Potrebna je učinkovitija zaštitom djece i njihovih prava te kontinuirani rast, prepoznatljivost institucije Pravobranitelja za djecu i rast društvene svijesti o pravima djece, poručuje Helenca Pirnat Dragičević
PRAVOBRANITELJICA ZA DJECU:
'Broj prijava porastao je prošle godine za 10 posto, svako peto dijete živi na rubu siromaštva'
Iza nas je više od 1500 razgovora uživo ili telefonom s odraslima i s djecom koji su nam se tim putem javljali. To znači da se svaki dan u Pravobraniteljstvo za djecu javi barem šest građana, koji od našeg tima očekuju pomoć u rješavanju nekih problema s kojima se susreću djeca. No, tu nisu ubrojene prijave koje pristižu i pisanim putem, a kojih je lani bilo 10 posto više u odnosu na godinu prije, ukupno 1741 prijava, istaknula je u Saboru pravobraniteljica za djecu, Helenca Pirnat Dragičević, predstavljajući izvješće svog Ureda za 2019. godinu.
Porast prijava Pravobraniteljstvu od gotovo 10 posto u prošloj godini, naglasila je, ukazuje na potrebu za učinkovitijom zaštitom djece i njihovih prava te kontinuirani rast, prepoznatljivost institucije i rast društvene svijesti o pravima djece.
- Uz uobičajeno vrlo veliki broj prijava u području osobnih prava djeteta, a posebno prava na roditeljsku skrb, najviši porast prijava, pritužbi, upita i zahtjeva zabilježili smo u području sigurnosti i zaštite djece te u području obrazovnih prava - istaknula je dodavši kako dugo godina svjedoče porastu broja visokokonfliktnih razvoda, koji se negativno odražavaju na život djece, pogotovo kad ih roditelji svojim manipulativnim postupcima nastoje otuđiti od drugog roditelja.
'Zalažemo se za osnivanje specijaliziranih obiteljskih sudova'
- Pritom djecu opterećuje i dugotrajnost sudskih postupaka u kojima se donose za njih ključne odluke, a takva neizvjesnost u dječjem životu može dovesti do nepopravljivih posljedica. Zato se već godinama zalažemo za osnivanje specijaliziranih obiteljskih sudova i očekujemo od Vlade da sukladno Nacionalnoj strategiji za prava djece, koja ističe u ovoj godini, ostvari tu mjeru - poručila je Pirnat Dragičević.
Kao poseban problem koji je uočen, pravobraniteljica je izdvojila nasilje nad i među djecom.
- Brojni uznemirujući slučajevi ukazuju na potrebu da se zaštita djece od svih oblika nasilja učini prioritetnom aktivnošću u društvu. Dramatičan porast nasilja u obitelji u odnosu na 2018. g., koji je prema našim podacima 56 posto, i teške povrede djece u obiteljima utjecale su na povećano izdvajanje djece iz obitelji zbog roditeljskog zanemarivanja i zlostavljanja - navela je naglasivši kako nasilje u obitelji nije samo problem pojedinca ili člana obitelji već je problem društva u cjelini.
Stoga su za učinkovitu borbu protiv tog nasilja, dodala je, potrebna dodatna i kontinuirana ulaganja u prevenciju, osnaživanje institucija koja se bave zaštitom od nasilja kroz edukaciju i supervizije, zapošljavanje dodatnog broja stručnjaka te koordinirano djelovanje, kao i suradnja s civilnim sektorom koji ima važnu ulogu u zaštiti žrtava nasilja.
'Obrazovni djelatnici nisu u dovoljnoj mjeri osposobljeni za rješavanje problema vršnjačkog nasilja'
Nadalje, problem vršnjačkog nasilja u školama je najbrojniji oblik nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama, a obrazovni djelatnici ni škole, naglasila je pravobraniteljica, nisu u dovoljnoj mjeri osposobljeni za učinkovito rješavanje tog problema, niti dovoljno podržani od sustava.
- Zabrinjava da škole nerijetko iskazuju nemoć i neznanje u rješavanju nastalih situacija te traže savjet i pomoć, a nerijetko se nakon nasilja među djecom pojavljuju i sukobi među njihovim roditeljima i neprimjereno ponašanje ponekad i na razini kažnjivog. Susrećemo se s prijavama koje se odnose na psihičko nasilje koje pojedina djeca trpe godinama, koje nije prepoznato kao patnja i ugroženost mentalnog zdravlja djeteta koje trpi takvo nasilje zbog čega djeca razvijaju razne psihosomatske simptome. Ujedno škole nerijetko, olako prihvaćaju odlazak djeteta iz sredine kao rješenje bez ulaganja više napora da bi se nasilje zaustavilo i spriječilo - rekla je istaknuvši problem i psihičkog nasilja u vidu vrijeđanja, omalovažavanja i isključivanja koje se odvija na društvenim mrežama, Viber i WhatsApp grupama.
- Zabrinjava i da škole nerijetko odbijaju djelovati kad se nasilje dogodi tim putem i online. Zabrinjava i prenošenje online nasilja u nasilje uživo, povreda prava na privatnost djece, mamljenje djeteta od strane odraslih osoba da bi ga se spolno iskoristilo, stvaranje pornografskih i drugih sadržaja koje ponekad stvaraju i sama djeca i objavljuju na društvenim mrežama, a posebno zabrinjava očigledni nedostatak empatije - naglasila je Pirnat Dragičević i dodala kako su se i lani u nizu slučajeva suočili sa slabostima sustava zaštite djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja.
'I dalje zamjećujemo blage sankcije i neizricanje sigurnosnih mjera u slučaju seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece'
- Unatoč promjenama Kaznenog zakona tijekom 2019. godine bili smo svjedoci nezadovoljavajućoj razini zaštite djece od počinitelja seksualnih delikata. U tom području i dalje zamjećujemo neodgovarajuću primjenu propisa u praksi, preblage sankcije, neizricanje sigurnosnih mjera i neučinkovit sustav nadzora nad počiniteljima seksualnog nasilja nad djecom - upozorila je.
Područje obrazovnih prava prošle je godine izbilo na prvo mjesto po broju prijava koje je Ured primio, a radi se o čak 391 prijava.
- Dio porasta prijava povezan je s višemjesečnim štrajkom učitelja. U sustavu odgoja i obrazovanja postoje značajne razlike u njegovoj dostupnosti te sadržajnim i prostornim, kadrovskim i organizacijskim uvjetima. To se odnosi na dostupnost dječjih vrtića, prijevoz do škole, topli obrok, produženi boravak, obrazovanje djece u zdravstvenim ustanovama tijekom dugotrajnog bolničkog liječenja, podršku pomoćnika u nastavi i stručno komunikacijsko posrednika te pomagača u vrtiću za djecu s teškoćama u razvoju... - navela je pravobraniteljica za djecu.
Problemi u području zdravstvene zaštite djece povezani su najčešće s nedovoljnim brojem zdravstvenih stručnjaka i njihovom slabom dostupnošću djeci.
- Jedna od slabo pokrivenih područja je zaštita mentalnog zdravlja djece i mladih, zato osobito u ovoj godini koja je donijela nove izazove naglašavamo da je važno hitno organizirati mrežu institucija u kojima će se djeci i njihovim obiteljima prema načelu jednake teritorijalne dostupnosti osigurati psihosocijalna pomoć stručnjaka mentalnog zdravlja. Osim toga, gorući je problem na koji već dugo upozoravamo, izostanak odgovarajuće stručne podrške za djecu koja istodobno imaju i probleme u ponašanju i teškoće mentalnog zdravlja što im znatno otežava odrastanje i život - istaknula je.
'Svako peto dijete u riziku od siromaštva'
Veći napori nužni su i kako bi umanjili negativne učinke siromaštva na djecu, poručila je pravobraniteljica naglasivši kako je gotovo svako peto dijete u riziku od siromaštva.
- Dječje siromaštvo obilježava ne samo nedostatak novčanih sredstava potrebnih za život, već često i nemogućnost ostvarivanja prava na odgovarajuću zdravstvenu zaštitu, obrazovanja, sudjelovanje u kulturnim i sportskim aktivnostima te se za njega vezuje i pojam socijalne isključenosti. Sve to dovodi do nejednakosti među djecom i kršenja njihovih prava. U sustavu socijalne skrbi nije predviđena socijalna usluga kojoj bi bio cilj sprečavanje, prepoznavanje ili rješavanje problema djeteta uzrokovanih životom u siromaštvu kao što je podrška u obrazovanju, pomoć u učenju, unapređivanje vještina, prevencija napuštanja školovanja - rekla je.
Učinkovita zaštita djece od siromaštava, istaknula je, postići će se osiguravanjem zapošljavanja roditelja, povećanjem socijalnih naknada, uključivanjem djece u predškolski odgoji i obrazovanje, osiguravanje besplatnih toplih obroka u školama te uvođenjem novih i jačanjem postojećih socijalnih usluga.
U protekloj godini pratili su i ostvarivanje prava djece u migracijama i to djece pristigle s obiteljima te djece bez pratnje, dodala je Pirnat Dragičević istaknuvši kako su imali dobru suradnju s MUP-om i Ministarstvom demografije, obitelji, mladih i socijalne politike.
- Unapređivanje skrbi o djeci bez pratnje postignuto je donošenjem novog Protokola o postupanju prema djeci bez pratnje te novog Zakona o udomiteljstvu. Međutim, i dalje uočavamo različite probleme koji se odnose na sustav prihvata i zbrinjavanja ove skupine djece, kao što je nedostatak specijaliziranih smještajnih kapaciteta, problemi u sustavu skrbništva, nepostojanje jedinstvene baze podataka, neadekvatno ostvarivanje prava na obrazovanje i zdravstvenu zaštitu te na spajanje u obitelji - navela je.
Pozvala je sve sustave koji imaju doticaj s ostvarivanjem i zaštitom dječjih prava da ulože veće napore u povezivanje i suradnju umjesto u postavljanje granica svoje odgovornosti.
- Međusektorska suradnja nužna je kako bismo odgovorili na potrebe i prava djece. To je osobito važno u trenutnoj situaciji pandemije s kojom smo suočeni, a zbog koje se veliki dio svih uočenih slabosti sada još snažnije odražavaju na djecu uslijed otežanog funkcioniranja i potrebe stalnog prilagođavanja i mijenjanja uobičajenog načina rada svih sustava te zbog brojnih pitanja koja se nameću u ovim izvanrednim okolnostima - poručila je pravobraniteljica za djecu.
Mostov Miro Bulj istaknuo je kako manju kaznu dobiju seksualni zlostavljači nego, primjerice, navijač koji popije jedno pivo.
SDP-ovu Romanu Nikolić zanimalo je koliko je djece romske nacionalnosti imalo mogućnost sudjelovanja na online nastavi za vrijeme kad su škole bile zatvorene, na što je pravobraniteljica istaknula kako se njezino pitanje odnosi na 2020.godinu, a izvješće koje je ona predstavljala na prošlu.
- Znam da su tu aktivne neke udruge civilnog društva koje djeci pomažu, koje djecu okupljaju jer problem je ne samo imati tehnologiju nego i ostvariti i uspostaviti vezu odnosno spojiti se online. Dakle, definitivno sva djeca nemaju jednake mogućnosti u ostvarivanju kvalitetnog odgojno-obrazovnog procesa - odgovorila je.
Zastupnica Domovinskog pokreta, Karolina Vidović Krišto, poručila je pravobraniteljici da pritužbe i predstavke roditelja vezano uz rad Poliklinike za zaštitu djece nije prosljeđivala DORH-u iako joj je to dužnost.
- Time ste potencijalno doveli u opasnost djecu kao žrtve seksualnog zlostavljanja da i dalje budu izloženi istome, dakle vama je dužnost prosljeđivati sve što je vezano uz tu tematiku nadređenim institucijama. Je li razlog vašega nedjelovanja po tom pitanju i taj što je kćerka ravnateljice Poliklinike za zaštitu djece Gordane Buljan Flander, vaša djelatnica - upitala je.
Pravobraniteljica je poručila kako je sve predmete proslijedila nadležnim institucijama u kojima je postojala neka sumnja.
- Što se tiče same Poliklinike, s njom imamo dobru suradnju, odnosno ta suradnja je postojala i prije mog dolaska i ona se i dalje nastavlja, međutim nema nikakve razlike u pristupu prema Poliklinici s obzirom na funkciju moje zamjenice - rekla je.
Stipo Mlinarić (Domovinski pokret) upitao ju je zašto su molitva i blagoslov maknuti iz škola.
- Blagoslov i molitva za Dane kruha vama je sporna temeljem vašeg osobnog mišljenja. Tko može biti ugrožen molitvom i blagoslovom? Tko sili i tjera djecu da sudjeluju u molitvi i blagoslovu? Nitko ih ne tjera. Zašto se vi onda time bavite? Molitva i blagoslov donose samo dobro, u današnjem svijetu, složit ćete se, prijeko nam je potrebno dobro - rekao je na što je Pirnat Dragičević poručila kako to nije njezin osoban stav.
- Zapravo se time ne bih toliko bavila da mediji, odnosno drugi, nisu postavili to pitanje prema meni. Ono što ponavljam je da se svako dijete u školi mora osjećati ugodno i da je zapravo potrebno za djecu koja nisu možda iste vjeroispovijesti ili djecu čiji roditelji su ateisti, osigurati da za vrijeme vjeronauka, koji se provodi u školi, imaju odgovarajuću aktivnost, odnosno čuvanje. Ono što je važno je dogovor između škole i roditelja, a prisustvo na proslavama kao što sam rekla, trebalo bi biti na dobrovoljnoj bazi - poručila je.
Govoreći o cijepljenju djece, Marijana Puljak (Pametno) upitala je pravobraniteljicu je li uočen porast broja roditelja koji odbijaju redovno cijepljenje.
- Kada govorimo o zdravstvenim pravima, mi još uvijek najveći broj prijava bilježimo upravo od strane institucija koje nas upozoravaju na određeni broj roditelja. Taj broj ne mogu reći da je u bitnom porastu, ali je zapravo kontinuirano isti, znači određeni broj roditelja koji to zapravo ne čine i na taj način zapravo izbjegavaju roditeljsku odgovornost - odgovorila je pravobraniteljica.
Zastupnica Reformista, Natalija Martinčević, govoreći o udomiljestvu istaknula je kako je konačno 2018. donesen Zakon o udomiteljstvu, ali se pokazalo kako nije ispunio svrhu. Pa je upitala pravobraniteljicu što će poduzeti.
- Činjenica je da to kao privremeni oblik skrbi nailazi na određene probleme, a to je da imamo nedovoljni broj udomiteljskih obitelji i da imamo nejednaku zastupljenost na području Hrvatske, da postoji problem uparivanja tzv. između udomitelja i djece, odnosno da se vrlo često djece smještaju u udomiteljsku obitelj prema slobodnom mjestu, prema nekom gdje je slobodno mjesto. Vezano za udomiteljstvo mislim da je pitanje motivacije udomitelja tu zapravo nešto što je presudno. U tom smislu mislim da je potrebno i više kampanja, ali isto tako i veća podrška - rekla je.
Ključan je problem, naglasio je predsjednik Suverenista, Hrvoje Zekanović, demografska katastrofa.
- Na ovaj način uskoro nećete imati ni posla jer će djece biti toliko malo da neće biti ni problema, odnosno da će se sustav o njima moći brinuti adekvatno - istaknuo je dodavši i kako je usvojena Istanbulska konvencija, a zaprimili su 10 posto više prijava.
Osvrnuo se i na pitanje SDP-ove zastupnice o tome jesu li romska djeca imala pristup online nastavi naglasivši kako se s tim problem suočavaju brojna djeca, bez obzira na nacionalnost.
SDP-ova Andreja Marić navela je kako se na dan 31. prosinca 2019. godina u domovima za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi nalazilo 75 djece, koja su imala ispunjene zakonske uvjete za posvojenje, a da je tijekom godine realizirano svega 25 posvojenja.
- Da li je to u interesu djece? Da li si mi kao država i kao društvo možemo priuštiti odbijanje pojedinih osoba koje imaju uvjete i koji žele udomiti dijete i pružiti mu obitelj i dom. Nažalost, povećanje broja djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi upućuje na to da plan deinstitucionalizacije i transformacije i prevencije institucionalizacije 2018. do 2020. ne ostvaruje očekivane rezultate - istaknula je.
Žalosti podatak, dodala je, da od 132 prijedloga koji su uputili iz Ureda pravobraniteljice tek je12 prihvaćeno, 24 je primljeno na znanje, dok 96 nije prihvaćeno.
SDSS-ova Dragana Jeckov upozorila je na vršnjačko nasilje u školama djece srpske nacionalnosti, a Rada Borić (Zeleno-lijevi blok) istaknula je kao problem što u školama nema građanskog odgoja niti sadržaja oko dječjih prava. Mostov Nino Raspudić zamjerio je što se u izvješću ne spominje problem izloženosti djece ekranima prilikom reforme školstva.
- Najveći problem prošle godine po pitanju prava djece, općeniti problem, bio je štrajk prosvjetara i postavlja se pitanje što su pravobraniteljica i njen ured učinili da zaštitite prava djece u toj situaciji. Držanje pravobraniteljice bilo je vrlo nekonzistentno, na samom početku štrajka ona je de facto podržala zahtjeve prosvjetara ističući ispravno da je ulaganje u učitelje velikom djelom i ulaganje u djecu, a onda se povukla - rekao je upitavši je zašto bi se o vjeronauku u školama uopće trebalo raspravljati.
Veljko Kajtazi, predstavnik romske nacionalne manjine, istaknuo je kako bi prvi pravi korak ka suzbijanju nasilja prema djeci na osnovu nacionalnosti bio uvođenje programa građanskog odgoja usmjerenog učenju o ljudskim pravima, toleranciji i prihvaćanju razlika.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
