Lifestyle

Komentari 4

Želite li izgubiti višak kilograma pazite u koje doba dana jedete

Želite li izgubiti višak kilograma pazite u koje doba dana jedete

Noću stvaramo manje sline, naš želudac proizvodi manje probavnih sokova, crijevne kontrakcije se usporavaju i manje smo osjetljivi na hormon inzulin. Hranu bolje obrađujemo tijekom dana

Ova studija baca novo svjetlo na to kako konzumiranje kasne večere pogoršava toleranciju na glukozu i smanjuje količinu sagorjelih masti, rekao je dr. Jonathan Jun sa Sveučilišne medicinske škole Johns Hopkins u SAD-u.

Jedenje kasno popodne ili navečer, osim što povećava rizik od nagomilavanja suvišnih kilograma, povećava i rizik od pojave dijabetesa tipa 2 zbog stvaranja veće razine šećera u krvi. Također, neke prethodne studije sugeriraju da je unos kalorija kasnije u danu povezan s pretilošću i metaboličkim sindromom.

POGLEDAJTE VIDEO Najbolji dani za početak dijete:

Dr. Jun i njegov tim napravili su istraživanje na 20 ljudi koji su najprije zadnji obrok jeli u 18 sati, a u drugom dijelu istraživanja, u 22 sata. Gledali su kako im se probava nosi s takvim obrocima. Svi dobrovoljci su išli spavati u 23 sata, neovisno kada su jeli.

Volonteri su nosili uređaje koji bilježe aktivnost, uzimali su im uzorke krvi svakih sat vremena dok su boravili u laboratoriju, proučavali su njihovo spavanje i skenirali tjelesnu masnoću. Zaključili su kako učinci kasnog obroka ne djeluju kod svih na jednak način.

- Neki su ljudi možda osjetljiviji na kasni obrok nego drugi. Ipak, ako se metabolički učinci koje smo opazili nastave kronično, tada kasno jedenje može dovesti do posljedica poput dijabetesa ili pretilosti - pojasnio je.

Otkrili su kako su razine šećera kod dobrovoljaca koji su jeli u 22 sata bile veće, a razgradnja masti manja, napomenuo je dr. Jun, a njegov kolega se istog sveučilišta se nadovezao:

- U prosjeku je najviša razina glukoze nakon kasne večere bila oko 18 posto veća, a količina razgrađenih masnoća se smanjila za oko deset posto, u odnosu na jedenje ranije u danu. Učinci koje smo vidjeli kod zdravih dobrovoljaca mogli bi biti izraženiji kod pretilih ljudi ili onih s dijabetesom, koji već imaju kompromitiran metabolizam - rekao je dr. Chenjuan Gu.

Dr. Jun je rekao kako će napraviti dodatna istraživanja da bi vidjeli je li to što su otkrili uzrokovano određenim ponašanjem, poput odlazaka na spavanje brzo nakon jela, ili se pak radi o cirkadijanskim ritmovima tijela i time što je probavni sustav noću manje učinkovit.

Cirkadijanski ritmovi su ciklusi od 24 sata koji diktiraju sve od trenutka kada se osjećamo pospano do trenutka kada su naše imunološke stanice najaktivnije. Ti ciklusi omogućuju našim tijelima da se pripreme za redovne događaje - uključujući i dolazak hrane.

Naš probavni sustav nije iznimka. Kako noću stvaramo manje sline, naš želudac proizvodi manje probavnih sokova, crijevne kontrakcije koje pomiču hranu kroz crijeva usporavaju i manje smo osjetljivi na hormon inzulin. To znači da hranu učinkovitije obrađujemo tijekom dana.

- Naša su tijela programirana ovako kako jesu veći dio ljudske povijesti, jelo se tijekom dana, a noćno vrijeme je bilo rezervirano za spavanje - kaže dr. Jun.

Studija je objavljena u časopisu Clinical Endocrinology & Metabolism, prenosi The Sun.

Najčitaniji članci