Na simpoziju o pravima pacijenata upozoreno je na stigmatizaciju i predrasude, uz porast anksiozno-depresivnih poremećaja i potrebu jače zaštite ljudskih prava.
IZLOŽENI STIGMATIZACIJI
Stručnjaci: Osobe s duševnim smetnjama češće su same žrtve nego počinitelji kaznenih djela
Čitanje članka:
2
min
Osobe s duševnim smetnjama i dalje su izložene stigmatizaciji, a jedan je od najvećih izazova zaštita njihovih prava, uz istodobno suzbijanje predrasuda da predstavljaju opasnost za društvo, istaknuli su u ponedjeljak stručnjaci na simpoziju u Klinici za psihijatriju Vrapče. U javnosti se često stvara pogrešan dojam da su osobe s duševnim bolestima sklonije nasilju i kaznenim djelima, iako podaci pokazuju suprotno, izjavio je forenzički psihijatar Goran Arbanas u prigodi održavanja međunarodnog simpozija "Prava osoba s duševnim smetnjama – jučer, danas, sutra".
Arbanas: Duševni bolesnici vrlo rijetko čine kaznena djela
"Duševni bolesnici vrlo rijetko čine kaznena djela. Procjenjuje se da svega četiri do šest posto počinitelja kaznenih djela ima duševnu bolest. Puno su češće žrtve kaznenih djela nego njihovi počinitelji", istaknuo je.
Osim stigme prema osobama s duševnim smetnjama, Arbanas kaže da postoji i stigma prema psihijatrijskim lijekovima te stručnjacima koji rade u području mentalnog zdravlja.
"Zato je naša stalna borba zaštita prava osoba s duševnim smetnjama u najširem smislu", poručio je.
Klinika za psihijatriju Vrapče trenutačno na bolničkom liječenju skrbi za između 500 i 550 pacijenata, a dodatno provodi liječenje kroz dnevne bolnice i ambulantne programe.
Govoreći o prisilnoj hospitalizaciji, Arbanas je pojasnio da se ona primjenjuje kada osoba zbog teže duševne smetnje ugrožava vlastiti ili tuđi život, dok se kod forenzičkih pacijenata odnosi na osobe koje su počinile protupravno djelo u stanju neubrojivosti.
Dodao je da u Hrvatskoj više ne postoji cjeloživotni smještaj u psihijatrijskim ustanovama te da je cilj rehabilitacija i uključivanje pacijenata u zajednicu kroz organizirano stanovanje ili sustav socijalne skrbi.
Ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče Petrana Brečić rekla je da simpozijem žele obilježiti Nacionalni dan prava osoba s duševnim smetnjama i skrenuti pozornost na jednu od najranjivijih skupina pacijenata.
"U skrbi za osobe s duševnim smetnjama nastojimo graditi odnose koji istodobno čuvaju njihova ljudska prava i dostojanstvo", istaknula je.
Podsjetila je da je inicijativa za obilježavanje Nacionalnog dana prava osoba s duševnim smetnjama potekla upravo iz te klinike te da Hrvatska ima poseban Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.
Brečić: Bilježimo porast anksiozno-depresivnih poremećaja
Brečić je ocijenila i da nema porasta teških psihijatrijskih bolesti poput shizofrenije i drugih psihotičnih poremećaja, ali da stručnjaci posljednjih godina bilježe snažan rast poremećaja povezanih sa stresom.
"Bilježimo porast anksiozno-depresivnih poremećaja i poteškoća prilagodbe suvremenom načinu života. To je odraz društvenog konteksta i sve većih zahtjeva kojima su ljudi izloženi", rekla je.
Psihijatar Marko Ćurković upozorio je i na pojedine izazove u području forenzičke psihijatrije, posebice kada zakonska ograničenja trajanja prisilnog liječenja mogu doći u koliziju s procjenom rizika za pojedinog pacijenta.
Kazao je da Ministarstvo pravosuđa priprema izmjene zakonodavnog okvira te da se sve više prepoznaje potreba zaštite prava osoba s duševnim smetnjama izvan zdravstvenih ustanova.
"Psihijatrija se sve više okreće zajednici. Naši pacijenti većinu života provode izvan bolnice i zato je važno promišljati kako zaštititi njihova prava i slobode upravo u zajednici", rekao je Ćurković.
Simpozij je održan povodom Nacionalnog dana prava osoba s duševnim smetnjama, 6. lipnja.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
