time u potpunosti zadovoljni, ali mislim da ipak na kraju shvate da smo mi tu zbog toga da im pomognemo i da zapravo i djeci damo neku poruku. Tako da ja mogu reći da dosta uspješno to primjenjujemo.

Škola je posljednjih godina uvela i vlastite aktivnosti kako bi učenike odmaknula od ekrana.

- Ono što smo mi uveli, prije dvije-tri godine, imamo školski radio, dakle napravili smo jedan radijski studio, puštamo glazbu, nekakav njihov program. Na neki način pokušavamo im to učiniti malo i svrsishodnije i zabavnije. Tako da ih na neki način i potičemo da se više druže. Kad govorimo o samim društvenim mrežama, tu je dosta bitno da će roditelji i u budućnosti morati sve više odgovornosti preuzimati za korištenje tih društvenih mreža, a škole će tu biti prvenstveno za preventivu, za edukaciju i za pomoć - zaključio je.