Popis bodova potrebnih za upis u srednje škole u 2025. pokazuje kako sve bolji učenici upisuju tehničke i ekonomske škole, a gimnazijski programi u malim gradovima nisu popularni kao u Zagrebu
PRED OSMAŠIMA VELIKA ODLUKA
Ovo je popis bodova za upis u sve srednje škole! Za gimnaziju u ZG-u 73 boda, a u Sisku - 42!
Čitanje članka:
5
min
Osmaši i njihovi roditelji polako počinju s pripremama za upise u srednje škole. Škole počinju pripremati profesionalnu orijentaciju, a u ožujku će se pisati i nacionalni ispiti. Ti rezultati, kažu u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, trebaju poslužiti kao putokaz učenicima u izboru srednje škole. Ako, primjerice, nisu dobro napisali matematiku, trebali bi birati školu koja je više usmjerena na druga područja.
No to baš tako i ne funkcionira. Učenici biraju škole i područja koja su im zanimljiva, ali i koja su "trendi", ili škole u koje im idu prijatelji, ili su im relativno blizu kuće. No glavni kriterij upisa su ocjene, odnosno upisni bodovi. Točan broj bodova koje imaju učenici će znati tek kad se u lipnju otvori aplikacija e-upisi, sa svim bodovnim pragovima i bodovima koji se dobivaju od ocjena, natjecanja, posebnih kriterija itd. Srednje škole i ranije objavljuju svoje uvjete za upise, kao i bodovne pragove, dakle - minimalni broj bodova s kojima se učenici uopće mogu prijaviti.
OVDJE provjerite bodovne pragove za sve srednje škole u Hrvatskoj (prema podacima za upis iz 2025.)
Ocjene donose do 80 bodova
Za tražene škole, posebno u većim gradovima, taj minimalni prag najčešće nije ni približno dovoljan da se upiše željena srednja škola. S druge strane, vrlo mnogo škola, posebno u manjim mjestima s manjim brojem učenika, za velik dio programa uopće nemaju pragove, ili su oni vrlo niski u usporedbi s istim programima u, primjerice, Zagrebu.
Zbog toga smo proučili bodovne liste s najmanjim i najvećim brojem bodova pri upisima 2025. godine, za sve srednje škole u Hrvatskoj. Podsjetimo, učenici na temelju ocjena iz osnovne škole mogu prikupiti maksimalnih 80 bodova (ako su od 5. do 8. razreda prolazili s 5,0). Na bodove od ocjena računaju se i bodovi prijamnih ispita (umjetničke škole, dio gimnazija u Zagrebu), bodovi sa školskih natjecanja te bodovi zbog zdravstvenih i drugih razloga.
Kako se računaju bodovi za upis?
Broj bodova za upis računa se zbrojem općih prosjeka od 5. do 8. razreda (maks. 20 bodova), uz zaključne ocjene iz 7. i 8. razreda iz šest predmeta: hrvatski jezik, matematika, prvi strani jezik te do tri predmeta važna za određeni program (maks. 60 bodova). Na to se dodaju bodovi s natjecanja, bodovi zbog zdravstvenih i sličnih razloga, kao i bodovi s prijamnih ispita, gdje se provode. Za trogodišnje strukovne škole boduje se opći uspjeh od 5. do 8. razreda te hrvatski, matematika i strani jezik u 7. i 8. razredu.
Velike razlike
Upisna lista pokazuje više zanimljivih fenomena. Primjerice, ekonomske i tehničke škole s programima poput tehničara za mehatroniku, robotiku i elektroniku upisuju učenike sa sve boljim ocjenama. Primjerice, za tehničara za električne strojeve i elektroenergetiku u Tehničkoj školi u Slavonskom Brodu minimalni broj bodova za upis bio je 58,17, a maksimalni 79,6. Za tehničara za elektroniku/komunikacije u Pomorsko-tehničkoj školi u Dubrovniku zadnji učenik na listi koji je prošao imao je 66,03 boda, a prvi je imao 82 boda.
Za isto zanimanje u Srednjoj strukovnoj školi Kralja Zvonimira u Kninu trebalo je minimalno 40,7, odnosno najviše 77 bodova.
U Srednjoj školi Ludbreg, za tehničaru za mehatroniku, bilo je dovoljno 47,98. uz maksimalnih 75,68 bodova. A u Zagrebu u najtraženijoj tehničkoj školi, Tehničkoj školi Ruđera Boškovića, za isto zanimanje trebalo je imati minimalno 75,3 boda, a prvi učenik na listi za mehatroniku imao je 81 bod.
Ovako širok raspon bodova rezultat je prvenstveno malog broja učenika na nekom području, no može biti problematičan zbog velike razlike u predznanju s kojim učenici dolaze u srednju školu, govore nam ravnatelji.
Problemi na maturi
Regionalne razlike posebno su vidljive u gimnazijskim programima. Zagreb ima tradicionalno najveći broj učenika koji žele i upisuju gimnazije, ali gimnazijski programi traženi su u svim velikim gradovima. No dok su u Zagrebu zbog navale učenika s apsolutnim peticama u devet gimnazija uveli prijamne ispite, u manjim mjestima gimnazijski program može se upisati i s manje od 50 bodova. Primjerice, opću gimnaziju u Katoličkoj gimnaziji Sisak lani su upisivali učenici s najmanje 40,76 bodova i najviše 80 bodova. Za opću gimnaziju u Srednjoj školi Novska bilo je potrebno od 46,69 do 80 bodova. Za opću gimnaziju u Gimnaziji dr. Mate Ujevića u Imotskom bilo je potrebno od 51,53 do 79,92 bodova.
Za jezični smjer u IV. gimnaziji u Zagrebu bilo je potrebno minimalno 71,84 boda. Za isti program u Gimnaziji Sisak bilo je potrebno 41,74 boda. Dvojezični programi traže nešto niži prag, no treba uzeti u obzir da se nastava dijelom odvija na drugom jeziku. Za prirodoslovno-matematičke smjerove u svim gimnazijama ipak je potrebno više bodova, uglavnom više od 60, a za one bolje i više od 75.
Istodobno, najtraženije gimnazije u Hrvatskoj, poput IV. gimnazije "Marko Marulić" u Splitu, trebalo je minimalno 72,68 i najviše 80,85 bodova. Za I. gimnaziju u Zagrebu nije bilo dovoljno ni 5,0 od 5. do 8. razreda. Učenik koji je upisao s najmanje bodova imao je 83,14, a prvi na listi imao je 90,75 bodova. Za prirodoslovno-matematički smjer u V. gimnaziji u Zagrebu bilo je potrebno od 77,24 do 90,5 bodova.
Za obrtnička minimalno malo bodova
No u privatne gimnazije, naravno - uz plaćanje školarine, može se upisati uz mnogo manje bodova, čak i ispod 60. Problem s ovakvim nerazmjerima vidi se već na početku srednje škole, kao i na državnoj maturi. Naime, učenici koji upisuju gimnazije s lošijim predznanjem od onoga koje se zahtijeva u toj vrsti škole (čak i ako imaju petice), često imaju problema s gradivom i teško im je proći maturu, koja je neophodna za završetak gimnazije.
Zbog toga se sve više učenika odlučuje za ekonomske smjerove jer pružaju solidno obrazovanje za državnu maturu. pa i tu raste broj potrebnih bodova za upis. U Drugoj ekonomskoj školi u Zagrebu, za smjer Referent za poslovnu ekonomiju, minimalni broj bodova za prolaz je bio 65,75, a maksimalni 77,71. Za isti smjer u Srednjoj školi Koprivnica, trebalo je otprilike jednako bodova: 57,28 - 77,29.
Što se tiče trogodišnjih i obrtničkih zanimanja, poput onih u građevinarstvu, konstrukciji instalacija i sl., uglavnom je potreban minimalan broj bodova, u prosjeku od 25 do 50 bodova. Slično je i s trogodišnjim zanimanjima u ugostiteljstvu, primjerice u smjer konobar/konobarica na Ugostiteljsko-turističkom učilištu u Zagrebu upisivalo se s 23,23 do 45,08 bodova. U takva zanimanja spadaju sva ona deficitarna, za koje HZZ godinama daje preporuke za upis, a škole daju stipendije. Primjerice, za mesara stipendije dijele ozbiljne tvrtke, uz mogućnost zapošljavanja. U Strukovnoj školi Pula za trogodišnji smjer mesara bilo je dovoljno 25 do 27 bodova.
Na vrijeme treba provjeriti i traži li željena škola neke posebne zdravstvene uvjete - podsjetimo, za sve strukovne škole potreban je liječnički pregled. Svi ističu i kako ni upis drugog, ili trećeg izbora nije "zauvijek". Kroz prvi razred učenik se može i prebaciti, ako shvati da mu ipak bolje leži neko drugo područje.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
