Iran je napao i britansku bazu na Cipru. Grci spremni odgovoriti. EU zemlje podijeljenih stavova oko pomaganja SAD-u. Sukob se širi regijom
ESKALACIJA NA BLISKOM ISTOKU
Rat sad zahvaća i Mediteran! EU je već podijeljena! Stručnjak: 'Idu na ostvarivanje ovog cilja'
Čitanje članka:
4
min
Sve je očitije da se sukob na Bliskom istoku više ne može promatrati kao lokalni rat, već kao kriza koja uvlači sve više država i otvara prostor za širu regionalnu, pa i globalnu destabilizaciju. Najnoviji razvoj događaja pokazuje da se ratna dinamika širi izvan Izraela i Irana te zahvaća Mediteran, Perzijski zaljev i europske političke odnose.
Prvi znak te eskalacije došao je s Cipra, gdje je napadački dron pogodio bazu britanskih Kraljevskih zrakoplovnih snaga (RAF) Akrotiri, dok su drugi dronovi presretnuti. Grčka je na to reagirala vrlo oštro. Ministar obrane Nikos Dendias poručio je da je Atena spremna braniti Cipar “svim raspoloživim sredstvima”. Time je Grčka, članica NATO-a, izravno signalizirala da eventualni napad na Cipar ne smatra izoliranim incidentom, nego prijetnjom širem sigurnosnom poretku istočnog Mediterana. No britanska vojna baza na Cipru našla se jučer pod drugim valom napada. Ciparska vlada potvrdila je da su nove prijetnje uspješno neutralizirane.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:22
- Dva bespilotna drona koja su se kretala prema bazi RAF-a Akrotiri uspješno su presretnuta - potvrdio je glasnogovornik.
Tonči Tadić, politički analitičar, smatra da države na Bliskom istoku neće ulaziti u rat i da će prepustiti SAD-u da obavi posao. Također, mišljenja je i da Velika Britanija isto neće ulaziti u rat, samo će štititi svoje baze od iranskih napada.
- Za razliku od intervencije Busha na Irak, o kojoj je bilo obaviješteno Vijeće sigurnosti, ovdje je sve napravljeno ad hoc. Samo na temelju dogovora Trumpa i Netanyahua - kaže Tadić.
- Koliko će priča potrajati, nitko ne zna, a zadnji koji zna je Trump. Ovo nije napad ili kratkotrajna intervencija, već rat SAD-a protiv Irana. Ciljevi su eliminacija nuklearnog programa, promjena političkog vodstva države i ostalo. Ozbiljan rat koji traje dok se ne ostvare ti ciljevi - kaže Tadić.
Istodobno, Irak pokušava spriječiti da njegov teritorij postane bojište posredničkog rata. Premijer Mohammed Shia’ al-Sudani naredio je sigurnosnim službama da spriječe sve napade na diplomatske misije i vitalnu infrastrukturu te naglasio da je isključivo država ta koja odlučuje o vojnom djelovanju. Poruka Bagdada usmjerena je i prema proiranskim milicijama, ali i prema vanjskim akterima koji bi Irak mogli koristiti kao platformu za udare.
Slična logika vidi se i u Libanonu. Vlada je formalno zabranila oružane aktivnosti Hezbolaha na cijelom teritoriju države, nakon što je ta organizacija bez suglasnosti vlasti ispalila rakete prema Izraelu. Predsjednik Joseph Aoun i premijer Nawaf Salam ocijenili su taj čin kršenjem suvereniteta Libanona i upozorili da bi mogao uvući zemlju u rat koji ne može kontrolirati. Međutim, ostaje ključno pitanje kako tu odluku provesti u praksi, s obzirom na to da Hezbolah raspolaže vlastitim vojnim kapacitetima jačima od regularne libanonske vojske.
U euroatlantskim odnosima pojavile su se pukotine. Američki predsjednik Donald Trump javno je izrazio nezadovoljstvo britanskim premijerom Keirom Starmerom jer London nije odmah dopustio korištenje britanskih baza za napade na Iran. Iako je britanska vlada na kraju odobrila uporabu baza za “obrambene napade”, sama činjenica da je došlo do javnog neslaganja pokazuje koliko je saveznički konsenzus krhak kad se rat širi izvan Izraela i Gaze.
- To se nikad prije nije dogodilo između naših zemalja - rekao je američki predsjednik za Telegraph.
- Zvuči kao da je bio zabrinut u pogledu zakonitosti - dodao je Trump, na što je Starmer odgovorio: “Nismo bili uključeni u početne napade na Iran i nećemo im se sad pridružiti”.
Dodao je da Iran sad “sprovodi strategiju spaljene zemlje pa Ujedinjeno Kraljevstvo podržava kolektivnu samoobranu naših saveznika i naših ljudi u regiji”.
Podjele unutar Europske unije
Podjele su vidljive i unutar Europske unije. Dok su Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo izrazili spremnost na suradnju sa SAD-om u “obrani interesa” (Njemačka je kasnije promijenila mišljenje), Španjolska je zauzela suprotan stav. Premijer Pedro Sanchez upozorio je da američko-izraelski napad na Iran predstavlja opasan presedan i kršenje međunarodnog prava te pozvao na hitnu deeskalaciju i obnovu dijaloga. Njegove riječi dodatno je pojačao kralj Felipe VI., upozorivši na rizik regionalne eskalacije s nepredvidivim posljedicama.
- Nalazimo se na raskrižju i moramo izabrati put. Rat ili mir, napredak ili neuspjeh, budućnost ili prošlost. Španjolska je jasna u tome - rekao je premijer Pedro Sanchez tijekom obraćanja u Barceloni na otvaranju telekomunikacijske konferencije Mobile World Congress u nedjelju navečer.
- Naglo se upuštamo na jako opasan način u svijet koji postaje sve nestabilniji, nesigurniji, ratoborniji i stoga nepravedniji za obične ljude - rekao je Sanchez.
Još jednom je istaknuo da su Sjedinjene Američke Države i Izrael “jednostrano” napali Iran ne računajući na međunarodnu zajednicu. Na vojnoj razini sukob poprima obilježja šireg rata. Američko Središnje zapovjedništvo potvrdilo je da su tri borbena zrakoplova oborena iznad Kuvajta u incidentu “prijateljske vatre” tijekom operacije protiv Irana. Istodobno stižu snimke razaranja u Teheranu, uključujući i bolničke objekte, a to dodatno povećava broj civilnih žrtava i pritisak na međunarodnu zajednicu.
Najvidljivija posljedica širenja sukoba osjeti se na energetskim tržištima. Cijene nafte naglo su porasle nakon početka američko-izraelskih napada i iranskog odgovora. Situaciju dodatno pogoršava napad dronovima na saudijsku rafineriju Ras Tanura, jednu od najvećih u svijetu. Paralelno s time, promet kroz Hormuški tjesnac gotovo je zaustavljen, a upravo tim putem prolazi oko petine svjetske opskrbe naftom. Konzultantske kuće upozoravaju da brodari izbjegavaju područje zbog sigurnosnog rizika, a to stvara realnu prijetnju globalnoj nestašici energenata.
Napad na jedno od strateški najvažnijih naftnih postrojenja u Saudijskoj Arabiji mogao bi imati ozbiljne i dugoročne posljedice za svjetsko gospodarstvo, upozorio je Ed Conway, urednik za ekonomiju Sky News. Prema priopćenju saudijskog ministarstva obrane, požar u rafineriji Ras Tanura izazvale su krhotine koje su pale na postrojenje nakon napada. Još nije potvrđeno je li infrastruktura pretrpjela štetu koja bi mogla poremetiti proizvodnju nafte.
Ras Tanura nije samo jedna od najvećih rafinerija na Bliskom istoku, s kapacitetom prerade od oko 550 tisuća barela dnevno, nego i ključno izvozno čvorište za saudijsku sirovu naftu. Svaki zastoj u njezinu radu imao bi izravan učinak na globalno tržište energenata.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
