Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
22 komentara

Gejmere 'ubijaju' vrat, leđa i zapešća, a često su depresivni

Istraživači upozoravaju da bavljenje e-sportovima ispred ekrana, satima i satima može izazvati niz ozljeda - baš kao i u drugim sportovima... Oko 35 posto igrača osjeća bol u vratu ili leđima, a 30 posto ima bolove u zglobovima

Foto: Dreamstime
22 komentara

Sedamnaestogdoišnji dječak s Tajlanda prije par dana umro je uslijed dugotrajnog igranja igrica. Danima nije izlazio iz kuće, a liječnici su ustanovili da je umro od moždanog udara. Međutim naši stručnjaci naglašavaju da nema podataka da igranje dovodi do moždanog.

- Na mozak igranje igrica djeluje loše, iako ima i jedan pozitivan dio, a to je razvoj kreativnosti. No, pretjeran igranje može dovesti do epileptičnih napadaja, a do moždanog samo indirektno, zbog dugotrajnog sjedenja, boravka u zatvorenom i jedenja nezdrave hrane - kaže neurolog Hrvoje Budinčević, predsjednik Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara, te dodaje da igranje video igrica ne mijenjanju samo funkcioniranje mozga već može promijeniti i samu strukturu mozga, primjerice povećati hipokampus koji je odgovoran za pamćenje.

- Može se povećati veličina i učinkovitost dijelova mozga odgovornih za vidno-prostorne vještine, u ovim dijelovima povećava se broj sinapsi među živčanim stanicama. Tako igranje može imati pozitivne i negativne učinke. U pozitivne učinke spadaju poboljšanje pažnje, kratkoročnog pamćenja, koordinacije, vremena reakcije, ali s druge strane mogu izazvati ovisnost i druge simptome te na kraju oštetiti hipokampus (posebice nasilne igre) i povećati rizik za razvoj demencije. U ovisnika o video igricama javljaju se funkcionalne i strukturalne promjene mozga u strukturama koje su odgovorne za osjećaj zadovoljstva, učenja i motivacije, što je vrlo slično u drugim vrstama ovisnosti - objašnjava Budinčević. Korištenje video igrica u posljednje vrijeme ima svoje mjesto u neurorehabilitaciji, gdje se može poticati aktivnost zrcalnih (eng. mirror) neurona, te ljudi s kognitivnim poteškoćama gdje se također pokušava djelovati na neuroplastičnost mozga. 

Foto: Rockstar Games

STIPE MIOČIĆ: 'Jones? Ma kakvi, igram igrice doma. Ne znam ništa o tome'

Glavobolje i epileptički napadaji

- U negativne učinke pretjeranog igranja video igrica spada i neadekvatna/nezdrava prehrana, nedovoljna tjelesna aktivnost, nedovoljnog sna, te korištenje psihostimulansa, povećati stres što sve loše utječe na zdravlja mozga i može imati ozbiljne posljedice poput epileptičkih napadaja - kaže neurolog. Mišljenja je da igranje video igara trebalo bi ograničiti na jedan sat ili manje. Istraživanja su pokazala da takva djeca imaju bolje socijalne vještine i uživaju više u životu. Igranje videoigrica preko tri sata može uzrokovati tegobe u vidu poremećaja pažnje i hiperaktivnosti, negativno utječu na vid, a mogu uzrokovati glavobolje, a u ekstremnim slučajevima i epileptičke napadaje. 

Ovisnost o video igricama izaziva sve veću roditeljsku brigu jer su videoigre postale sveprisutne, a postale su i jedan oblik druženja odnosno socijalizacije. To je tzv. psihička ovisnost koja kad se prekida izaziva nervozu, izljeve gnjeva, nemogućnost koncentracije, pamćenja, logičkog razmišljanja, depresiju. Ovisnost o elektronskim igricama naročito potiču igre koje se igraju timski preko interneta. Kod adolescentica je manje prisutna ovisnost o elektronskim igricama, ali je naglašena ovisnost o smartphoneu bez kojeg se nigdje ne ide.

Foto: Dreamstime

DOBIO MOŽDANI UDAR Tinejdžer umro za računalom, otac: 'Igrice su mi bile život...'

Veće emocionalne teškoće

- Istraživanja ne daju sasvim jednoznačne rezultate, no postoje dokazi kako videoigre mogu biti štetne, povećati agresiju i ovisnost. Međutim, ti su efekti individualni i mogu uključivati druge faktore, a ne samo vrijeme provedeno u igranju igara. Ovisni o video igricama pokazuju da imaju lošije mentalno zdravlje i kognitivno funkcioniranje, uključujući lošiju kontrolu impulsa i simptome ADHD-a. Također imaju povećane emocionalne poteškoće, kao i sklonost depresivnim i anksioznim smetnjama, te navode kako se osjećaju socijalno izoliraniji od drugih - objašnjava nam Lea Maričić, mag.psih. iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti.

Zbog toga je vrlo važno regulirati vrijeme koje djeca provode ispred ekrana u svakoj dobi i to svaki dan. Djeca predškolske dobi koja dnevno provedu više od dva sata na pametnom telefonu, tabletu i gadgetima imaju sedam puta veću vjerojatnost da će razviti ADHD, odnosno neke loše oblike ponašanja, zaključili su znanstvenici koji su proučavali ponašanje djece u 2400 obitelji. Zato bi vrijeme igranja trebalo striktnije ograničiti.

Roditelji, poslužite se trikovima

- Roditelji su tu glavni i odgovorni pa se smiju poslužiti i "trikovima", primjerice odnijeti kablove i joysticke na posao ako se djeca ne drže dogovora dok su sami kod kuće. Provjerite sadržaj svake igrice prije nego što im dozvolite da igraju. Pokušajte djeci i mladima sugerirati igrice koje su više edukativne nego nasilne i koje su prikladne za njihovu dob - kaže dr. Maričić. Limitirajte im vrijeme u danu koje smiju provesti pred "ekranima" i to nakon što odrade sve obaveze za taj dan.

- Djeci će biti lakše maknuti se s igraćih konzola ukoliko na početku igranja dogovorite vremensko ograničenje. Dajte im pet minuta upozorenja prije isteka vremena, pa će imati priliku završiti igranje smirenije. Budite čvrsti, ali razumni; ako im stvarno treba još samo minutu da završe, dozvolite im, ali samo tu minutu ili dvije - kaže psihologinja. Djeci budite primjer pa nemojte potajice igrati igrice na mobitelu, a ako ništa ne pomaže, dozvoljeno je i privremeno zabraniti igranje, te kod ponovnog uključivanja ponovno proći sva pravila.

Fotolia | Autor: Fotolia Foto: Fotolia

- Ako ste roditelj koji se brine koliko vremena vaše dijete provodi igrajući se, pogledajte kako funkcionira u školi i sa prijateljima. Dobre ocjene i dobar odnos s roditeljima i društvom znakovi su da djetetovo igranje video igrica vjerojatno ne predstavlja problem. Ako pomislite kako igranje igrica ipak izmiče kontroli, konzultirajte se sa svojim liječnikom, pedijatrom ili psihoterapeutom. Jedna od terapija izbora je kognitivno bihevioralna terapija koja može pružiti pomoć kako bi se zaustavilo "ovisničko" ponašanje, a rad s terapeutom se uglavnom bazira na promjeni misli i nepoželjnih ponašanja i može pomoći razvijanju adekvatnijeg suočavanja s neugodnim emocijama - kaže dr. Maričić.

Profesionalni 'gejmeri' isto pate od ozljeda

Nebrojeni sati koje igrači provedu "ukočeni" ispred ekrana, ostavlja posljedice, ne samo psihičke već i fizičke. Unosna industrija privlači sve više natjecatelja koji prikovani za računalima sjede puno radno vrijeme, te igraju u rasprodanim arenama za ogromne nagrade. 

Profesionalni igrači trpe ne samo bolove u vratu, leđima i zapešću, već imaju i zamagljen vid, ali i psihičke probleme, pokazalo je istraživanje.

Stručnjaci osteopatske medicine s Instituta u New Yorku otkrili su da 35 posto igrača osjeća bol u vratu ili leđima, 30 posto bol u ruci ili zglobu, a više od polovice pati od umora očiju. Igrači su se najčešće žalili da im se oči prenaprežu i umorne su, a sindrom je poznatiji kao sindrom računalnog vida.

Dr. Hallie Zwibel, koautorica istraživanja, kaže kako nedostatak kontrasta i definicije u računalnim slikama koje stvaraju pikseli povećava naprezanje očiju što dovodi do zamagljenog vida. Za ublažavanje umora očiju, preporučuje se da se zasloni postavi pet centimetara ispod horizontalne linije vida te da bude udaljeni najmanje 20 centimetara. Svjetlo u sobi treba biti modificirano kako bi se smanjio odsjaj s ekrana, a igračima se također savjetuje da skidaju pogled sa zaslona svakih 20 minuta i gledaju u daljinu 20 sekundi. 

DANCI TVRDE: Pamučne vrećice su najgora moguća zamjena za plastične

Što poduzeti?

Produljeno vrijeme igre također utječe na kočenje vrata i cijelih leđa. U roku igre od 30 minuta, istraživanje je pokazalo da su igračeve glave nagnute naprijed u odnosu na cijelu kralježnicu, a sve to tjera vratne mišiće na dodatan napor što dovodi do neravnoteže. Nasloni u igračkim stolicama pogoršavaju ovaj stres, tvrde autori, izravnavanjem lumbalnog dijela i povećanjem mišićne napetosti. Zbog toga dr. Zwibel i njegov tim savjetuju istezanje i vježbe za jačanje vrata i leđa.

Uz bol, autori su naveli i nekoliko ostalih štetnih igračkih navika. Čak 40 posto profesionalaca u e-sportu ne vježba i nije aktivno, a mnogi od njih "pucaju" se kofeinom i energetskim napicima prepunim šećera. Psihički problemi isto su povezani s e-sportovima, a najčešće se manifestira kroz depresiju i tjeskobu. 

Pravila - savjeti psihologinje: 

  • Dozovite im igranje igrica nakon svih odrađenih obaveza u danu
  • Uzmite kablove i konzole sa sobo na posao ako se djeca ne pridržavaju dogovora
  • Unaprijed ograničite vrijeme igranja - tako će se lakše odvojiti od ekrana (između pola sata do max 2 sata)
  • Potaknite ih da igraju edukativne igre
  • Uključite ih u druge izvanškolske aktivnosti poput nekog sporta

Savjet plus:

Mobitele i druge uređaje, savjetuje držite van spavaće sobe kako se ne bi igrali dugo u noć, osobito ako je riječ o mlađoj djeci dok tinejdžerima moramo dozvoliti više slobode. Ali i paziti da je ne zloupotrebljavaju. Naravno treba ih uključiti u druge aktivnosti, uključujući sport, rekreaciju, vježbanje, hobije ili bilo koje druge izvanškolske aktivnosti. To će smanjiti zdravstvene rizike sjedenja i igranja dugo vremena. Što više uspjeha i zadovoljstva dijete doživljava u drugim životnim područjima stvarnoga života, imati će manju potrebu to kompenzirati kroz igrice.

- Nastojite svojoj djeci biti primjer svojim ponašanjem jer ona uče i promatrajući nas. Dakle, ukoliko ih učite da umjereno igraju igrice važno je da i vi svojim primjerom pokazujete isto, potajice igrajući igrice na mobitelu - zaključuje psihologinja Maričić. 

POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message