Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
FAO‑v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u ožujku u prosjeku 128,5 bodova, poskočivši za 2,4 posto u odnosu na veljaču, prema revidiranom podatku
Cijene hrane ponovno su porasle u ožujku, uz oštro poskupljenje biljnih ulja i šećera zbog očekivanog preusmjeravanja poljoprivrednih sirovina u proizvodnju goriva u uvjetima zastoja u tranzitu nafte i derivata kroz Hormuški tjesnac, izvijestila je u petak agencija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu FAO.
FAO‑v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u ožujku u prosjeku 128,5 bodova, poskočivši za 2,4 posto u odnosu na veljaču, prema revidiranom podatku. U veljači cijene su bile porasle prvi puta od kolovoza prošle godine, i to za 1,1 posto. Godišnja usporedba pokazuje da su cijene hrane u ožujku bile više za jedan posto.
Rast cijena u ožujku odražava prije svega utjecaj rata na Bliskom istoku i posljedičnog skoka cijena energije i umjetnih gnojiva. Trgovci očekuju preusmjeravanje određenih prehrambenih namirnica u proizvodnju etanola i biodizela, ali i smanjenje pojedinih usjeva zbog viših troškova proizvodnje.
U takvim je uvjetima u ožujku najviše poskupio šećer, za čak 7,2 posto u odnosu na veljaču, uz očekivanja trgovaca da će u uvjetima skoka cijena nafte na svjetskim tržištima najveći svjetski izvoznik Brazil veći dio šećerne trske iz nadolazeće žetve usmjeriti u proizvodnju etanola. Oštro su poskupjela i biljna ulja, za 5,1 posto. Suncokretovo ulje poskupjelo je zbog kontinuirano tijesne opskrbe iz regije Crnog mora, a palmino i repičino ulje prije svega zbog skoka cijena nafte i očekivane snažnije potražnje za repicom u sektoru proizvodnje biodizela.
Žitarice su također osjetno poskupjele, za 1,5 posto u odnosu na veljaču, uz skok cijena pšenice zbog prognozirane suše u SAD‑u i očekivanja o slabije sjetve u Australiji pod utjecajem viših cijena umjetnih gnojiva.
Rast cijena donekle su obuzdali dobri uvjeti u Europi i natjecanje među izvoznicima u uvjetima još uvijek stabilne opskrbe. Cijene kukuruza tek su blago porasle budući da je obilna ponuda prevagnula nad strahovanjima zbog viših cijena umjetnih gnojiva i veće potražnje u proizvodnji etanola.
Mlijeko i mliječni proizvodi poskupjeli su prvi puta od srpnja prošle godine, i to za 1,2 posto, odražavajući prije svega rast cijena mlijeka u prahu i maslaca, koje su prevagnule nad nižim cijenama sira. Poskupjelo je i meso, za 1,0 posto. Snažna sezonska potražnja podigla je cijene svinjetine u Europskoj uniji, a govedina je poskupjela zbog smanjenog izvoza iz Brazila.
U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je povisio prognozu o proizvodnji žitarica u 2025. godini na 3,036 milijarde tona, što bi značilo da je porasla za 5,8 posto u odnosu na 2024. U 2026. proizvodnja pšenice mogla bi se pak smanjiti za 1,7 posto, na 820 milijuna tona, procijenili su u FAO‑u, ali bi se trebala zadržati iznad prosjeka u proteklih pet godina.
Niže cijene i nepovoljni vremenski uvjeti trebali bi ograničiti proizvodnju pšenice u EU, Rusiji i SAD-u. U Indiji trebala bi dosegnuti najvišu razinu otkada se objavljuju podaci, a u Iranu, Turskoj i širom sjeverne Afrike bit će bolja nego lani zahvaljujući pojačanim padalinama. FAO ipak upozorava da sukob na Bliskom istoku i posljedični pritiskak visokih cijena energije i umjetnih gnojiva na troškove proizvodnje i opskrbne lance unosi pojačanu neizvjesnost u prognozu, osobito za predstojeću sjetvu na južnoj hemisferi i proljetnu sjetvu na sjevernoj.
Manje marže, koje odražavaju više cijene inputa i stagnirajuće ili niže cijene, također bi mogle utjecati na odluku poljoprivrednika o sjetvi kukuruza u zemljama sjeverne hemisfere, dok poljoprivrednici razmatraju prelazak na usjeve koji zahtijevaju manje umjetnih gnojiva, dodaju, istaknuvši ipak da je razmjer tog utjecaja i dalje neizvjestan.
Svjetska potrošnja žitarica trebala bi pak u sezoni 2025/2026. porasti za 2,4 posto, na rekordnih 2,945 milijardi tona, pokazuju nove FAO‑ve procjene, odražavajući očekivani skok u potrošnji krupnozrnatih žitarica.
Zalihe bi do kraja sezone u srpnju ove godine trebale biti za 9,2 posto veće nego na njezinom početku i dosegnuti rekordnih 951,5 milijuna tona, izračunali su u najnovijem izvješću. Nova prognoza odražava veće zalihe u Europskoj uniji zbog sporijeg tempa izvoza i veće zalihe u Iranu zbog pojačanog uvoza, napominju. Trgovina žitaricama trebala bi u tekućoj sezoni porasti za 3,6 posto, pokazuju nove procjene, na 505,3 milijuna tona.
24sata © 2026
