Brojila ukradena zadarskoj Elektri pronađena su u nepristupačnom području u šumi. Slučaj je otvorio pitanja o nadzoru otpada, odgovornosti institucija i zaštiti okoliša u Hrvatskoj
OTVORENO
Priroda pod pritiskom otpada: Može li Hrvatska stati na kraj ilegalnim deponijima?
Čitanje članka:
3
min
U šumskom području nedaleko od Zadar pronađen je neobičan i zabrinjavajući prizor, gotovo 300 električnih brojila odbačenih među stabla. Riječ je o uređajima koji su prije više od godinu dana ukradeni zadarskoj Elektri, a sada su pronađeni u prirodi gdje su, prema dostupnim informacijama, ležali mjesecima.
Otpad je bio na teško dostupnoj lokaciji, a iako se za njega znalo već neko vrijeme, uklanjanje je pokrenuto tek nakon novinarskog upita. Slučaj je ponovno otvorio pitanje koliko je učinkovit sustav nadzora i kontrole otpada u Hrvatskoj, ali i tko snosi odgovornost kada takav otpad završi u prirodi.
Problem nelegalnog odlaganja otpada već godinama pogađa različite dijelove zemlje. U šumama, jamama, špiljama, ali i u moru mogu se pronaći odbačeni građevinski materijal, automobilske gume, stari automobili, kućanski aparati i namještaj. Takva odlagališta ostavljaju dugotrajne posljedice na okoliš, a sanacija je često složena i skupa.
Gradonačelnik Zadra Šime Erlić komentirao je slučaj gostujući u emisiji Otvoreno na Hrvatska radiotelevizija.
- Riječ je o uistinu jednoj ružnoj situaciji, naravno i za okoliš i za sve. Nažalost, takve se stvari događaju. Provedena je određena istraga i postoje indicije da je riječ o ukradenim brojilima koja su odbačena na visoko i nepristupačno područje. Sada je to sanirano i riješeno, službe su izašle na teren i sve je uklonjeno - rekao je Erlić.
S druge strane, iz ekoloških udruga upozoravaju da ovaj slučaj pokazuje slabosti u sustavu nadzora. Vjeran Piršić iz udruge Eko Kvarner smatra da se u ovom slučaju postavljaju dva ključna pitanja.
- Prvo je kako je moguće da velika državna kompanija dopušta da nešto za što zna da je potencijalno problematično završi u okolišu. To pokazuje da njihov interni sustav kontrole ne funkcionira dovoljno dobro. Drugo je pitanje kako jedinice lokalne i regionalne samouprave dopuštaju da takav otpad završi u okolišu na njihovom području - rekao je Piršić.
Iako su brojila sada uklonjena, ostaje pitanje zašto je prošlo više od godinu dana od krađe, odnosno gotovo mjesec dana od saznanja o lokaciji, prije nego što su nadležne službe reagirale.
Ovaj slučaj ponovno je otvorio raspravu o sustavu zbrinjavanja elektroničkog otpada. Zamjenik direktora Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirko Budiša kaže kako je sustav u posljednje vrijeme imao određene poteškoće.
- U proteklom razdoblju imali smo izazovan period vezan uz samo sakupljanje elektroničkog otpada, odnosno njegovih pojedinih kategorija. Međutim, Fond je u suradnji s Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije osigurao dva nova ovlaštenika, odnosno dvije nove tvrtke koje prikupljaju i obrađuju otpad - rekao je Budiša.
Dodao je da su sada sve kategorije električnog i elektroničkog otpada pokrivene organiziranim prijevozom i obradom. Prema njegovim riječima, odgovornost za takav otpad uvijek je na vlasniku ili posjedniku.
- Odgovornost za potencijalno opasan otpad uvijek je na posjedniku i vlasniku otpada. Za ovu, petu kategoriju otpada Fond ima ugovore s dva ovlaštenika koji ga obrađuju. Taj je otpad trebao završiti u toj mreži na obradi - pojasnio je.
U nekim gradovima pokušavaju spriječiti stvaranje novih divljih odlagališta postavljanjem nadzora. Gradonačelnik Makarske Zoran Paunović kaže da je video nadzor često jedini način da se otkriju počinitelji.
- Na području grada Makarske, tamo gdje sumnjamo da se takve stvari mogu dogoditi, postavljamo foto zamke, odnosno video nadzor. Ideja je da zapravo po cijelom gradu postavimo takav sustav. Mislim da je to jedini adekvatan način da se pronađu eventualni počinitelji takvih i sličnih prekršaja - rekao je Paunović.
Dodao je kako komunalni redari reagiraju kada se takvi slučajevi primijete, a nakon toga postupanje preuzima Državni inspektorat Republike Hrvatske.
Stručnjaci upozoravaju da uklanjanje otpada ne znači automatski da je problem riješen. Ivica Kisić, sudski vještak za procjenu onečišćenja zemljišta s Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ističe da je čišćenje lokacije tek prvi korak.
- Mi smo očistili prostor koji je bio onečišćen elektroničkim otpadom, ali to je tek dio sanacije. Sanacija je u potpunosti završena tek kada analiziramo uzorke tla i provjerimo kakvo je stanje ostalo nakon čišćenja. Tek nakon tih analiza možemo reći da je lokacija u potpunosti sanirana - naglasio je.
Slična pitanja otvara i slučaj ilegalno odloženog otpada na području Gospić, gdje je pronađeno oko 3,5 tisuće tona samljevene otpadne plastike. Prema informacijama Fonda, trenutačno je u tijeku postupak javne nabave za uklanjanje tog otpada vrijedan oko 2,1 milijun eura.
Dosadašnja mjerenja, koja provode stručne institucije, zasad ne pokazuju prekoračenja dopuštenih vrijednosti u zraku i površinskim vodama, no istraživanja se nastavljaju kako bi se utvrdilo postoji li dugoročni utjecaj na okoliš.
Gradonačelnik Zadra smatra da je problem divljih odlagališta širi društveni problem.
- Ako imate reciklažno dvorište i mogućnost da otpad odložite na propisan način, a ipak ga odbacite u šumu ili na javnu površinu, onda je to zaista ružna situacija. To je pitanje kulture i odgovornosti prema prostoru u kojem živimo - rekao je Erlić.
Dodaje kako grad nastoji reagirati kroz rad komunalnih redara, postavljanje kamera i poticanje građana da prijavljuju počinitelje.
- To je društveni problem i građani se moraju uključiti. Najbolji način sankcioniranja počinitelja je kada ih netko prijavi, svi drugi načini su manje učinkoviti - zaključio je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
