Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Imate priču? Zovite i šaljite! 099/224-2424 za WhatsApp, Viber, MMS, SMS email: reporter@24sata.hr telefon za čitatelje: 01/24-24-242
1 komentara

Ovaj začin je izuzetno zdrav, a možete ga dodati u većinu jela

Ova zelena biljka nije toliko tradicionalna u našoj kuhinji, ali je prije nekog vremena na velika vrata ušla u domaću gastronomiju. Razloga za to je doista puno, ističu nutricionisti

Toast s vlascem
Foto: Pixabay
1 komentara

Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Nemate kvasca, a jeli bi pizzu? Isprobajte ove odlične recepte

Vlasac je poznat i kao “mlađi brat luka” što zapravo i je. Ova biljka pripada obitelji ljiljana, baš kao i crni i bijeli luk, iako se drukčije jede i ima aromatičniji okus od luka na koji smo navikli.

Neki podaci govore da vlasac potječe iz alpskog dijela Europe, dok drugi tvrde da dolazi iz Srednje Azije i Sjeverne Amerike, te da je u Europu stigao putevima svile, zahvaljujući Marku Polu. 

U svakom slučaju, listići vlasca danas su nezaobilazni ukras i začin mnogih jela različitih svjetskih kuhinja, ali dekoracija nije jedini razlog zbog kojeg je vlasac dobar, piše Organic Facts.

Po čemu se razlikuje od luka?

Prije svega po okusu. Vlasac je manje aromatičan i ljut od luka i poriluka, pa se zato često i koristi kao začinska biljka. U odnosu na druge lukovice, korijen se kod vlasca ne jede, već se koriste samo listovi i to svježi. Ako ga želite upotrijebiti sljedećeg dana, bilo bi dobro da ga umotate u vlažnu krpu i stavite u frižider. Nikako ga nemojte ostaviti da stoji u čaši vode, jer će ju upiti i tako postati mekan i gnjecav. 

JEDNOSTAVAN RECEPT Napravite fine muffine od pire krumpira, jaja i dvije vrste sira

Što sadrži?

U odnosu na druge vrste luka, vlasac je izuzetno bogat beta-karotenom. Tanki zeleni listovi sadrže puno vitamina A i C, nešto manje vitamina B i minerale fosfor i željezo. U 100 grama vlasca nalazi se 0,7 g masti, 4,4 g ugljikohidrata, 3,3 g proteina i 0 grama kolesterola.

Foto: Davor Puklavec/Pixsell

Zbog čega ga treba jesti?

Razloga je puno. Osim što ima antibakterijsko, antivirusno i antialergijsko djelovanje, bitna karakteristika ove zelene biljke je što pomaže jetri izbaciti toksine iz tijela. Samim tim, poboljšava probavu, ali i smanjuje razinu šećera u krvi, tako što sprječava degradaciju inzulina. Također, sprječava zadržavanje vode u tkivima, a nekoliko istraživanja pokazalo je i da ima blagotvoran utjecaj na izgled.

Kako se jede?

Kao jelo i začin najčešće se koriste sitno narezani listovi, ali mogu se koristi i cijeli. Sitno sjeckan danas se najčešće upotrebljava u francuskoj kuhinji, dok se u kineskoj kuhinji dodaju cijeli dugi listovi, kako zbog okusa, tako i zbog lijepog izgleda i mirisa koje daje jelu. Dugo kuhanje uništava njegovu specifičnu aromu, pa ga je najbolje dodavati pred kraj pripremanja jela, ili neposredno prije posluživanja.

RECEPT Slasna irska juha od krumpira, poriluka, vrhnja i malo vlasca

Kao začin, svoje mjesto je pronašao u juhama, jelima od povrća i sosovima, i to posebno onima na bazi jaja ili jogurta. Može se dodavati i u razna topla i hladna jela, omlete, rižu i piletinu, a izvrstan je dodatak i salatama, posebno onima od rajčica i krastavaca jer daje nježniju aromu, dosta slabiju od crvenog luka. Dobar je u kombinaciji s krumpirom, a naročito pire krumpirom. Često se koristi i tako da ga se posipa preko maslaca namazanog na kruh. 

Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Jamie Oliver pokazao je kako napraviti kruh s tri sastojka

POGLEDAJTE VIDEO: #ZAJEDNO24SATA sa Robertom Knjazom:

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message