SDP-ovac o Trumpovu pozivu za Hrvatsku: 'Neka pričeka odluka, od nas se ipak očekuje nešto...'

O hrvatskoj vanjskoj politici, sigurnosnim izazovima i mogućim političkim posljedicama govorili su ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman (HDZ), potpredsjednik saborskog Odbora za europske poslove Ivan Račan (SDP), nezavisni saborski zastupnik Nino Raspudić te saborski zastupnik stranke DOMINO Igor Peternel, piše HRT.

'PRIHVATIO JE POZIV' Trump tvrdi da je Putin pristao na Odbor za mir: Moskva tvrdi da prijedlog tek razmatraju

Hrvatska je primila poziv za sudjelovanje u Trumpovom Odboru za mir, ali odluku još nisu donijeli. Ministar Gordan Grlić Radman poručio je da dokument treba detaljno analizirati zbog njegovih političkih, financijskih i međunarodnopravnih implikacija.

- Prije svega, dobro je da smo dobili taj poziv. Svake napore koji idu u smjeru rješavanja sukoba i postizanja mira, mi pozdravljamo. Riječ je o dokumentu koji je pokrenuo predsjednik jedne države koja je u Davosu projicirala snagu SAD-a. Predsjednik Trump reafirmirao je primat SAD-a u novom geopolitičkom poretku i gospodarskom okruženju, rekao je.

BRINE ZA UN Slovenija: Golob zasad odbija ući u Trumpov 'Odbor za mir'

Grlić Radman naglašava da je dokument zaprimljen, ali da zahtijeva detaljnu analizu.

- Hrvatska, kao članica Europske unije, vidi važnost jedinstva i koordiniranog djelovanja država EU-a, ali isto tako i transatlantske suradnje. Hrvatska je tu glas razuma i zagovara jačanje dijaloga sa SAD-om, poručio je.

Na pitanje tko odlučuje o eventualnom pristupanju, Vlada ili predsjednik Republike, ministar je pojasnio da je riječ o jasno definiranoj proceduri. Ključno je, zaključio je, analizirati ciljeve i opseg djelovanja Odbora, osobito u kontekstu Gaze, gdje Hrvatska podržava nastavak mirovnog procesa, razoružanje Hamasa i stabilizaciju života palestinskih građana.

Ivan Račan ocijenio je da Hrvatska u ovom trenutku ne bi trebala žuriti s prihvaćanjem ili odbijanjem poziva za Trumpov odbor.

- U ovom trenutku treba pričekati. Taj poziv zasad izgleda kao „smoky list“ - poruka: dođite u moj odbor za mir, a zauzvrat se od vas očekuje nešto vrlo konkretno, uključujući teritorij zemlje članice Europske unije, Danske, odnosno Grenland, rekao je Račan.

TRAŽI MILIJARDU PO ČLANU Nižu se odbijenice za Trumpa: Šveđani, Norvežani i Talijani neće u njegov 'Odbor za mir'

Naglasio je da situaciju vidi kao dio šireg i složenijeg problema te upozorio na način na koji se, prema njegovu mišljenju, vodi hrvatska vanjska politika.

- Mi ovdje vidimo ministra vanjskih poslova koji cjelokupnu vanjsku politiku prepušta isključivo predsjedniku Vlade, iako Ustav kaže nešto drugačije, rekao je.

Račan je ocijenio da Hrvatska nema jasnu i stabilnu vanjsku politiku te je slikovito opisao stanje u diplomaciji.

- Hrvatska vanjska politika danas je poput jedrilice koja klimata na vjetru, a more je sve uzburkanije. Od 2019. godine praktički nemamo imenovanja veleposlanika jer se dvije ključne osobe ne mogu dogovoriti. Ako se ne možemo dogovoriti oko veleposlanika, kako ćemo se dogovoriti oko ovako kompleksnih globalnih pitanja?, upitao je Račan.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman optužio je Račana za nepreciznosti i pokušaj obmane javnosti.

- Prema Ustavu, članak 110. jasno kaže da Vlada vodi vanjsku politiku. I Vlada vodi vrlo uspješnu vanjsku politiku, rekao je.

Kao primjer naveo je izjave predsjednika Republike o Grenlandu i Svalbardu, ističući da to nisu stavovi Vlade.

- Kada predsjednik države kaže da bi Trump mogao uzeti Svalbard, koji je teritorij Norveške, onda naš ministar obrane mora u Oslu objašnjavati da to nije stav Vlade. Na to tada niste reagirali, rekao je Grlić Radman.

Govoreći o blokadi imenovanja veleposlanika, ministar je zaključio da je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova odradilo svoj profesionalni dio.

- Proveli smo iskaz interesa, javili su se profesionalni diplomati. S druge strane, dobivamo prijedloge predsjednika Republike koji nisu dio diplomatske službe. Ne možemo na teret poreznih obveznika imenovati ljude bez jasnih procedura, kazao je.

Naglasio je da je od 2019. godine ponosan na svoj mandat te da 'sve što smo ostvarili zajedno s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem u zadnjih deset godina, nitko prije nije ostvario'. 

Račan je u završnoj replici ustvrdio da je Grlić Radman osobno doveden u neugodnu poziciju. Njega ne poštuju ni predsjednik države ni predsjednik Vlade. Radi se o njegovu resoru i imenovanjima veleposlanika, a tu se ništa ne događa, rekao je. Odbacio je tvrdnje da predsjednik Republike predlaže „prijatelje“, ističući da se koristi dvostruki kriterij.

- Kada predsjednik predlaže imena, govori se o prijateljima. Kada HDZ predlaže imena, onda su to navodno stručni diplomati. To je isti aršin, poručio je Račan. Zaključio je da bez kompromisa i dijaloga Hrvatska ostaje blokirana u ključnim vanjskopolitičkim pitanjima.

Nezavisni saborski zastupnik Nino Raspudić ocijenio je da se Hrvatska nalazi u iznimno osjetljivom trenutku globalnog preslagivanja, a da se domaća politička rasprava prečesto svodi na, kako je rekao, „prepucavanje HDZ-a i SDP-a“.

- Dok se globalno preslaguju karte, mi gledamo rasprave koje su više nalik internim sukobima dviju stranaka, čak i u danu kada pokušavaju trgovati oko sudaca Ustavnog suda, rekao je Raspudić, ustvrdivši da se pritom velik dio oporbe uopće ne konzultira.

Komentirajući događaje u Davosu, ocijenio je da se ondje zapravo nije dogodilo ništa presudno jer ključni europski akteri nisu bili prisutni u istom trenutku kada i američki predsjednik Donald Trump. No istaknuo je da je Trump u međuvremenu ublažio retoriku te naglasio da on ne djeluje iz klasične diplomatske logike, nego iz poduzetničke.

Naglasio je da Hrvatska ne smije biti dovedena u poziciju izbora između lojalnosti Europskoj uniji i odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, posebno u kontekstu NATO-a.

- Paradoksalno je da se danas prvi put stvara dojam mogućeg sukoba dviju članica NATO-a, SAD-a i Danske. Hrvatska tu ne treba istrčavati, rekao je.

Raspudić smatra da razgradnja postojećeg multilateralnog poretka ne mora nužno biti loša za Hrvatsku, a osobito za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Spomenuo je i istupe Maxa Primorca iz Heritage Foundationa, ocijenivši ih važnima jer, kako tvrdi, on razumije situaciju u BiH i može imati utjecaj na Trumpovu administraciju.

Kritičan je bio prema europskim partnerima, posebno Francuskoj i Njemačkoj, optuživši ih za, kako je rekao, dugogodišnju politiku štetnu za Hrvate u BiH.

JASNI CILJEVI Grlić Radman o planovima za 2026.: 'Teško je uopće zamisliti Zapad bez NATO-a, štita Europe'

- Govorimo o strateškom partnerstvu s Francuskom, a istodobno francuski veleposlanik u Sarajevu pritišće da se ne mijenja izborni zakon u korist Hrvata. O tome moramo otvoreno govoriti – zaključio je Raspudić. 

Saborski zastupnik stranke DOMINO Igor Peternel kritizirao je izjavu premijera Andreja Plenkovića iz Davosa, u kojoj je usporedio rat u Ukrajini s Domovinskim ratom. Takvu je usporedbu ocijenio neprimjerenom i neprihvatljivom.

- Hrvatska je u Domovinski rat praktički ušla pod embargom na uvoz oružja, dok Ukrajinu danas pomaže pola svijeta. To je ključna razlika i vrlo je ružno da hrvatski premijer na takav način relativizira naš rat, rekao je Peternel.

VUČIĆ U DAVOSU Vučić: Podcijenili smo hrvatsku vojsku prije 30 godina

Govoreći o aktualnim globalnim okolnostima, Peternel se složio da Hrvatska mora biti iznimno oprezna i razborita u novoj geopolitičkoj situaciji, s obzirom na svoju veličinu, položaj u Europskoj uniji i savezništvo sa Sjedinjenim Američkim Državama. Peternel smatra da Hrvatska ne bi smjela unaprijed odbaciti poziv za sudjelovanje u Trumpovu „Odboru za mir“.

- Ne možemo a priori odbiti poziv koji dolazi od američkog predsjednika. Treba razgovarati i vidjeti o čemu je riječ – rekao je, dodavši da se pritom ne može automatski govoriti o potkopavanju Ujedinjenih naroda.

Istaknuo je i da su se Ujedinjeni narodi, po njegovu mišljenju, pokazali kao „potrošena organizacija“ s vrlo ograničenim utjecajem.

- Ako se ide u njihovu reorganizaciju ili stvaranje paralelnih struktura, to su realnosti s kojima se moramo suočiti. Svijet se mijenja i ne možemo se ponašati kao da je ostao isti, zaključio je Peternel.