Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Informer je vijest o smrti objavio uz tvrdnju da je „srpski general ubijen u Haškom tribunalu“, a sud je nazvao „antisrpskim“. Genocid u Srebrenici, za koji je Mladić pravomoćno osuđen, taj je portal u jednom od tekstova opisao kao „navodni“.
Smrt Ratka Mladića u Haagu izazvala je snažne reakcije u Srbiji, ali i ponovno pokazala duboke podjele u načinu na koji tamošnji mediji govore o krvniku Srebrenice. Dok su pojedini portali u prvi plan stavili njegovu pravomoćnu presudu za genocid i druge ratne zločine, provladini tabloidi uglavnom su ga prikazivali kao generala, heroja i žrtvu Haškog tribunala.
Pokretanje videa...
VIDEO
Informer je vijest o smrti objavio uz tvrdnju da je „srpski general ubijen u Haškom tribunalu“, a sud je nazvao „antisrpskim“. Genocid u Srebrenici, za koji je Mladić pravomoćno osuđen, taj je portal u jednom od tekstova opisao kao „navodni“.
Informer je u manje od dva sata objavio više od 20 tekstova o Mladiću. U njima se pojavljuju naslovi poput „Ubili su ga u Haškom tribunalu“, „Lišili ga lečenja i ubili“ i „Generale, pozdravi nam svoju nebesku vojsku“.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otišao je korak dalje, tvrdeći da prava vijest nije da je Mladić preminuo, nego da je „ubijen u Haškom tribunalu“. Haški sud pritom je nazvao „terorističkom organizacijom“.
Tabloid je posebno napao medije koji su Mladića opisali kao ratnog zločinca. N1 i Novu.rs optužio je da „slave“ njegovu smrt, dok je bosanskohercegovačke medije nazivao „džihadističkima“, a hrvatske „ustaškima“.
Sličan je pristup imao i list Večernje novosti. Među naslovima objavljenima nakon Mladićeve smrti bili su „Ustaše slave smrt generala Mladića“, „Gladnog Srbina poslali haškim dželatima“ i „Kako je general Mladić postrojavao Hag“.
Alo i Kurir također su veliku pažnju posvetili njegovoj bolesti, obitelji i odnosu Haaga prema njemu. Istodobno su izvještavali o reakcijama protivnika Mladića, koristeći pritom izrazito oštar jezik prema njima.
Alo je objavio tekst pod naslovom „Neljudi! Evo kako blokaderi slave smrt generala Mladića!“, u kojem prenosi komentare pojedinaca s društvenih mreža i političara koji su negativno reagirali na njegovu smrt.
Među objavljenim reakcijama su komentar novinara Žarka Bogosavljevića da je „šteta“ što je Mladić „mogao još da leži u zatvoru“, kao i izjava glavnog tajnika Pokreta slobodnih građana Aleksandra Radovanovića: „Umro je ratni zločinac“. Portal navodi i reakcije Jelene Banjac, Dobrice Veselinovića i Dragana Šormaza.
Alo je objavio i niz uvredljivih komentara korisnika društvenih mreža, među kojima su poruke „Crklo govedo“, „Jedan zločinac manje“ i „Aj bar nešto lepo danas“. Portal ih predstavlja kao primjer reakcija takozvanih blokadera, iako se radi o objavama pojedinaca na društvenim mrežama, a ne o jedinstvenom stavu svih sudionika studentskih prosvjeda.
Na društvenim mrežama pojavili su se i zahtjevi da se spriječi održavanje Mladićeva pogreba. Kurir je objavio tekst u kojem navodi da su pojedinci tražili zabranu sahrane te najavljivali blokadu groblja.
Jedna od objava koje je taj portal prenio glasi: „Treba zabraniti sahranu ratnog zločinca koji je danas umro“. Kurir navodi i izjavu Gorana Ješića, koji je napisao da mu je žao što Mladić nije imao „još 8.372 godine da robija za svaku žrtvu Srebrenice“.
Agencija Tanjug navodi da je Mladić, "za većinu Srba veliki patriot, a za sve Bošnjake ratni zločinac", te da je "još jedan Srbin osumnjičen, optužen i presuđen u Haškom tribunalu 1995. godine na doživotni zatvor po 10 od 11 točaka optužnice, uključujući navodni genocid u Srebrenici".
Kaznu je, dodaje Tanjug, služio u pritvorskoj jedinici u Sheveningenu, "a njegov život je u dužem vremenskom periodu bio ugrožen bolešću", dok su njegova obitelj i odvjetnici podnosili više zahtjeva da ga se pusti na privremenu slobodu radi liječenja u Srbiji, ali su svi ti zahtjevi odbijeni.
"Odbijanje Den Haaga da pusti Mladića na liječenje uz obitelj mnogi su tumačili kao naknadnu presudu da on bude osuđen na smrt", navodi agencija, dodajući da je Mladić tijekom boravka u pritvoru imao dva moždana i srčani udar.
Radio-televizija Srbije (RTS), faktografski navodeći Mladićev životopis, njegovu karijeru časnika u nekdašnoj JNA, a potom i u vojsci bosanskih Srba, podjeća na presudu u ICTY-a. Također, RTS, uz beogradski dnevnik Večernje novosti, podsjeća da je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić sredinom kolovoza tražio da se Mladiću omogući da "posljednje dane života provede kod kuće", ali je taj zahtjev odbijen.
Nevladini mediji uglavnom također izvještavaju o Mladićevom smrti, podsjećajući da je on prije izručenja Haškom sudu uhićen poslije 16 godina bijega i skrivanja 25. svibnja 2011. u selu Lazarevo kod Zrenjanina u kući jednog od svojih rođaka, te da su njegov bijeg od suda pratile brojne proturječnosti.
Liberalni dnevnik Danas navodi da je Mladićeva obitelj 2010. zatražila da se Mladića proglasi mrtvim, ali je Haški sud odbio taj zahtjev.
Portal Republika uz vijesti o smrti objavio je i zaseban tekst o Mladićevoj kćeri Ani, koja je umrla 1994. godine u dobi od 23 godine. Prema službenoj verziji događaja koju prenosi portal, Ana je počinila samoubojstvo očevim pištoljem.
Portal pritom navodi da je Mladić do kraja života sumnjao u službenu verziju događaja i govorio da mu je kći „poginula“, a ne da se ubila. Republika navodi i da je njegova posljednja želja bila da bude pokopan na Topčiderskom groblju u Beogradu.
U drugom tekstu Republika detaljnije opisuje sadržaj pravomoćne presude, uključujući genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata, teroriziranje Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Smrt Ratka Mladića tako je u Srbiji ponovno otvorila pitanje koje je i tijekom njegova života bilo duboko politički podijeljeno: dok dio javnosti i medija u njemu vidi ratnog zapovjednika i nacionalnog heroja, pravomoćna presuda međunarodnog suda utvrdila je njegovu odgovornost za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
24sata © 2026
