Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar istaknuo je važnost energetske sigurnosti i domaće proizvodnje, naglašavajući da trenutna situacija s cijenama energenata može potaknuti pozitivne promjene u Hrvatskoj
Rast cijena energenata, izazvan ratom SAD-a i Irana, sve je veći pritisak na hrvatsko gospodarstvo. Posebno zabrinjava cijena dizela koja se na međunarodnim tržištima približava rekordnim razinama. O energetskoj sigurnosti, domaćoj proizvodnji energije, gospodarenju otpadom i planovima za razvoj industrije govorio je ministar gospodarstva Ante Šušnjar u emisiji A sada, Vlada. Cijena nafte u posljednja je dva tjedna porasla oko 25 posto, dok je od početka rata SAD-a i Irana rast dosegnuo oko 60 posto. Šušnjar je posebno upozorio na situaciju na tržištu dizela.
- Ne samo da je porasla nafta, nego imamo rekordno visoke cijene dizela. To je jedan od najvećih problema. Burze su jutros otvorene s cijenom od 1550 dolara po toni. Rekord je bio 1580 na početku krize. Približavamo se toj granici koja će, po svemu sudeći, biti premašena - rekao je.
Ministar smatra da Hrvatska trenutačno relativno dobro stoji kada je riječ o proizvodnji energije, ali upozorava da domaća proizvodnja još nije dovoljna za pokrivanje svih potreba. Jedan od ciljeva novog Nacionalnog plana razvoja industrije bit će zato poticanje ulaganja u energetsku samodostatnost. Vlada istodobno radi na programima razvoja proizvodnje energije iz geotermalnih izvora, dok je donesen i Zakon o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe.
Prema Šušnjarovim riječima, realizacija tih projekata dugoročno bi Hrvatskoj mogla omogućiti da postane neto izvoznik energije.
- Energija je glavni preduvjet za razvoj svih grana društva: industrije, obrazovanja, zdravstva. Danas postavljamo pitanje koja je cijena energije, a kada ostanemo bez energije, samo se pitamo kada će doći. Sigurnost opskrbe jedan je od ključnih elemenata energetske politike - istaknuo je.
Vlada, dodao je, pokušava pronaći ravnotežu između sigurnosti opskrbe energijom i očuvanja konkurentnosti gospodarstva, socijalne kohezije i životnog standarda građana.
- Nadamo se da neće doći do eskalacije sukoba jer svatko normalan priželjkuje da će doći do smirivanja. Radi se o eksternim šokovima i zasad se prilično dobro s njima nosimo - rekao je.
Ministar se osvrnuo i na problem gospodarenja otpadom. Hrvatska, prema njegovim riječima, trenutačno nema nijednu energanu na otpad, dok ih u Europi postoji oko 500 – približno 400 za neopasni i 100 za opasni otpad. Kao primjer drugačijeg pristupa naveo je Sloveniju, gdje se u takve svrhe koriste i termoelektrane. Smatra da bi lokacije postojećih termoelektrana, uz razvijenu toplovodnu mrežu, mogle biti pogodne za izgradnju energana na otpad.
- Sjećam se slogana otpad nije smeće. Otpad je gorivo i ne trebamo bježati od toga. Problem u Gospiću je malo prenapuhan, ali ako će rezultirati sustavnim rješavanjem otpada i izgradnjom energane, to možemo pretvoriti u nešto najbolje što nam se dogodilo - rekao je.
Govoreći o ilegalno odloženom otpadu u Gospiću, Šušnjar je rekao da su uvoz i postupanje s takvim otpadom kriminal te da konačnu odluku o odgovornosti trebaju donijeti pravosudna tijela.
- Ovo je problem koji je pao Vladi u krilo i Vlada će ga riješiti, kao i jako puno drugih problema za koje nije bila nadležna pa, kada toliko eskaliraju, dođu Vladi u krilo i riješe se. Tako će i ovo biti riješeno - poručio je.
Šušnjar smatra da Hrvatska treba što prije krenuti u izgradnju energane na otpad. Procjenjuje da bi takav objekt mogao biti izgrađen i operativan u roku od dvije godine, uz uvjet da zadovoljava najviše ekološke i zdravstvene standarde.
- Ako ljudi nisu za energanu u svom susjedstvu, gradu ili županiji, prestanimo skupljati otpad, onaj koji mi proizvodimo doma, pa ćemo vidjeti što će se dogoditi. To je zbrinjavanje onoga što svatko od nas proizvodi. Imamo hiperprodukciju otpada - rekao je.
Kao primjer sustavnijeg odnosa prema otpadu izdvojio je Japan, gdje se, kako je rekao, otpad organizirano prikuplja, odvaja i reciklira. Hrvatska, smatra, takvu kulturu još nije dovoljno razvila, zbog čega se dio prikupljenog otpada izvozi u druge zemlje.
Govoreći o velikim energetskim projektima i protivljenju njihovoj izgradnji, ministar se osvrnuo i na Nuklearnu elektranu Krško te koristi koje od nje ima lokalna zajednica.
- Kod nas se svi protive svemu. NE Krško donosi toliko prihoda svojim građanima, a ne daj Bože da se nešto dogodi, svi tu imamo problem. Krško je najbogatija općina bivše države, imaju ekološku poljoprivredu izvan ograde elektrane, ali mi smo najpametniji - rekao je Šušnjar.
Jedna od tema razgovora bio je i Nacionalni plan razvoja industrije do 2034. godine. Među glavnim ciljevima plana je povećanje produktivnosti, posebno u prerađivačkoj industriji.
- Naši ciljevi su konkurentna, izvozno orijentirana, čista i dekarbonizirana te otporna industrija. Tu prije svega mislim na proizvodnju hrane i obrambenu industriju. Energane se upravo uklapaju u taj plan. To je jedna od bitnih sastavnica proizvodnje - rekao je.
Prema podacima koje je iznio Šušnjar, prerađivačka industrija sudjeluje s više od 85 posto u hrvatskom izvozu te čini oko četvrtine prihoda i zaposlenosti realnog sektora.
Zbog toga je, poručio je, potrebno nastaviti njezinu modernizaciju, povećavati produktivnost i stvarati proizvode veće dodane vrijednosti. Cilj je postupno prelaziti prema tehnološki složenijim proizvodnim procesima i industriji koja će biti otpornija na vanjske gospodarske šokove.
24sata © 2026
