Venezuelanska oporbenjakinja María Corina Machado ušla je u četvrtak u Bijelu kuće, gdje ju je čekao ručak i sastanak s Donaldom Trumpom. Probat će ga uvjeriti da ona mora vladati Venezuelom
ŽELI NA VLAST
VIDEO Nobelovka Machado u tišini je stigla u Bijelu kuću
Čitanje članka:
2
min
Za razliku od klasičnih diplomatskih posjeta, turneja venezuelanske oporbene političarke Maríe Corine Machado po Washingtonu odvija se gotovo potajno, iza zatvorenih vrata. Nema crvenog tepiha ni službenih najava, ali poruke koje nosi mogle bi odjeknuti i u SAD-u i u Latinskoj Americi.
Pokretanje videa...
01:04
Američki predsjednik Donald Trump ranije je javno iskazao potporu Machado, no istodobno je otvoreno posumnjao u njezinu političku snagu. Na pitanje novinara treba li upravo ona preuzeti vodstvo Venezuele nakon operacije protiv Madura, Trump je rekao da ne vjeruje kako ima dovoljno podrške te da “nije dovoljno snažna”.
Upravo zato Machado želi Trumpu izravno pokazati kolika je njezina stvarna podrška u Venezueli te mu zahvaliti na operaciji kojom je Maduro uklonjen s vlasti. Ovo je njihov prvi sastanak uživo, a politički analitičari ga vide kao pokušaj da se učvrsti njezin međunarodni legitimitet.
Posebnu težinu cijelom susretu daje i Nobelova nagrada za mir, koju je Machado osvojila krajem prošle godine dok se skrivala od režima. Zanimljivo, za istu nagradu bio je nominiran i Donald Trump, što je dodatno potaknulo špekulacije u Washingtonu. Pojavile su se čak glasine da bi Machado mogla Trumpu simbolično “predati” Nobelovu nagradu, no Nobelov odbor to je oštro odbacio, i poručio da bi takav čin bio 'potpuno neprimjeren'.
Machado (58), poznata kao 'Željezna Lady', godinama je jedno od najprepoznatljivijih lica otpora chavističkom režimu koji Venezuelom vlada posljednjih 26 godina. Zbog svoje borbe bila je izložena prijetnjama, optužbama za izdaju, pritvaranjima i fizičkom nasilju, ali nikada nije odustala od političke borbe.
Rođena je 7. listopada 1967. u Caracasu, najstarija je od četiri sestre, a po struci industrijska inženjerka i financijašica. U politiku je ušla bez kompromisa, a njezina oštra retorika i izravni nastupi brzo su je učinili jednim od najutjecajnijih oporbenih glasova u zemlji.
U fokus javnosti došla je 2002. kad je suosnovala nevladinu organizaciju Súmate i pokrenula referendum za opoziv tadašnjeg predsjednika Huga Cháveza. Iako je Chávez pobijedio, a međunarodni promatrači potvrdili rezultate, Machado je ubrzo optužena za izdaju i navodnu suradnju s američkom vladom. Optužbe su kasnije odbačene, ali politički pritisci nisu prestali.
Tijekom 2010. izabrana je u Nacionalnu skupštinu, no vlast Nicolása Madura izbacila ju je iz parlamenta 2014. Zabranjeno joj je i kandidiranje na predsjedničkim izborima 2024., pa je podržala oporbenog kandidata Edmunda Gonzáleza. Oporba tvrdi da su pobijedili prema zapisnicima s biračkih mjesta, no državno izborno povjerenstvo, blisko režimu, proglasilo je Madura pobjednikom.
Inače, nakon susreta s Trumpom, Machado nastavlja političku ofenzivu u SAD-u. Uputit će se na Capitol Hill, gdje će se iza zatvorenih vrata sastati s američkim senatorima i članovima Kongresa. Cilj je osigurati snažnu međunarodnu podršku i otvoriti put povratku u Venezuelu.
- Želim se vratiti kući što je prije moguće - bila je jasna Machado.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
