Crveno vino sadrži resveratrol pa je bolji odabir od bijelog, ali ne treba ga piti u kombinaciji sa slasticama jer može voditi do razvoja masne jetre i zdravstvenih tegoba
DOBRE SMJERNICE
Pandemijsko Martinje 2020.: Jesti, piti i veseli biti, ali vino nemojte piti uz slatko i masno
Blagdan zaštitnika vinogradara obilježava se u cijeloj Hrvatskoj, no kontinentalni krajevi imaju bogatu tradiciju i razne ceremonije povezane s Martinjem.
POGLEDAJTE VIDEO: Tajne uživanja u vinu
Pokretanje videa...
01:09
Jesti, piti i veseli biti glavni je moto Martinja koje se obilježava 11. studenog u spomen na istaknutog francuskog biskupa svetog Martina. Naime, tog je datuma 397. godine pokopan sveti Martin iz Toursa, zaštitnik vinara i vinograda.
Otac mu je bio časnik u rimskoj vojsci, a Martina su protiv volje unovačili u carsku gardu, iako ga je više zanimalo kako pomoći siromašnima, pa tako životopis ovog sveca sadrži brojne zgode u kojima je vođen milosrđem pomagao potrebitima te ga opisuju kao vrlo blagog čovjeka.
Po završetku vojne službe zaredio se za egzorcista, a potom je putovao braneći vjeru. Putovanja je okončao u Galiji gdje je živio u samostanu, a 370. godine su ga zaredili za biskupa, također protiv njegove volje.
Prema legendi, kako bi izbjegao biskupsko pomazanje, sakrio se među guskama. No one su ga odale svojim gakanjem, pa u toj zgodi leži temelj narodnih običaja prema kojima se za Martinje jede pečena guska s mlincima. Među rijetkim je svecima koji nisu umrli mučeničkom smrću, a dan njegovog ukopa obilježava se kao spomendan.
U skladu s brojnim običajima i tradicijom, na taj dan se krsti mlado vino. Diljem Hrvatske bogatstvo narodnih običaja rezultiralo je upisivanjem Martinja u Registar zaštićene kulturne nematerijalne baštine o čemu je 21 martinjsko mjesto dobilo obavijest, a među njima je i Općina sveti Martin na Muri u kojoj se jedinoj uz narodni organizira i vjerski običaj u kojem župnik, pa i biskup, blagoslivljaju mlado vino.
U ostalim krajevima se u svećenike odijevaju lokalni stanovnici uz propisanu ceremoniju krštenja mošta u vino te uz obvezne likove poput suca, kumova i domaćina.
Zdravstvene učinke konzumacije vina istražuju brojne znanstvene studije, no sve se slažu kako crno i bijelo vino sadrže visoku koncentraciju polifenola među kojima je najistaknutiji resveratrol dominantniji u crnom vinu.
Riječ je o spoju koji pomaže pomlađivanju organizma ublažavanjem oštećenja na genetskom materijalu, pomaže prepoznavanju i uništavanju loših stanica pa time sprječava razvoj karcinoma, a novija istraživanja pokazuju i kako ima povoljan učinak na zdravlje srca.
- Resveratrol je antioksidans čija korist nije neposredna niti ćemo je osjetiti u trenutku ispijanja vina. On je sastojak i brojnih drugih namirnica uključujući kikiriki ili tamnu čokoladu, a ukoliko je konzumacije čaše vina na dan dio našeg životnog stila, bez fizičke aktivnosti i odgovarajuće prehrane od njega nemamo koristi. Dapače, pretjeranom konzumacijom možemo naštetiti našem organizmu. Rezultati studija nastali su nakon dugogodišnjeg ili čak cjeloživotnog praćenja ispitanika, a učinci resveratrola koji su se pokazati u laboratorijskim uvjetima nisu identični onima u stvarnom životu - pojašnjava nutricionist Branimir Dolibašić dodajući kako je tajna pozitivnih učinaka u količini i kvaliteti vina.
- Umjerena konzumacija odnosi se na vino uobičajenog postotka alkohola, to je oko 11 do 12 posto, a kod kvalitetnijih vina je učinak bolji jer aroma, miris i boja određuje koliko to piće sadrži antioksidansa. Što je kvalitetnije vino, ima više antioksidansa - pojasnio je naš sugovornik ističući kako je važno kombinirati namirnice koje konzumiramo uz vino, pa se tako mnogi pogrešno vode gastronomskim načelom birajući masniju hranu.
- To je greška jer vino samo po sebi može naštetiti, a u kombinaciji s lošim prehrambenim odabirom učinili smo više štete nego koristi. Vino se treba piti uz ribu, perad ili lagane salate poput grčke ili mediteranske. Također, greška je piti vino uz slastice i masnu hranu. Naime, kako jetra daje prioritet potrošnji alkohola, radi supresiju potrošnje ostalih goriva koje dobivamo iz šećera i masti. Ako pretjerano pijemo veća je vjerojatnost nastanka masne jetre koja se prilikom prerade alkohola dodatno oštećuje jer ga naše tijelo doživljava kao toksin, a ne kao prirodnu hranu. U konačnici to vodi do brojnih zdravstvenih tegoba - ističe Dolibašić.
Poznato je kako neumjerena konzumacije alkohola razara probavni, živčani i krvožilni sustav, uništava organe endokrinog i dišnog sustava, povećava sklonost infekcijama i tumorima, dovodi do poremećaja spolnih hormona te može izazvati gubitak pamćenja i oslabiti vid.
- Prekomjerni unos vodi i do problema sa crijevima, narušava prirodnu ravnotežu probiotika, teško pada na želudac kod osjetljivijih ljudi, a crno vino je poznato da snižava tlak pa nije preporučljivo konzumirati ga ljudima s niskim tlakom - kazao je on.
Ističe i kako se razlikuje metabolizam muškaraca i žena, pa je tako ženski metabolizam lošije tolerira alkohol. Zato vrijedi preporuka da je umjerena konzumacija za žene oko 100 mililitara vina na dan, a za muškarce oko 200 mililitara.
- Dodatni aspekt je i pitanje kalorijske vrijednosti jer čaša vina od 100 mililitara sadrži oko 100 kalorija, pa nije teško izračunati kako je 300 mililitara na dan unos od oko 300 kalorija koje je teško poslije potrošiti ako vodite sjedilački način života i ne bavite se tjelovježbom. Za one aktivnije to je jedan prosječan trening, pa oni neće osjetiti razliku, no kod ljudi koji nisu fizički aktivni taj se višak kalorija može nagomilati i pretvoriti u višak kilograma - upozorava Dolibašić.
Definicija jednog pića:
- pivo: 355 mililitara
- vino: 148 mililitara
- žestoko: 44 mililitra
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
