Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Europski obavještajci upozoravaju na moguće ruske provokacije prema NATO-u u narednim mjesecima, dok baltičke zemlje ističu da zasad nema znakova neposrednog napada.
Europski obavještajni dužnosnici upozoravaju na mogućnost da Rusija u idućim mjesecima pokuša testirati odlučnost NATO-a. Jedan od šefova obavještajne službe procjenjuje da bi se takav scenarij mogao dogoditi u "mjesecima, a ne godinama". Istodobno, baltičke zemlje upozoravaju da zasad nema znakova neposrednog ruskog napada. Upozorenja stižu nakon što je poljski premijer Donald Tusk u parlamentu rekao da obavještajne procjene pokazuju kako bi Rusija u idućim mjesecima mogla izvesti napad dronovima ili projektilima na teritorij neke članice NATO-a, prenosi The Guardian.
Prema Tusku, cilj bi mogao biti oslabiti spremnost Saveza da reagira i stvoriti dojam da je članak 5. NATO-ova ugovora, prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na sve, više teorijski nego praktičan mehanizam.
Šef češke sigurnosno-obavještajne službe BIS Michal Koudelka rekao je za Guardian da bi mogući scenarij uključivao pojačanu aktivnost dronova, provokacije pod lažnom zastavom, opsežne kampanje utjecaja, ali i ograničeni upad na teritorij NATO-a koji graniči s Rusijom.
Takav bi se scenarij, prema njegovim riječima, mogao razviti u "mjesecima, a ne godinama".
Koudelka pritom nije iznio konkretne obavještajne podatke na kojima se procjena temelji.
Obavještajne službe baltičkih država zasad su puno opreznije.
Normunds Mežviets, šef latvijske sigurnosne službe VDD, rekao je da ne vide znakove neposrednog napada na Latviju ili druge zemlje NATO-a.
Istodobno, postoje naznake da Moskva priprema mogućnost odlučnijeg djelovanja u Europi, ali nije jasno radi li se o pripremama za izravan napad ili o dijelu šire strategije destabilizacije i širenja straha.
Estonski dužnosnici također su pozvali građane da ne šire paniku zbog mogućnosti ruskog napada.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron ocijenio je Tuskova upozorenja utemeljenima i dobro dokumentiranima.
U petak je u Parizu okupio čelnike političkih stranaka i kandidate za predsjedničke izbore 2027. godine. Među temama razgovora bile su i obavještajne informacije o rastućoj prijetnji koju predstavlja Rusija.
Istodobno raste broj incidenata i upozorenja diljem Europe. NATO je nedavno reagirao na pojavu drona iznad Litve, dok europske službe posljednjih mjeseci upozoravaju i na sabotaže, kibernetičke napade te druge oblike hibridnog djelovanja povezanog s Moskvom.
Kremlj je ranije odbacio tvrdnje da Rusija planira napasti NATO.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov takve je navode opisao kao nešto što nema veze sa stvarnošću ni s namjerama Rusije.
No u Europi i dalje pamte situaciju uoči ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, kada su američki dužnosnici mjesecima upozoravali da se Moskva priprema za napad, dok je Kremlj takve tvrdnje odbacivao.
U međuvremenu se rat u Ukrajini nastavlja, a Rusija i Ukrajina posljednjih tjedana pojačavaju napade dronovima i projektilima. Ukrajina je u nedjelju izvela jedan od najvećih napada dronovima na Moskvu i okolne ruske regije od početka rata.
24sata © 2026
