Panel o prijedlogu Zakona o obnovi oštećenih zgrada organizirala je u srijedu Hrvatska udruga proizvođača toplinsko fasadnih sustava. Panelisti su naglasili problem neodržavanja zgrada i neulaganja u nekretnine
PANEL O ZAKONU O OBNOVI:
'Svašta se radilo u nedostatku svijesti rizika od potresa i zato su posljedice u Zagrebu strašne'
Više od trećine stambenih jedinica u Zagrebu, ali i općenito u Hrvatskoj, sagrađene su prije 1964. i nisu projektirane za djelovanje potresa. Neupotrebljive zgrade u Zagrebu to najbolje pokazuju, centar Grada je najviše pogođen, istaknuo je u srijedu Josip Atalić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu na panel diskusiji o prijedlogu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom.
Usporedbe radi podsjetio je na potres 1996. godine u Stonu, kada je oštećeno 1900 građevina, istaknuvši kako je potresom 22. ožujka u Zagrebu, Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj županiji oštećeno 25.000 objekata, od čega samo u Zagrebu 24.000.
POGLEDAJTE VIDEO: Potres u Zagrebu
Pokretanje videa...
01:45
Naglasio je kritičnu infrastrukturu bolnica, škola, vrtića, povijesne baštine.
- Većina zgrada je premašila vijek trajanja. Mi smo radili nacionalnu procjenu rizika 2014.i 2018. i samo pet posto zgrada u Zagrebu je građeno po važećim normama. Sve škole koje su rađene do 1964. nisu sigurne i to je realnost - naglasio je istaknuvši Italiju kao dobar primjer zemlje koja je promijenila svijest o potresima i svojim objektima.
- Talijani su napravili preokret 2002. kad je srušena škola i kad su djeca poginula. Nisu više pričali o promjenama zakona, priručnicima, nego se krenulo u ulaganje i konstrukcijsko jačanje škola. Shvatili su da je preventivno ulagati isplativije - rekao je Atalić naglasivši kako je s kolegama s Fakulteta sate i sate proveo raspravljajući što raditi u obnovi, da li samo kozmetički "zakrpati" zgrade ili ići na maksimalnu sigurnost.
- Nije realno ići u maksimalnu sigurnost jer nam zgrade nisu takve pa smo se pokušali prilagoditi. Konzultirajući se i s kolegama iz Italije i Švicarske odlučili smo se za razine obnove. Ali bilo nam je bitno tko će donijeti tu odluku, iza te odluke je teško stati. Iz Ministarstva su htjeli da to donese Sabor i zato je intencija bila ići prema Zakonu - rekao je.
A način obnove, koji je uvršten u prijedlog Zakona, uključuje četiri razine. Prva uključuje popravak nekonstrukcijskih elemenata, manje popravke dimnjaka, pokrova, pregradnih zidova... Druga bi obuhvaćala višestambene objekte i kuće, a uključuje popravak ili zamjenu konstrukciji dijelova, treća se odnosi na pojačanje konstrukcije javnih zgrada, a četvrta je cjelovita obnova i to najbitnijih zgrada kao što su bolnice, vrtići, škole.
Građevinski fakultet, dodao je, objavio je i Urgentni program potresne obnove, kao priručnik za građevinska tehnička rješenja, sanaciju krovišta, dimnjaka, zabatnih zidova, u kojem su navedeni konkretni primjeri i troškovnik.
Atalić je naglasio kako o potresima, posljedicama i rizicima stalno treba pričati jer nam uvijek prijeti opasnost, a vrlo brzo o tome prestanemo razmišljati.
- Brzo zaboravljamo. U Albaniji je bio ovakav sličan potres i nakon tri mjeseca još jači, pogodio je sve one kozmetičke sanacije i stručnjaci su, nažalost, završili u zatvoru - istaknuo je.
Na kraju je ipak sretan, dodao je, što se Zakon nije donio u ovom kaotičnom razdoblju.
Panel o prijedlogu Zakona organizirala je Hrvatska udruga proizvođača toplinsko fasadnih sustava (HUPFAS) u suradnji s HGK. Iako je prijedlog Zakona trebao predstaviti Željko Uhlir, tajnik Ministarstva graditeljstva, on je u zadnji tren javio da neće doći jer ga je premijer zvao na sastanak zbog donatorske večere oko potresa.
Svi panelisti naglasili su kako su posljedice potresa strahovite zbog lošeg održavanja zgrada, nadogradnji, adaptacija i premalog ulaganja.
- Svašta se radilo u nedostatku svijesti rizika od potresa - istaknuo je Atalić.
Ivica Rovis iz Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba nezadovoljan je jer Grad nije bio uključen u izradu Zakona.
- Bio sam imenovan u savjet za izradu zakona, dobili smo neku verziju, a onda tri tjedna muk i nismo bili uključeni. Konačnu verziju dobili smo 12 sati prije samog puštanja u javnu raspravu. Nismo zadovoljni jer nisu ispunjena sva očekivanja i dat ćemo svoje primjedbe - istaknuo je naglasivši kako oni poznaju Grad u njegovu dušu te su imali ideju kako pristupiti obnovi.
Govoreći o iznosima obnove, istaknuo je kako se treba zapitati koliko svi kao društvo koštaju Grad svojim nečinjenjem.
- Kao što je profesori Atalić istaknuo, Građevinski fakultet je 2014. godine napravio protupotresnu studiju i dostavio je ministarstvu, nitko nije reagirao, ni jedan zakonski propis se nije promijenio, kao niti svijest svih - istaknuo je dodavši kako je Grad 2013. godine krenuo u smjeru energetske obnove, no da je 2018. direktiva EU promijenjena na način da je potrebno raditi i protupotresnu i protupožarnu obnovu.
- Na to nismo reagirali i to je pogreška nas svih. To ne znači da bi posljedice potresa bile manje, ali bi sigurno bili barem svjesni da nam se tako nešto može dogoditi i da će se ponoviti - rekao je.
Grad Zagreb, naglasio je, uplaćuje od 2007. godine sredstva u Fond solidarnosti kojima se pomaže općinama i županijama koje same po sebi ne mogu funkcionirati i prijedlog je bio da se jedan dio tog iznosa iskoristi za obnovu Grada.
- Od 2007. u taj Fond uplaćeno je preko 10 milijardi kuna, a samo prošle godine 858 milijuna kuna da bi ostale općine i županije mogle funkcionirati. I mi smo tražili da uplaćujemo i dalje novac, ali ne više u taj Fond solidarnosti nego u Fond za obnovu Zagreba. Naime, prema Zakonu Grad Zagreb iz Fonda solidarnosti ne može uzimati sredstva i mislimo da bi sad te druge općine, gradovi i županije trebale biti solidarne prema nama i da taj novac ostane Zagrebu. Prijedlog je bio i da u taj Fond i država uplati novac i dakako EU fondovi su dobrodošli - istaknuo je dodavši kako bi se iz tog Fonda onda koristila sredstva na način Grad sanira svoje građevine, država svoje, a da se višestambene zgrade podijele na dvije kategorije - na povijesno-urbanu cjelinu (centar, Kaptol, Gornji i Donji grad) te podsljemenski dio.
- Razmišljali smo kako pomoći građanima u podsljemenskoj zoni i ideja je bila, s obzirom da su sami gradili kuće, da njima pomognemo s jednim fiksnim dijelom, s 10, 20, 30 posto i na taj način im omogućimo da pristupe sami obnovi - rekao je dodavši kako je za povijesno-urbanu cjelinu situacija drugačija i za taj dio je u Zakonu, na prijedlog Zagreba, uvršten program cjelovite obnove.
Davor Trupković u ime Ministarstva kulture naglasio je kako određeni modeli obnove na određenim zgradama nisu mogući jer se radi o zaštićenim kulturnim dobrima.
- Brojne europske zemlje koje su izložene potresima vrlo jasno su rekle kroz svoj zakonski okvir da naprosto kulturna i pojedinačna zaštićena kulturna dobra ne mogu postići takav nivo zaštite i toga moramo svi biti svjesni, inače ćemo zagrebačku Katedralu cijelu obući u beton. Mogu se napraviti poboljšanja, ali naprosto povijesne građevne imaju svoje limite - naglasio je istaknuvši kao velik problem neriješene imovinsko-pravne odnose i loš odnos prema nekretninama.
- 1941. dolazi do oduzimanja nekretnina u vlasništvu Židova, 1945. dolazi do promjene vlasništva, veliki stanovi se preoblikuju, tu su novi zidovi, razbijaju se pročelja i sve je to dovelo do toga da imamo situaciju da je znatno oslabljen konstrukcijski sustav na zgradi. 1991. smo možda propustili priliku da to vratimo stvarnim vlasnicima, koji su svjesni ulaganja. Za nekoliko tisuća maraka su se kupili stanovi, 60 godina im je država ili grad ulagala u taj stan i nisu imali tu svijest o ulaganju i održavanju i sada se dogodilo to što se dogodilo - naveo je Trupković.
Stipe Tutić iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode istaknuo je kako je u središnjem dijelu Grada 19.150 objekata, a 370 su zaštićena kulturna dobra.
- Oko 1250 objekata je označeno crvenom ili narančastom naljepnicom na prostoru Gornjeg, Donjeg Grada i Kaptola što nam govori da će konzervatori morati donijeti odluke koje neće biti lagane. Problemi nisu od jučer, potres je samo ogolio situaciju, od činjenice da imamo razlomljene imovinsko-pravne odnose, do toga da kao društvo generalno nismo naučili biti odgovorni prema vlastitoj imovini - istaknuo je naglasivši kako niti jedan postojeći zakonski okvir od potresa nije stavljen van funkcije te da pojedini građani rade po njima, ne čekaju donošenje Zakona.
Tihomil Matković iz Društva arhitekata Zagreb, istaknuo je kako sam zakonski okvir treba prvenstveno reći na koji način će se financirati obnova, a manje ulaziti u segmente opisa tehničkih postupaka.
- Postoji zakonski okvir i mi znamo kako moramo raditi. Ali ovaj Zakon mora reći na koji način će uravnoteženo, socijalno prihvatljivo država pomoći ljudima koji će ući u sanaciju - rekao je dodavši kako treba ići u cjelovitu obnovu Donjeg Grada, ali se ne smiju zanemariti potrebe podsljemske zone i obiteljskih kuća.
- Zakon je njima čak i bio kvalitetnije okrenut na način da su predviđene izgradnje zamjenskih kuća dok nisu zamišljene izgradnje zamjenskih stanova, a mislim da će biti takvih potreba. Smatram da nam je dobar trenutak da grad i država u centru osigura zgrade za zamjenske stanove jer nije dobro iseljavati ljude iz centra u Podbrežje na određeni broj godina jer se može desiti da će neke zgrade biti gotove tek za 10 godina. Obitelj koja iseli iz Centra u Podbrežje na duži period automatski mijenja sve svoje navike, djeca moraju u drugu školu i slično. Trebaju nam takve zgrade, ali mislim da je dobro da razmišljamo da ih imamo i u centru - istaknuo je.
Ne slaže se s konstatacijama državnog tajnika Željka Uhlira da nijedna zgrada neće morati biti srušena.
- Ja ne bih to tvrdio, štoviše bit će toga i više od nekoliko - rekao je.
Naglasak na neulaganje u vlastite nekretnine stavio je i Andrija Mihić iz Udruženja upravitelja grada Zagreba.
- Kad se ljudima pokvari auto svi su spremni uzeti jedan dan godišnjeg i otići na servis i potrošiti nekoliko tisuća kuna, a kad je nešto na zgradi onda svi izbjegavaju dan godišnjeg ili povećati iznos doprinos za pričuvu kako bi se te stvari rješavale - rekao je dodavši kako se nadao da će se ovim zakonskim rješenjem upraviteljima zgrada dati alate kako bi lakše mogli postupati što se tog pitanja tiče.
- Ne znam na koji način ćemo uspjeti privoljeti neke ljude koji nisu ni do sad bili spremni da izdvoje značajna sredstva za obnovu zgrade. U Hrvatskoj je bilo uvriježeno mišljenje da je stanovanje besplatno, a nikad nije bilo nego se plaćalo iz nekih drugih izvora - rekao je Mihić koji predlaže da država ili grad za obnovu zgrada osigura sredstva i da neki rok da se ta sredstva vrate.
- Ako se ne vrate onda da država ili grad postanu vlasnici te nekretnine - istaknuo je.
Anđelko Ferek Jambrek, zamjenik župana Krapinsko-zagorske županije, istaknuo je kako u toj županiji 28 obitelji ne može u svoje domove. 28 kuća označeno je crvenom naljepnicom.
- I njima su mjesec, dva ili tri vječnost. To su ljudi koji imaju imaju kuće, kredite, domaće životinje i sad žive u termama Jezerčica, bungalovima od 50 kvadrata. Ljudi ne mogu čekati, sve to skupa dugo traje. Mi želimo pomoć i pomažemo, plaćamo im smještaj, ali to košta, a praktički nemamo ništa - rekao je dodavši kako je država za obnovu kuća već i mogla osigurati sredstva jer tu stvar nije komplicirana kao kod zaštićenih kulturnih dobra.
Istaknuo je i što u Zakonu treba doraditi.
- Morate imati suglasnost vlasnika, suvlasnika, a imate situaciju da je vlasnik kuće umro prije 15 godina, a to se nije raščistilo. Ili ako nije legalizirano, ne predviđa se da se njima pomaže. Treba promijeniti druge zakone da se i njima pomogne pa da onda, dakako, legaliziraju - rekao je.
Tea Helmen Jukić iz HUP-a istaknula je kako su oni kao socijalni partneri Vlade aktivno uključeni u proces donošenja Zakona, a naglasila je potrebu edukacije svih dionika koji će sudjelovati u obnovi.
- Ne vidimo još u Zakonu formiranje Zavoda, a smatramo da nezavisno, stručno tijelo kakvo je bilo u Dubrovniku, je dobro.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
