Evo koje oružje nabavljaju Hrvatska i Srbija: 'Raspada se svjetski sustav sigurnosti'

Hrvatska vojska prolazi kroz najveću modernizaciju otkada postoji Republika Hrvatska. Ministar obrane Ivan Anušić rekao je da će Hrvatska dobiti HIMARS-e i helikoptere Black Hawk prije nego što je bilo planirano. Hrvatska je prošli četvrtak dogovorila i nabavku 18 južnokorejskih samohodnih lansera raketa Chunmoo K239.

U velikoj modernizaciji MORH je nabavio ili dogovara nabavku: 44 glavna borbena tenka Leopard 2A8. Ugovor o zajedničkoj nabavi potpisan je u prosincu 2025., financirat će se od 2025. do 2030., a sredstva će biti osigurana kroz financijski instrument SAFE – Security Action for Europe. Isporuka tenkova očekuje se od 2028. do 2030.

CHUNMOO K239 Hrvatska nabavlja južnokorejski raketni sustav. Dolaze balističke rakete s dometom 300+ km

Krajem prosinca 2025. potpisan je ugovor za opremanje jedne topničke bojne s 18 samohodni haubica 155 mm CAESAR, a isporuka se očekuje tijekom 2029.

Foto: MORH

U prosincu 2025. potpisan je Okvirni sporazum o nabavi 420 vojnih terenskih kamiona Tatra, koji će biti isporučeni od 2026. do 2030. godine. Opremanje se provodi kroz zajednički okvirni sporazum sklopljen između ministarstava obrane Češke, Slovačke i Hrvatske te tvrtke Tatra Defence Systems. Potrebna financijska sredstva osigurat će se u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu Ministarstva obrane i kroz financijski instrument SAFE – Security Action for Europe.

STIŽU I BLACK HAWKOVI MORH nabavlja rakete dometa većeg od 150 km. Anušić: SAD ne vidi problem da ih isporuči...

Kamioni Tatra ispunjavaju sve NATO-ove standarde balističke i protuminske zaštite, a koristi ih 21 članica NATO-a. Do sada je isporučeno šest kamiona, a tijekom 2026. očekuje se isporuka još 92. U prosincu 2025. potpisan je Okvirni sporazum o nabavi FPV dronova.  Zbog rastućih sigurnosnih prijetnji i sve intenzivnije uporabe bespilotnih letjelica u modernim operacijama, Oružane snage Republike Hrvatske iskazale su potrebu za opremanjem protudronskim sustavom. U prosincu 2025. potpisan je Okvirni sporazum kroz višegodišnje financiranje od 2026. do 2029. za četiri sustava za suprotstavljanje bespilotnim letjelicama s tvrtkom Končar Digital. Realizacija prve faza projekta planira se do sredine 2027.

HIMARS

Krajem prosinca 2024. potpisan je s Vladom SAD-a sporazum o isporuci osam raketnih lansera HIMARS (High Mobility Artillery Rocket System).

Sukladno načelu sveobuhvatnog pristupa (Total Package Approach), paket uključuje ubojna sredstva, obuku i logističku potporu nužnu za učinkovito funkcioniranje sustava HIMARS. Isporuka samohodnog višestrukog raketnog sustava HIMARS očekuje se do kraja 2028.

Bradley

Projekt nabave borbenih vozila pješaštva Bradley započeo je prihvaćanjem ponude Vlade Sjedinjenih Američkih Država za donaciju 89 vozila te potpisivanjem Pisama ponude i prihvaćanja iz siječnja 2022. za kompletiranje i dovođenje 62 vozila u operativno stanje. U tvrtku Đuro Đaković Specijalna vozila d. d. isporučena su 62 donirana vozila. Do sada je proveden refurbishment na 37 vozila, koja su predana Oružanim snagama RH. Isporuka preostalih ugovorenih vozila bit će provedena postupno do kraja 2026.

Mistral

Projekt raketnog sustava protuzračne obrane vrlo kratkog dometa Mistral započeo je u prosincu 2022., kada je potpisan ugovor za nabavu s francuskom tvrtkom MBDA.

Uz protuzračni sustav i rakete osiguran je i paket integralne logističke potpore, obuka osoblja prema načelu obuka obučavatelja i tehnička potpora proizvođača. Dio sustava isporučen je od 2023. do 2025., a kompletna isporuka očekuje se do kraja 2026. godine.

Bayraktar TB2

Krajem studenog 2024. potpisan je ugovor za nabavu naoružanog besposadnog sustava Bayraktar TB2 od šest letjelica Klase II s pripadajućom opremom, po načelu sveobuhvatnog pristupa. Cjelokupna isporuka besposadnog sustava Bayraktar TB2 provedena je početkom kolovoza 2025. Prvi dio obuke letačkog i zrakoplovno-tehničkog osoblja proveden je 2025., a drugi dio bit će proveden tijekom 2026. godine.

Rafale

Preletom zadnjeg višenamjenskog borbenog aviona u Hrvatsku 25. travnja 2025. kompletirana je flota od 12 VBA Rafale.

Black Hawk

Ugovor s Vladom SAD-a o nabavi dodatnih osam helikoptera – četiri putem donacije Vlade Sjedinjenih Američkih Država i četiri nabavom iz Državnog proračuna Republike Hrvatske potpisan je 2024. Isporuka svih helikoptera, pripadajuće opreme i usluga očekuje se tijekom 2028. godine.

Mornarica

Hrvatska ima cilj opremanja mornarice s pet obalnih ophodnih brodova, od kojih je jedan prototip i četiri broda u seriji. Prototip Omiš isporučen je krajem 2018., a prvi obalni ophodni brod iz serije – Umag, isporučen je Hrvatskoj ratnoj mornarici u siječnju 2025. godine.

Opremanje Obalne straže RH s pet obalnih ophodnih brodova ima za cilj održavanje i poboljšanje njezinih sposobnosti nadzora i zaštite prava i interesa Republike Hrvatske na moru. Obalni ophodni brodovi važni su za nadzor i zaštitu hrvatskog morskog teritorija te kontrolu granica.

Ministarstvo obrane započelo je u sklopu modernizacije i opremanja Hrvatske vojske proces nabave broda tipa korveta za Hrvatsku ratnu mornaricu.

Utrka sa Srbijom

S druge strane Srbija je također nabavila 12 Rafala, imaju kineske protuzračne sustave HQ-22 i HQ 17. Nabavili su i izraelski PULS, višecijevni raketni sustav koji može koristiti različite vrste vođenih raketa i projektila. Srbija ga je nabavila od izraelskog Elbita, a uz PULS su povezani i EXTRA raketni sustavi te Predator Hawk taktički balistički projektili.

Srbija istodobno ulaže u domaće sustave. Među važnijima su samohodne haubice Nora B-52, oklopna vozila Lazar 3, Miloš i M20, kao i domaći protuzračni sustav PASARS. 

Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević govori nam da se utrka u naoružavanju Hrvatske i Srbije odvija, ali da je potrebno promatrati i širi geopolitički kontekst. 

 - Događa se utrka u naoružavanju na lokalnoj razini ovdje, ali to je uvjetovano i raspadom globalnog kolektivnog sigurnosnog sustava, prvenstveno sustav UN-a, a na regionalnoj razini OESS koji očito više ne funkcionira. Problem predstavlja i EU koja svoj status percipira tako da nužno mora biti suprotstavljena Rusiji. OESS je funkcionirao kada su sve strane uključujući i Rusiju, SAD i Kanadu sudjelovali u definiranju europske sigurnosne arhitekture. Negdje od 1999. godine, zapadne zemlje počele su ignorirati Rusiju i polako uspostavljati arhitekturu europske sigurnosti bez Rusije i u sve većoj mjeri protiv Rusije. Tu politiku nastavlja Europska unija - objasnio je Božo Kovačević.

RASPRAVA O SRBIJI Srbija je veličala Ratka Mladića. Zbog toga zastupnici u EU traže da im se više ne daje novac

Dodaje da je najbolje rješenje diplomacija, jer bez dijaloga raste šansa od rata.

 - Sve ove utrke u naoružavanju diljem svijeta su pripreme za rat. Do rata će doći ako se odmah ne počne angažirati diplomacija. Lokalni sukobi mogu prerasti u globalne i zato je diplomacija nužna - rekao je Kovačević.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković rekao je da su naoružavanje, zapaljiva retorika i državni pogreb ratnog zločinca Ratka Mladića dokaz da Srbija želi vratiti politiku iz devedesetih godina.

ZAJEDNIČKA OBUKA NAD HRVATSKOM VIDEO Njemački A400M u zraku opskrbljuje hrvatski Rafale gorivom! Pogledajte snimku

 - Pouke iz 90-ih za Srbiju su jasne, pokrenuli su nekoliko ratova i sve su ih izgubili. Danas se Srbija oslanja na Rusiju koja je 90-ih bila slabija nego danas i surađivala je sa zapadom. Problem za njih je da su oni samo instrument za ostvarivanje ruskih interesa, a Rusija koja samu sebe ne može obraniti od ukrajinskih napada ne može biti jamac sigurnosti za Srbiju. Odluka o pokretanju rata je iracionalna, ali to ne znači da srpsko vodstvo ne razmišlja o tome. Kod Hrvatske i Srbije trenutačno vidimo i sigurnosnu dilemu, jedna strana se naoružava kako bi ojačala svoju sigurnost, a druga strana to vidi kao ugrozu svoje sigurnosti pa i ona kreće s naoružavanjem i tako se stvara opasna spirala. Sigurnosne dileme se mogu prevladati uspostavom suradnje i dijaloga, intenziviranjem gospodarske suradnje, turizma, rad na kulturi sjećanja i istodobno intenziviranje sadržajne diplomacije tako da svaka strana da odgovore na goruća pitanja - rekao nam je Božo Kovačević i dodao da Srbija ima i svoje neovisne vanjskopolitičke ciljeve, a da oni nisu striktno u službi Moskve.

 - Koncepcija srpskog svijeta je imperijalistička, ona relativizira međunarodne granice. Ta koncepcija može se shvatiti kao najava ponavljanja scenarija s početka 90-ih godina kada je Miloševiću činjenica da Srbi žive i van Srbije bila dovoljna za uporabu oružane sile. Ona je trenutačno u fazi inkubacije i čekaju da se stvore povoljne međunarodne prilike koji bi im dozvolile da ju ostvare - zaključio je Božo Kovačević.